Vještičina metla i

rak jele
Uzročnik: Melampsorella
caryophllacearum
Domaćini: Abies (0,1)
Caryophyllaceae (2,3,4)
 M. Caryophyllacearum(fitopatogena gljiva) je
rasprostranjena na različitim vrstama jela u svima
njihovim arealima.
 Ona nigdje ne dolazi intenzivno, nego sporadično
na pojedinim stablima.
 Češća je u nenjegovanim šumama i vlažnim
mjestima ( doline, kanjoni, udoline).
 Napad je slab, broj grmova metli po stablu je
malen, a rakovi su obično zatvoreni.
U proljeće bazidiospore nošene vjetrom padnu na mladi
izbojak jele .
 Tu kliju i prodiru izravno kroz koru u izbojak.
 Micelij prodire po kori u kambij i podražuje ga. Zato to
mjesto odeblja.
 Druge godine gljiva uraste u određeni pup.
 U kori izbojka razvije se micelij.
 Micelij svojim metabolitima aktivira spavajući pup.
 Iz tog se pupa razvije izbojak koji je ograničen rastom u
duljinu, ali se razgrana, što predstavlja početak razvoja
vještičine metle.
 Na izbojcima izrastaju kratke blijedožute iglice u
lipnju i srpnju.
Simptomi
 Na jelovim granama, okomito na os grane, na
gornjoj strani razviju se grmolike vrlo guste
formacije.
 U početku su to grmići, a kasnije mogu narasti do
1 m.
 Na izbojima tih grmića razviju se kratke,
klorotične iglice.
 Ljetiiglice s metle otpadnu, pa se vidi samo goli
izbojak.
 Na deblu se razviju tumori, na kojima kora ispuca,
oni su nekad zatvoreni,a nekad otvorenih rak rana.
Štetnost
 Metla se na stablu svake godine povećava,a i
hipertrofira.
 Metla može živjeti čak do 60 godina.
 Ona konačno otpadne ali na njenom mjestu ostane
hipertrofija na deblu ili grani.
 Na tom mjestu počinje pucati kora i nastaje rak –
rana.
 Kod starijih stabala rak se sve više širi i povećava,
kora otpada pa nastaje otvoreni rak.
 Šteta na starijem drveću s rakom nije velika.
 Ako je rak na deblu, smanjen je prirast, drvo je slabije kakvoće,
veće tvrdoće te se teže cijepa.
 Deblo je unakaženo , podložnije lomu od snjega,vjetra i leda.
 Gljiva ne stvara veliku izravnu štetu jelama. Ona čini veliku
neizravnu štetu.
 Uzrokuju trulež drveta.
 Kad jednom te gljive uđu u deblo uzrokuju veliku štetu jer
unište najvažniji dio stabla, deblo trune.
Pitanja za ponavljanje:
 1. Gdje se češće javlja i u kojim šumama bolest
vještičina metla?
 2. Kada bazido spore vještičine metle padaju na
mladi izboj jele?
 3. Zašto mjesto na izboju jele odeblja?
 4. Što micelij vještičine metle svojim metabolitima
aktivira na jeli?
 5. Što se iz spavajućeg pupa jele razvije?
 6. Što se na deblu jele razvija?
 7. Koliko može doživjeti godina vještičina metla
na stablu jele?
 8. što nastaje na mjestu kada vještičina metla
otpadne?
 9. Što se događa ako se rak nalazi na deblu jele?
 10. Što uzrokuje vještičina metla na jelama?