Zajednički jezik svih Hrvata

Prepiši jedan stih suvremenom hrvatskom

latiničnom grafijom (slovopisom). (Napiši jedan stih
onako kako bi se pisao danas).

 Oudi usrid luche nasa mlada plafca

usduigla ie iidra voglna, smina i noua.
I hotechia poiti putom sfoieg ploua
gre pres chog uoiuode al sachonodafca.
Rješenje

Ovdi usrid luke naša mlada plavca

uzdvigla je jidra voljna, smina i nova.
I hoteća pojti putom svojeg plova
gre prez kog vojvode al zakonodavca.

(Tin Ujević, Oproštaj, 1914.)

Povijest hrvatskoga (književnoga)
jezika

 Hrvati su kroz povijest govorili i stvarali

književna djela trima jezicima –
staroslavenskim, latinskim i hrvatskim (uz
ostale strane jezike – njemački, talijanski…).
 Postoje tri hrvatska narječja i teško ih je bilo
uskladiti u jedan standardni (književni) jezik.
(Npr. ozaljski književni krug)
19. stoljeće

 Jak je njemački (na sjeveru) i talijanski

utjecaj (na jugu). Jača mađarizacija.
 Hrvati brane latinski jezik kao službeni u
Saboru.
 Hrvatski jezik je iznimno važan za očuvanje
narodnosti i nacionalne svijesti, narod bez
jezika gubi vlastiti nacionalni identitet.
 U školama se uče njemački i latinski,
latinskim se govori u Saboru.
 Novine se ne tiskaju na hrvatskom jeziku, a
pismen je ionako samo mali broj građana.
 U Zadru 1806. godine izlaze prve novine na
hrvatskom jeziku (pola na hrvatskom, pola na
talijanskom) – Kraljski Dalmatin/Il Regio
Dalmata.
Ilirski pokret (hrvatski narodni
preporod)

 Javlja se u prvoj polovici 19. st.

 Ističe potrebu njegovanja narodnog jezika i
kulture. Najznačajniji predstavnici su bili
mnogi hrvatski (pa i strani!) intelektualci i
plemići.
Najpoznatiji ilirci
 Ljudevit Gaj
 Vođa ilirskog pokreta
 Autor je grafijske (slovopisne) reforme u knjizi Kratka osnova
horvatsko-slavenskoga pravopisaňa (1830.). Predlaže sljedeća
rješenja – slova c, d, g, l, n, s, z sa znakom ~ (tilda) iznad kako
bi označio glasove č, đ, dž, lj, nj, š, ž koji su se dotad vrlo
raznoliko pisali.
 Pokrenuo je prve novine na hrvatskom jeziku (1835.) Novine
Horvatzke (s književnim prilogom Danicza Horvatzka,
Slavonzka i Dalmatinzka) u kojima donosi Pravopisz – novu
grafijsku reformu – slova č, ć, ž, š te gj (dž) i dj (đ). Jedno od
Gajevih rješenja bilo je i tzv. rogato e (ĕ) koje je moglo
zamijeniti stsl. glas jat (dijete/dite/dete; mlijeko/mliko/mleko…).
Ljudevit Gaj
1830.
 Novine
Horvatzke i
književni
prilog
(podlistak)
Danicza
Horvatzka,
Slavonzka y
Dalmatinzka
 (1835.)
Antun Mihanović, autor pjesme
Horvatska domovina, kasnije
postala himna RH.
Ostali značajni ilirci
 Grof Janko Drašković, autor prvog političkog spisa na
hrvatskom jeziku (Disertacija).
 Politički vođa iliraca.
Draškovićeva ulica u Zagrebu
 Ivan Mažuranić, književnik i prvi ban pučanin.
 Petar Preradović,
književnik i vojni
časnik (zanimljivo je
da je, školujući se u
inozemstvu,
zaboravio hrvatski
jezik pa ga je morao
ponovno učiti).
 Vjekoslav Babukić,
jezikoslovac, autor
gramatike Ilirska
slovnica.
 Stanko Vraz, pjesnik,
rodom je bio Slovenac.
 Dimitrija Demeter,
književnik, porijeklom je
bio Grk.
 Gajevom reformom su stvoreni uvjeti za stvaranje
jedinstvenoga hrvatskoga književnoga
(standardnoga) jezika utemeljenog na štokavskoj
ijekavici.
 Prvi govor na hrvatskom jeziku u Saboru održao je
Ivan Kukuljević Sakcinski 2. 5. 1843. godine, a
hrvatski jezik je proglašen službenim jezikom
Trojedne Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije u
Saboru 23. 10. 1847. godine.