Farmacija - Urogenitalni - Sistem2 - 2006

You might also like

Download as ppt, pdf, or txt
Download as ppt, pdf, or txt
You are on page 1of 22

ŽENSKI POLNI ORGANI  

(ORGANA GENITALIA FEMININA)

Dr Gordana Teofilovski-Parapid

Redovni profesor, Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu,


Beograd, Srbija

Profesor po pozivu, Farmaceutski fakultet Univerziteta u Beogradu,


Beograd, Srbija
ORGANA GENITALIA FEMININA

I. UNUTRAŠNJI ŽENSKI POLNI ORGANI


(ORGANA GENITALIA FEMININA
INTERNA)

II. SPOLJAŠNJI ŽENSKI POLNI ORGANI


(ORGANA GENITALIA FEMININA
EXTERNA)
I. UNUTRAŠNJI ŽENSKI POLNI
ORGANI

Unutrašnji ženski polni organi su:


• jajnik (ovarium)
• jajovod (tuba uterina)
• materica (uterus)
• usmina (vagina)
Karlica žene na mediosagitalnom
preseku

TUBA UTERINA

UTERUS
OVARIUM

VESICA
RECTUM
URINARIA

URETHRA
ANUS
VAGINA
Unutrašnji ženski polni organi posmatrani od
pozadi. Aksijalno otvorena materica i vagina

TUBA UTERINA

OVARIUM

A.UTERINA VAGINA
Jajnik (ovarium)

Jajnik je organ u kojem sazrevaju jajne ćelije


i žlezda odgovorna za lučenje ženskih
polnih hormona.
To je paran organ, oblika badema, veličine 3
x 1.5 x 1cm, koji je smešten u plitkoj
peritonealnoj jamici (fossa ovarica) na
bočnom zidu karlične duplje.
Jajnik je labavo pričvršćen za susedne
organe elastičnim vezama, tako da prati
pokrete materice.
Jajnik (ovarium)
Jajovod (tuba uterina)
• Jajovod je sluznično-mišićni cevasti organ,
dug od 10-12 cm, koji povezuje materičnu
duplju sa peritonealnom dupljom.
• Jajovod je razapet između odgovarajućeg
materičnog roga (gornje-spoljašnji deo
materice) i gornjeg pola jajnika. Pruža se
poprečno kroz gornju ivicu široke
materične veze (lig. latum), do gornjeg
pola jajnika.
Jajovod (tuba uterina)
Početni deo jajovoda, koji se probija kroz debljinu zida
materice, povezan je sa materičnom dupljom preko
unutrašnjeg otvora jajovoda (ostium uterinum
tubae).
Početni deo se nastavlja suženim delom (isthmus
tubae uterinae). Suženi deo jajovoda se nastavlja
najdužim, proširenim delom jajovoda (ampulla tubae
uterinae) čiji se levkasti završni deo (infundibulum)
otvara prostranim spoljašnjim otvorom jajovoda
(ostium abdominale tubae). Preko ovog otvora
komuniciraju peritonealna duplja u koju dospeva jajna
ćelija nakon ovulacije i kanal jajovoda. Oko oboda
spoljašnjeg otvora jajovoda pripajaju se tanki
produžeci (fimbriae) čija je uloga da izbačenu jajnu
ćeliju prihvate i usmere prema kanalu jajovoda.
Jajovod (tuba uterina)
ISTHMUS
AMPULLA

Lig.latum uteri
INFUNDIBULUM et FIMBRIAE
Materica (uterus)
Materica je sluznično-
mišićni organ, kruškastog
oblika, dužine od 6 - 7.5
cm, širine od 4 - 7cm i
debljine oko 2 cm.
Materica zauzima središnje
mesto u karličnoj duplji.
Ispred i ispod materice
nalazi se mokraćna
bešika.
Iznad se nalaze vijuge
tankog creva, a iza je
čmarno crevo (rectum).
Materica ima sledeće delove:
• Telo materice (corpus uteri) je gornji, prošireni deo na
kojem se opisuju dve strane, prednja koja naleže na
mokraćnu bešiku i zadnja koju pokrivaju vijuge tankog creva.
Gornji, zaobljeni deo tela materice, koji se nalazi iznad
početka desnog i levog jajovoda, naziva se materično dno
(fundus uteri). Od bočnih krajeva materičnog dna odvajaju
se materični rogovi, desni i levi koji odgovaraju mestu
početka jajovoda.
• Materično suženje (isthmus uteri) je kratak srednji deo koji
se nalazi između tela i vrata materice.
• Vrat materice (cervix uteri) je donji, cilindrični deo materice,
dug 2 do 3 cm. Njega obuhvata gornji svod vagine deleći ga
na dva dela: gornji, supravaginalni (portio supravaginalis) i
donji, vaginalni (portio vaginalis). Na donjem, vaginalnom
delu, vidi se materični otvor (ostium uteri) preko kojeg
komuniciraju kanal materičnog vrata i vaginalni kanal.
Delovi materice

FUNDUS
CORPUS

ISTHMUS

CERVIX
Materica (uterus)
Materica je sluznično-
mišićni organ, kruškastog
oblika, dužine od 6 - 7.5
cm, širine od 4 - 7cm i
debljine oko 2 cm.
Materica zauzima središnje
mesto u karličnoj duplji.
Ispred i ispod materice
nalazi se mokraćna
bešika.
Iznad se nalaze vijuge
tankog creva, a iza je
čmarno crevo (rectum).
Materica (uterus)
• Duplja materice je trouglast
prostor koji se nalazi unutar O
debelih zidova materice.
• Sastoji se iz dva dela:
gornjeg, koji odgovara telu
materice (cavitas uteri) i
donjeg, koji predstavlja
kanal materičnog vrata
(canalis cervicis uteri).
• Materična duplja komunicira
sa kanalima jajovoda (O)
preko njihovih unutrašnjih
otvora i kanalom vagine
preko materičnog otvora
(strelica).
Gravidna materica
Usmina (vagina)
Vagina je sluznično-mišićni
organ, dužine do 10 cm koji
predstavlja istovremeno i
ženski kopulacioni organ i
deo porođajnih puteva.

Vagina se svojim donjim krajem


otvara u predelu predvorja
vagine (vestibulum
vaginae), a koje se nalazi
između malih stidnih usana
(labia minora pudendi). Od
ovog otvora, vagina se pruža
koso, naviše i unazad i svojim Vestibulum vaginae
gornjim krajem obuhvata vrat
materice gradeći vaginalni
svod (fornix vaginae).
Usmina (vagina)
Ispred donjeg dela vagine
nalazi se uretra, koja se
otvara (ostium urethrae)
takođe, u predvorju
vagine, ispred samog
vaginalnog otvora.

Vagina se svojim donjim


krajem otvara u predelu
predvorja vagine
(vestibulum vaginae), Vestibulum vaginae
a koje se nalazi između
malih stidnih usana
(labia minora pudendi).
II. SPOLJAŠNJI ŽENSKI POLNI
ORGANI
• Spoljašnji ženski polni organi su smešteni u prednjem delu
međice koji se naziva mokraćno-polni trougao (trigonum
urogenitale). Spoljašnji ženski polni organi su:
• A. Stidni brežuljak (mons pubis)
• B. Stidnica (pudendum femininum) koju grade:
- velike stidne usne (labia majora pudendi)
- male stidne usne (labia minora pudendi)
- trem vagine (vestibulum vaginae)
- tremna glavica (bulbus vestibuli)
• C. Dražica (clitoris)
• D. Velike i male tremne žlezde (glandulae vestibulares
majores et minores).
II. SPOLJAŠNJI ŽENSKI POLNI
ORGANI
MONS PUBIS

LABIA MAJORA

CLITORIS
OSTIUM
UTERHRAE

VESTIBULUM LABIA MINORA


VAGINAE

Anus
Napomena

Navedene dimenzije organa ne morate učiti.


One su tu samo radi ilustracije njihove
veličine.
Latinski nazivi spoljašnjih polnih organa,
takodje, nisu neophodni. Ipak, same
organe zbog česte patologije treba znati.
Dodatne informacije na vežbi i na:

teofilovski@med.bg.ac.yu
SREĆNA NOVA GODINA!

You might also like