E KRIPTOVALUT A Lorena Đuranović smjer- turističko poslovanje Mentor: Dajana Barbić Što su kriptovalute?
Kriptovalute su virtualne valute koje koriste kriptografiju- tehniku za sigurnu
(kodiranu) komunikaciju. Zbog te sigurnosne značajke, većinu kriptovaluta nemoguće je falsificirati. Virtualna valuta jest digitalna valuta, postoji samo u računalima, tako da ne postoje opipljive novčanice ili kovanice. Digitalni novac može biti centraliziran, gdje postoji središnja točka kontrole nad novčanom ponudom i decentraliziran gdje kontrola nad novčanom ponudom dolazi iz više različitih izvora. Kriptovalute spadaju u ovu decntraliziranu kategoriju digitalnog novca. Opće prihvaćena definicija kriptovaluta još ne postoji zbog kompleksne pravne problematike, neujednačene terminologije i zbog kontinuiranih tehnoloških promjena na tom području. Posebno zahtjevno je utvrđivanje njihove pravne prirode pri čemu su se primjenom komparativne metode ipak profilirala 2 koncepta. U anglosaksonskom pravnom sustavu dominantan je koncept kriptovaluta kao imovine, dok je kontinentalni bliži konceptu novca Kriptovalute su digitalne novčane jedinice koje bi trebale funkcionirati kao neovisni, decentralizirano kontrolirani i kriptografski šifrirani sustavi plaćanja. Ne generira ih i izdaje ih državna središnja banka, poput eura ili američkog dolara, već se generiraju isključivo digitalno. Ne postoji središnji operator koji kontrolira stvaranje. Odgovarajuću kriptovalutu generira mreža sudionika koji je žele koristiti, a tisuće računala unutar mreže provjeravaju i ispravno izvršavaju transakcije, lokalno ih provjeravaju i pohranjuju. Kriptovalute su u izravnom posjedu dotične osobe i ne čuvaju ih banke ili drugi pružatelji financijskih usluga. , Kao vlasnik imate pristup svojim kriptovalutama pomoću takozvanog "privatnog ključa", ključa koji odražava pravo vlasništva na odgovarajući iznos jedinica kriptovaluta unutar mreže. Potrebno je slati i primati kriptovalute i uvijek mora ostati u svom posjedu, jer ako izgubite pristup kriptovalutama, bit ćete nepovratno izgubljeni. Slanje i primanje kriptovaluta odvija se izravno od osobe do osobe. OPREZIVANJE I REGULACIJA KRIPTOVALUTA Oporezivanje transakcija kriptovalutama izravnim porezima razlikuje se od države do države, međutim kod oporezivanja neizravnim porezima vidljiva je tendencija primjene izuzeća. Naime, iako imaju neke funkcije novca, kriptovalute nemaju status zakonskog sredstva plaćanja ni u jednoj državi. Na pitanje je li regulacija kriptovaluta moguća, odgovor je potvrdan. Istraživanje je pokazalo kako su neke države poduzele prve korake prema regulaciji. Dakle, regulacija je poželjna radi ostvarivanja pravne sigurnosti, ali pravo pitanje je na koji način i u kojoj mjeri je provesti. REGULACIJA KRIPTOVALUTA -strane države- Regulacija kriptovaluta različita je od države do države iz razloga što svaka država kriptovalute definira na različit način. Kanada kao država kriptovalute smatra robom čiji je dobitak ili gubitak oporeziv porezom na dohodak. Kina kao država poduzima sve kako bi se spriječilo da kriptovaluta postane dio kineskog tržišta. Japan je vrlo otvoren prema kriptovalutama, do te mjere da čak ima i svoja poduzeća za razmjenu i trgovanje. Austrija rudarenje smatra komercijalnom djelatnosti, a kriptovlaute nematerijalnom robom. Island zahtjeva da kriptovalute budu uključene u poreznu prijavu kao ostala imovina. Rusija kao država smatra da bi se prihod od poslovanja s kriptovalutama trebao podložiti porez na dohodak. Zemlje koje ne oporezuju dobitke od kriptovaluta 1. Bjelorusija Bjelorusija zauzima eksperimentalni pristup kriptovalutama. U ožujku 2018. novim su zakonom legalizirane kriptovalute u ovoj istočnoeuropskoj državi, oslobodivši tako pojedince i poduzeća od poreza do 2023. Prema zakonu, rudarenje i ulaganje u kriptovalute smatraju se osobnim ulaganjima te su oslobođena poreza na dohodak i kapitalne dobiti. 2. Njemačka Njemačka nudi jedinstveni pristup oporezivanju digitalnih valuta poput bitcoina. Za razliku od većine drugih država, zemlja s najvećim europskim gospodarstvom smatra bitcoin privatnim novcem, za razliku od nacionalne valute, robe ili dionica. Za njemačke stanovnike, svaka kriptovaluta koja se drži dulje od godinu dana oslobođena je poreza, bez obzira na iznos. Ako se imovina drži manje od godinu dana, porez na kapitalnu dobit ne obračunava se prilikom prodaje sve dok iznos ne prelazi 600 eura (692 USD). Međutim, za poduzeća je to druga stvar. Startup u Njemačkoj i dalje mora plaćati porez na dobit na dobitke od kriptovaluta, baš kao što bi to činio i s bilo kojom drugom imovinom.
Ta fotografija korisnika Nepoznat autor: licenca CC BY-SA
3. Slovenija Slovenija je još jedna zemlja koja zasebno tretira pojedince i poduzeća u okviru svog sustava poreza na kriptovalute. Pojedincima koji prodaju bitcoin ne naplaćuje se porez na kapitalnu dobit, a dobit se ne smatra prihodom. Međutim, poduzeća koja prihvaćaju plaćanje u kriptovalutama dužna su platiti porez po korporativnoj stopi.
Ta fotografija korisnika Nepoznat autor: licenca CC BY-ND
REGULACIJA KRIPTOVALUTA -Republika Hrvatska-
U Republici Hrvatskoj kriptovalute nisu regulirane niti propisane bilo kojim
zakonom, ali je Porezna uprava izdala nekoliko mišljenja o poreznom tretmanu u kojem se kriptovalute smatraju financijskom transakcijom, a prihod ostvaren njihovom prodajom podložan porezi na dohodak na temelju kapitalnih dobitaka. MIŠLJENJE POREZNE UPRAVE Prema navedenom mišljenju porezne uprave izdanom 14. srpnja 2017.g.: “Trgovanje kriptovalutama smatra se financijskom transakcijom (…) na dohodak ostvaren po osnovi trgovanja kriptovalutama plaća se porez na dohodak po osnovi kapitalnih dobitaka, budući se radi o dobitku po osnovi kupoprodaje te valute, što je ekvivalent instrumentima tržišta novca. Porez se plaća na razliku između nabavne i prodajne cijene umanjenoj za možebitne troškove trgovanja”. KOLIKO IZNOSI POREZ NA KRIPTOVALUTE? Sukladno mišljenju porezne uprave, porezni obveznik je “obvezan porez na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka, obračunati, obustaviti i uplatiti do posljednjeg dana mjeseca veljače tekuće godine za sve kapitalne dobitke ostvarene u prethodnoj godini, umanjene za ostvarene kapitalne gubitke“. Porez se plaća po stopi od 12%, a potom se uvećava za prirez nadležne općine / grada. ZAKLJUČAK Od 19. ožujka 2018.g. razjašnjeno je pitanje oporezivanja kriptovaluta u Hrvatskoj. Prema mišljenju Porezne uprave iz srpnja 2017.g. dohodak ostvaren po osnovi trgovanja kriptovalutama podliježe oporezivanju po osnovi kapitalnih dobitaka. Prema dodatnoj uputi Porezne uprave iz ožujka 2018.g. pojašnjena su mnoga dodatna pitanja koja su mučila građane. Sav profit koji ostvarite na temelju kriptovaluta morate prijaviti. Pod profitom se smatraju kune koje ste primili na račun na temelju isplate sa neke burze ili mjenjačnice. Napominjem, radi se o profitu, ukoliko imate gubitke koji su veći od dobitaka (dakle nema profita) tada ne morate ništa prijavljivati. Također, ukoliko posjedujete kriptovalutu dulje od 2 godine, takođe ne morate plaćati porez Izvori https://www.kriptovaluta.hr/vijesti/porez-na-kriptovalute-hrvatska/ https://www.oecd.org/tax/tax-policy/taxing-virtual-currencies-an-overview-of-tax-treatments-and-em erging-tax-policy-issues.pdf https://hr.wikipedia.org/wiki/Kriptovaluta https://ec.europa.eu/croatia/cryptocurrencies_and_blockchain_all_you_need_to_know_hr https://scholar.google.hr/schhp?hl=hr