Metodologija

kineziologijskih
istraživanja
UVODNO PREDAVANJE
 Opće odrednice predmeta

• prof.dr.sc. Goran Sporiš ORGANIZACIJA NASTAVE

• Konzultacije: Utorak 14:00-15:00 (Soba 122),
• e-mail: goran.sporis@kif.hr
• doc.dr.sc. Vlatko Vučetić PREDAVANJA
PREDAVANJA • Konzultacije: Srijeda 9:00 (SDC), • 30 sati predavanja (15 blokova)
• e-mail: vlatko.vucetic@kif.hr

• Marijana Briški Gudelj, dipl.bibl. SEMINARI

• e-mail: marijana.briski@kif.hr • 30 sati seminara (15 blokova)
• Stipo Dajaković, mag.cin. • 1 seminarski rad
• e-mail: stipo.dajakovic@kif.hr
SEMINARI • Jere Gulin, mag.cin.
• e-mail: jere.gulin@kif.hr ISPIT
• Seminari
• Aktivnost
• 2 kolokvija
 METODOLOGIJA KINEZIOLOGIJSKIH ISTRAŽIVANJA 2019/2020
Tjedan Datum Predavanje - tema Predavač Seminar - tema Predavač

1. 07.10.-11.10. Uvodno predavanje o predmetu i metodologiji Vučetić Podjela tema seminarskih radova Dajaković/Gulin

Deskriptivna statistika, korelacije (povezanost između različitih

2. 14.10.-18.10. Vučetić Instaliranje softvera Dajaković/Gulin
društvenih i prirodnih pojava)

Metode utvrđivanja statistički značajne razlike između aritmetičkih

3. 21.10.-25.10. Vučetić Deskriptivna statistika Dajaković/Gulin
sredina dviju grupa (Studentov t-test)

Metode utvrđivanja statistički značajne razlike između aritmetičkih

4. 28.10.-01.11. Vučetić Korelacije Dajaković/Gulin
sredina dviju ili više grupa (ANOVA)

Statističke analize međuzavisnosti unutar i između skupova varijabli

5. 04.11.-08.11. Vučetić T-test Dajaković/Gulin
(Multivarijantne metode…)

6. 11.11.-15.11. Neparametrijske metode Sporiš ANOVA Dajaković/Gulin

Statistika u kineziologiji (mjerni instrumenti, mjerne

7. 18.11.-22.11. Vučetić Multivarijantne analize Dajaković/Gulin
karakteristike...)
8. 25.11.-29.11. 1. Pismeni kolokvij Vučetić Neparametrijska statistika Dajaković/Gulin
9. 02.12.-06.12. Pretraživanje literature i baze podataka Sporiš Način izrade znanstvenog rada Briški-Gudelj
10. 09.12.-13.12. Vrste znanstvenih i stručnih radova Sporiš Pretraživanje literature Briški-Gudelj
11. 16.12.-20.12. Uzorak varijabli i uzorak ispitanika Sporiš Pisanje seminarskog/ diplomskog rada Briški-Gudelj
12. 06.01.-10.01. Eksperimentalni nacrti Sporiš Pisanje seminarskog/ diplomskog rada Briški-Gudelj
13. 13.01.-17.11 Etičnost u znanosti Sporiš Interpretacije seminarskog rada Dajaković/Gulin
14. 20.01.-24.01. Objava znanstvenog rada u časopisu Sporiš Interpretacije seminarskog rada Dajaković/Gulin
15. 27.01.-31.01. 2. Pismeni kolokvij Vučetić Interpretacije seminarskog rada Dajaković/Gulin
Raspored predavanja i seminara

  Ponedjeljak Utorak Srijeda Četvrtak Petak

07:30 – MKI_seminar (G4/5)
   
09:00 P11

09:15 – MKI_seminar (G1/3) MKI_seminar (G8/9)

 
10:45 P2  P3

11:00 – MKI_seminar (G6) MKI_seminar (G2/7)

12:30 P11 P3

13:00 –
   
14:30

14:45 –  MKI_predavanje
       
16:15 A2

16:30 –
         
18:00
Obveze studenata
Uvjeti za polaganje ispita:

Prisutnost na Napisan i Predaja

Dva pismena
nastavi 50% - prezentiran seminara do Usmeni ispit
kolokvija
80%. seminarski rad 10.01.2020.

▪ Upis ocjene bez usmenog ispita – ispunjeni svi zadatci + prosjek >4.5
▪ Usmeno provjeravanje bez pismenog – ispunjeni svi zadatci + prosjek 3.5 – 4.5
▪ Pismeni ispit + usmeni ispit – studenti koji ne ispune sve zadatke
▪ Studenti koji ne izvrše ni jednu od navedenih obveza vezanih uz izradu i interpretaciju
seminarskih radova kao i studenti koji imaju prisutnost na nastavi ispod 50% nemaju
pravo na potpis i pristup ispitu
▪ Prijenosno računalo na seminarima – OBAVEZNO!
Ciljevi predmeta

Definiranje problema i cilja istraživanja

Korištenje alatom Statistica za obradu podataka

Razumijevanje različitih oblika statističkih analiza

Kreiranje eksperimentalnog nacrta istraživanja

Samostalno pretraživanja baza podataka i ispravno navođenje literature

Razlikovanje različitih vrsta radova (seminar, diplomski, znanstveni, stručni…)

Postupak objave znanstvenog rada u znanstvenom časopisu

 Definicija metodologije

Metodologija (grč.), znanost o metodama (oblicima i načinima istraživanja pomoću kojih se dolazi

do znanstvenih spoznaja); kao dio logike, bavi se primjenom logičkih načela i oblika na znanost
▪ Metodologija predstavlja međuzavisni skup disciplina koje proučavaju principe, sustave i
postupke mjerenja, prikupljanja i obrade podataka te upotrebu računala u rješavanju tipičnih
kinezioloških problema. Te discipline su kineziometrija, statistika i informatika (Findak i Prskalo,
2004).
▪ Metodologija kritički ispituje znanstveni postupak, tehnička sredstva i instrumente kojima se
služi znanost, način logičke obradbe podataka do kojih znanost dolazi, te nastoji odrediti
optimalne uvjete pod kojima treba provoditi istraživanje na nekom području određene znanosti
 Opis i
definiranje
problema
istraživanja
Izbor
Pisanje literature i
znanstvenog odabir
izvješća ključnih
pojmova

Određivanje
ciljeva
Interpretacija
istraživanja i
rezultata
STRUKTURA definiranje
hipoteza
ZNANSTVENOG
ISTRAŽIVANJA

Računska
Izbor nacrta
obrada
istraživanja
podataka

Izbor uzorka
Prikupljanje
ispitanika i
podataka
varijabli
 Pojam i definicije znanosti

Znanost dolazi od riječi znanje, odnosno znati (lat. scientia = znanje; scire = znati).

George Bernard Shaw kaže: „znanost je uvijek kriva, ona nikada ne riješi problem, a da pritom ne stvori deset novih”

Marušić i sur. (2008) definiraju je kao zajedničko, koherentno, organizirano i usustavljeno znanje ljudskog roda
priskrbljeno objektivnim i poštenim opažanjima i sustavnom provedbom pokusa.

Prema Gačiću (2012) se ona može definirati kao sustavno znanje nekog područja koje se može objektivno
provjeriti, a karakterizira ga razrađen pojmovni aparat i metodologija istraživanja.

Prema Aniću (2006) se ona definira kao ukupnost sređenih i uopćenih znanja koja uključuju promatranje, pokuse,
istraživanje i objašnjavanje činjenica i pojava u pojedinim dijelovima čovjekova poznavanja prirode i društva.
Znanstvene grane

Biotehničke
znanosti

Tehničke Biomedicina i
znanosti zdravstvo

Humanističke
znanosti

Društvene Umjetničko
znanosti područje

Prirodne
znanosti
 Znanstveni cilj

Cilj znanosti predstavlja utvrđivanje zakona o pojavama u prirodi i društvu polazeći od međuodnosa pojava.
Nakon što se utvrdi pravilnost između pojava, dolazi se do formuliranja principa koji imaju određene zakone i
koji daljnjim provjerama prelaze u zakone (Mejovšek, 2013).

Na temelju tih postavki, Marušić i suradnici (2008) navode četiri temeljne vrijednosti znanosti:
1. Znanost je izvor stvarnog znanja i otkrića za čovječanstvo u kojem se znanje pribavlja
znanstveno-istraživačkim radom te predstavlja znanje stečeno znanstvenim postupkom na
razini međunarodne znanosti.
2. Ključna je sastavnica obrazovnog sustava što predstavlja konkretno uobličenje zamisli,
odnosno hipoteza i njezine provjere.
3. Dio je kulture nekog naroda ili sredine gdje znanstveni rad povećava znanstvenikovo znanje
i sposobnosti.
4. Pridonosi općoj dobrobiti u svakidašnjem životu kroz inovacijski lanac koji se sastoji od
temeljnih istraživanja - razvojnih istraživanja i novih proizvoda
Odlike znanstvenog i neznanstvenog
pristupa znanju

NEZNANSTVENI ZNANSTVENI

OPĆI PRISTUP Intuitivan, zdravorazumski Empirijski

OPAŽANJE Prigodno, nesustavno, bez kontrole Sustavno, kontrolirano
IZVJEŠTAVANJE Subjektivno Objektivno
DEFINICIJE POJMOVA Dvosmisleno, nejasno Jasne, operacionalizirane
INSTRUMENTI Netočni, neprecizni Točni, precizni
MJERENJE Nevaljano, nepouzdano Valjano, pouzdano
PRETPOSTAVKE Neprovjerljive Provjerljive
ZAKLJUČCI Subjektivni i osobni Utemeljeni na podacima
STAV Nekritičan Kritički, skeptičan

(Milas, 2009)
 Znanstvena metoda

Znanstvena metoda omogućava prikupljanje podataka ili činjenica o pojavama koje su predmet
znanstvenog istraživanja. Dominantne metode za prikupljanje podataka u kineziološkim istraživanjima,
ali i znanosti uopće su:
▪ eksperimentalna metoda
▪ metoda sustavnog opažanja ili opservacije

Za manji dio kinezioloških problema Mraković (1997) sugerira genetičku, kliničku i komparativnu
metodu. U znanstvenoj literaturi navode se još dvije metode: korelacijska metoda i analiza sadržaja.
 Problemi metodologije (i znanosti…)

Različita metodologija istraživanja:

▪ Mnoge grane znanosti imaju drugačije postavljenu metodologiju istraživanja, s obzirom
na njihov predmet istraživanja. (Npr. razvojna psihologija često provodi metodu kliničkog
intervjua, mnogo više su zastupljena kvalitativna istraživanja…)
Loše provedena mjerenja
▪ Važna stavka svakog znanstvenog istraživanja je da ono bude ponovljivo, ukoliko se na
dobar način ne opiše mjerenje, ili se ono ne provede sukladno uputama, može se doći do
pogrešnih rezultata i pogrešnih zaključaka
Jaz između znanstvenika i opće populacije
▪ Česta je pojava da se za znanstveno istraživanje kaže da je nerazumljivo, pred
znanstvenicima je izazov da svoja istraživanja približe općoj populaciji
 Pitanja

1. Definicija metodologije (Mraković, 1997.)?

2. Metodologija kritički ispituje…?
a) znanstveni postupak,
b) znanstvene zaključke
c) tehnička sredstva,
d) način logičke obradbe podataka

3. Navedi nekoliko odlika znanstvenog pristupa znanju!

4. Kako je definiran znanstveni cilj?
5. Definicija znanstvene metode?
6. Dominantne metode za prikupljanje podataka u kineziološkim istraživanjima, ali i znanosti uopće
su:
a) eksperimentalna metoda
b) metoda sustavnog opažanja ili opservacije
c) metoda pokušaja i pogreške

7. Problemi metodologije istraživanja…?

 Prirodne znanosti

 akademske discipline koje obrađuju ukupnost organiziranog i sustavnoga znanja zasnovanoga

na iskustvu (opažanje, eksperimentiranje) te na racionalnom uvidu u području prirodne zbilje
(prirodne pojave i procesi). (Leksikografski zavod Miroslav Krleža)

▪ Matematika
▪ Fizika
▪ Kemija
▪ Biologija
▪ Geologija
▪ Geofizika
 Tehničke znanosti

  ukupnost iskustveno ili znanstveno utemeljenih vještina, umijeća i postupaka, s potrebnim

priborom, pomagalima i strojevima, koji služe za zadovoljavanje ljudskih potreba u stvarnome
životu. (Leksikografski zavod Miroslav Krleža)
▪ Arhitektura i urbanizam ▪ Računarstvo
▪ Brodogradnja ▪ Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo
▪ Elektrotehnika ▪ Strojarstvo
▪ Geodezija ▪ Tehnologija prometa i transporta
▪ Građevinarstvo ▪ Tekstilna tehnologija
▪ Grafička tehnologija ▪ Zrakoplovstvo, raketna i svemirska
tehnika
▪ Kemijsko inženjerstvo
▪ Temeljne tehničke znanosti
▪ Metalurgija
 Biomedicina i zdravstvo

 Biomedicina – grana medicine koja primjenjuje biološka i druga prirodnonaučna načela u

kliničkoj praksi (Leksikografski zavod Miroslav Krleža)
 Zdravstvo – djelatnost kojoj je cilj unaprjeđenje zdravlja, sprječavanje i pravodobno otkrivanje
bolesti te liječenje i rehabilitacija bolesnika, s pomoću specifičnih sredstava, opreme i
metoda rada (Leksikografski zavod Miroslav Krleža)
▪ Temeljne medicinske znanosti
▪ Kliničke medicinske znanosti
▪ Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
▪ Veterinarska medicina
▪ Dentalna medicina
▪ Farmacija
Biotehničke znanosti

▪ Poljoprivreda (agronomija)
▪ Šumarstvo
▪ Drvna tehnologija
▪ Biotehnologija - Znanost o biološkim procesima koji se primjenjuju za
proizvodnju i pretvorbu tvari posredovanjem biokatalizatora, tj. enzima (enzimna
tehnologija), mikroorganizama, posebno bakterija i kvasaca (mikrobna
tehnologija) te životinjskih i biljnih stanica. (Leksikografski zavod Miroslav Krleža)

▪ Prehrambena tehnologija
Društvene znanosti

 akademske discipline koje se bave podrijetlom i razvojem ljudskoga društva te

ustanovama, odnosima i idejama koje oblikuju ljudski život. (Leksikografski zavod Miroslav Krleža)

▪ Ekonomija ▪ Logopedija
▪ Pravo ▪ Kineziologija
▪ Politologija ▪ Demografija
▪ Informacijske i komunikacijske ▪ Socijalne djelatnosti
znanosti
▪ Sigurnosne i obrambene djelatnosti
▪ Sociologija
▪ Edukacijsko-rehabilitacijske znanosti
▪ Psihologija
▪ Pedagogija
Humanističke znanosti

 akademske discipline koje se bave pitanjem čovjeka i ljudskih vrijednosti u

različitim segmentima ljudskoga života. (Leksikografski zavod Miroslav Krleža)

▪ Filozofija ▪ Religijske znanosti

▪ Teologija ▪ Znanost o umjetnosti
▪ Filologija ▪ Arheologija
▪ Povijest ▪ Etnologija i antropologija
▪ Povijest umjetnosti
Umjetničko područje

• Kazališna umjetnost (scenske i medijske umjetnosti)

• Filmska umjetnost (filmske, elektroničke i medijske umjetnosti pokretnih slika)
• Glazbena umjetnost
• Likovne umjetnosti
• Primijenjena umjetnost
• Plesna umjetnost i umjetnost pokreta
• Dizajn
• Književnost
• Interdisciplinarno umjetničko polje