Professional Documents
Culture Documents
Uticaj Društvenih Mreža Na Turizam
Uticaj Društvenih Mreža Na Turizam
Uticaj Društvenih Mreža Na Turizam
mreža na turizam
02
P
putovanja ka njima izvodljivijim. Živimo u
poginula je na Šenon vodopadima u Kanadi dok
je snimala video koji je na Jutjubu trebalo da
Metju Karsten se na svom blogu zapitao da li je
informatičkom društvu u kom se informacije sve
privuče baš mnogo lajkova.
brže kreću, pa ljudi sve lakše dolaze do odgovora rešenje da influenseri povedu više računa o tome
na pitanje kako na jeftin i jednostavan način šta “šeruju” na svojim društvenim mrežama ili da
STE STE
vlade osmisle bolji način da turiste drže pod
06
putovati i informišu se o zemljama koje imaju
P
03
P
Instagram je danas postao javna bucket lista mesta
potencijal, a nisu posećene i o njima se malo zna .
koje moramo da posetimo jer ćemo u suprotnom biti
kontrolom ili je promena koja je odavno počela
nezaustavljiva. Čak i ako prihvatimo da za porast
autsajderi, zbog čega je mnogima imperativ da
impresioniraju svoje pratioce. Kineski zid? Tadž broja svetske populacije i uzdizanje srednje klase
Mahal? Been there, done that. Imam majicu i fotku u kombinaciji sa ljudskom narcisodinom
na Instagramu da to i dokažem
prirodom i presudnim uticajem društvenih mreža
ne postoji antidot, Metju ističe da ipak postoji
nešto što bismo mogli da preduzmemo.
Istraživanje je sprovedeno sa ciljem merenja uticaja
društvenih medija na lokalno stanovništvo Republike Srbije
prilikom odabira destinacije kulturnog turizma u Srbiji.
Uzorak se sastojao od ukupno 270 ispitanika
85%
56%
86,5%
25%
24%
18% 10%
2%
Doktorske studije
6% 59%
Osnovna škola
13,5%
Srednja škola
Srednji grad
15%
Veliki grad
41 do 60>
Mali grad
<20 do 40
ŽENSKI
Fakultet
MUŠKI
Master
Selo
ISTRAŽIVANJE NAVIKA STUDENATA PRI ODABIRU
TURISTIČKE DESTINACIJE NA DRUŠTVENIM MREŽAMA
Društvene mreže promenile Kojim uređajima se Koliko često Koliko često Na koji način se
su način na koji ljudi istražuju, povezujete na koristite društvene posećujete turističke najčešće informirate
prikupljaju informacije,
donose odluke i dele svoja
internet: mreže destinacije prilikom odabira
iskustva. Sve češće se prilikom turističke destinacije
odabira svoje destinacije • Privatni relefon • Više puta dnevno • Jedanput
koriste upravo društvene
99% 54% nedeljno • Turistička agencija
mreže. Ovim istraživanjem
nastojalo se ispitati kakve su • Poslovni telefon • Jednom dnevno 1% 7%
navike studenata prilikom 3% 0,17% • Jedanput u • Internetska
odabira turističke destinacije; • Prenosni računar
koje portale i društvene • Svaki drugi dan mesecu stranica turističke
mreže koriste, koliko često 81% 0,03% 4% agencije
koriste društvene mreže u • Kućni računar • Ponekad • Dva do tri puta 38%
odnosu na druge metode 17%
odabira turističke destinacije, 0,70% u godini • Društvene mreže
te zašto biraju upravo
• Televizor • Svaki sat 34% 60%
društvene mreže. 18% 45,1% • Jednom u godini • Blog
44% 7%
#1 #2 #3 #4 • Jednom
u
dve godine
#5
17%
Uvidom u rezultate istraživanja može se reći da su društvene mreže jedan od najčešćih oblika kanala putem
kojeg se ispitanici informišu pri odabiru turističke destinacije. Čak 73% ispitanika je navelo preporuku prijatelja
i porodice kao prvi kriterijum u odabiru željene turističke destinacije te kao prvi izbor prilikom dobijanja
dodatnih informacija. Društvene mreže na drugom su mestu i koristi ih 60% ispitanika, zatim portali i forumi
www.youtube.com/
koje koristi 26% ispitanika, a najmanje se okreću turističkim agencijama i blogovima (po 7% ispitanika).
Na kojim društvenim mrežama se
najčešće informišete o putovanjima
73% Facebook
55% Instagram
Yo u Tu b e
32%
Tw i t t e r 17%
29% TripAdvisor
Linkedln 5%
01 Proces donošenja odluke 06 Predviđanje posledica
Početni u turizmu
okvir
02 07
Konceptualne alternative Analiza
troškova i
koristi
03 08
Prikupljanj Odluka
e činjenica
10
- Karakteristike i značaje usluga destinacije kao što su
05 percipirana veza između troška i vrednosti, te raspon atrakcija
i sadržaja koji se nude
Dizajn Povrata
podražaj
Značaj interneta
za turizam
Radi boljeg razumevanja značenja interneta u
turizmu potrebno je preispitati njegov uticaj na
samu strukturu turizma. Prema Porteru (2001),
konkurentske snage na tržištu koje određuju
strukturu industrije iste su neovisno je li ta
industrija deo nove ili tradicionalne ekonomije.
Te snage su: intenzitet rivalstva među
konkurentima, barijere za ulazak novim
učesnicima, pretnja supstituta, pregovaračka
snaga dobavljača i pregovaračka snaga kupaca.
Borouji Hojeghan i Nazari Esfangareh (2011: 313)
su pokušali objasniti kako internet utiče na
strukturu turizma temeljem Porterovih pet
konkurentskih snaga:
Korak Korak Barijere za ulazak na tržište: barijere za ulazak
novim učesnicima na tržište e-turizma
Rivalstvo na tržištu: takmičenje
2
turističkih organizacija na internetu svedene su na minimum, budući da su
1
mnogo je intenzivnije. To je uglavnom tehnološke prepreke kao i nužni resursi
takmičenje cenama umesto potrebni za pokretanje online poslovanja
START ponudama proizvoda više kvalitete ili (kapital, osoblje itd.) vrlo ograničeni, uporedi
diferencijacije paketa usluga. Dodatni li ih se sa tradicionalnim poslovanjem u
argument da će se rivalstvo zaoštriti je turizmu. Kako se tradicionalne organizacije
taj što mnogi drugi akteri osim okreću online kanalima, te sve više online
turističkih agencija nastoje ući na organizacija ulazi na tržište, organizacije u
tržište i nuditi online turističke usluge. turizmu su izložene rastućem broju pretnji.
Stoga je uticaj interneta na rivalstvo Temeljem toga, uticaj interneta na barijere za
jako negativan ulazak na tržište su umereno negativne.
4 3
organizacije u turizmu sposobne su nuditi supstitute za svaki segment turističkog
svoje proizvode i usluge putem interneta poslovanja putem interneta (sobe za
većem broju potrošača bez da pritom iznajmljivanje umesto hotela, transport
zavise o tradicionalnim posrednicima. To železnicom ili brodom umesto vazdušnim
implicira povoljniji položaj ponuđača pri putem itd.). Čak i kad bi se promatrali
određivanju cena. Ipak, ponuđači će rivalstvo jako negativan supstituti za turističke proizvode i usluge
izvan 84 turističkog sektora, ostali bi
nastaviti poslovati s online posrednicima,
što vodi drugoj vrsti zavisnosti. Stoga iznenađeni količinom alternativa koje nudi
internet ima blago pozitivan uticaj u internet (zabava, kulturni i sportski događaji
usporedbi s blago negativnim uticajem itd.). Zaključak je da je uticaj interneta na
pregovaranja od strane ponuđača. pretnju supstituta umereno negativan.
6
veza potrošača i organizacija e-turizma
5
povećala je snagu cenkanja tj. tehnologija od velikog značenja za
mogućnosti povoljnije kupnje od strane razumevanje razvoja današnjih turističkih
potrošača. Što su potrošači upoznatiji destinacija (Buhalis i Law, 2008) i organizacija
GOAL
sa internetskom tehnologijom, njihova u turizmu. Istraživanja ukazuju na to da je
lojalnost određenom ponuđaču usluge gotovo nemoguće da turističke organizacije
će padati, u kombinaciji sa niskim zanemare internet u svojim marketinškim
troškovima zamene ponuđača putem naporima zbog prednosti interneta koje
interneta, pregovaračka moć potrošača uključuju globalnu dostupnost, praktičnost u
će rasti. Sledom toga je uticaj interneta ažuriranju, informacijske usluge u stvarnom
na pregovaračku moć potrošača snažno vremenu, interaktivne komunikacijske
pozitivan. mogućnosti, jedinstvene sposobnosti
prilagodbe
Sličnosti između tradicionalnih i društvenin medija
1 2 3 4 5 6 7 8
Služe kao izvor
informacija
Utiču na Alat su za Putem njih Njihova Sadrže iste Zahtevaju Potrošačima
odnose s dostupnost (iako se
ponašanje se ostvaruje oblike potrošačevo pružaju
javnošću zavisi o potrošači sve
potrošača komunikacija sadržaja vreme i zabavu i
pokrivenosti više okreću od
između signalom. (tekst, zvuk i pažnju užitak
tradicionalnih
poduzeća i sliku ili
medija ka
potrošača kombinaciju
društvenim
navedenog)
medijima u
potrazi za
informacijama
Razlika 4
Tradicionalni ne nude
kometare i preporuke, dok
Razlika 2: Razlika 5
Razlika 3 kod društvenih komentari
Kod tradicionalnih i preporuke su dostupni
Kod tradicionalnih Ciljna grupa tradicionalnih
Razlika 1: potrošač konzumira
preduzeće ima kontrolu, su starije osobe, dok kod
sadržaj, dok ga kod dok kod društvenih je društvenih ciljne grupe su
Tradicionalni mediji društvenih medija sam
potrošač taj koji ima mlađe osobe
kreira
ulepšavaju sadržaj, dok kontrolu