Brojevni sustavi drevnih

civilizacija

Željka Bjelanović, prof.

ožujak 2005.
 Brojevni sustav Gumulgala
(australski starosjedioci)

1  urapon Mi za sve brojeve To se može činiti

koristimo samo dvije primitivnim, ali...
2  ukasar riječi: urapon i
3  ukasar-urapon ukasar.
4  ukasar-ukasar
5  ukasar-ukasar-urapon
6  ukasar-ukasar-ukasar
...

... jednog dana ljudi će ... i izmislit će digitalna

baza 2 urapon i ukasar računala koja će
zamijeniti s 0 i 1... računati samo s
brojevima 0 i 1.
Brojevni sustav Azteka
(srednja Amerika, 15.-16. st.)

Mi koristimo samo
četiri simbola. 1  zrno kukuruza 

20  zastava

400  stabljika kukuruza

Brojevni sustav 8000  lutka od kukuruza

zasnovan je na
bazi 20.
 1 

Brojevni sustav Azteka 20 

400 
(srednja Amerika, 15.-16. st.) 8000 

 zbrajanje
 množenje

 dijeljenje (naziru se razlomci)

20 + 15 + 4 8000+ 400+400+200 8000 + 3 · 400 + 4 · 20 + 7

= 39 = 9000 = 9287
 Brojevni sustav Maya
(indijansko pleme, srednja Amerika, 3.-10. st.)

Mi brojeve zapisujemo
pomoću samo 3 simbola:

0  puževa kućica ili

1  točka
5  crta
 Egipatski brojevni sustav
(3000. g. pr. Kr.)

Naše pismo sastoji se od

raznih simbola i sličica
zvanih hijeroglifi.

A među njima ima i

baza 10 7 simbola pomoću kojih
zapisujemo sve brojeve:
Egipatski brojevni sustav
(3000. g. pr. Kr.)

aditivni brojevni sustav

125

1 973

2 235 102
 Babilonski brojevni sustav
(oko 2000. g. pr. Kr.)

U početku smo
koristili 5 simbola:

Ali kasnije smo skužili da

su nam dovoljna samo dva:

za 1 (ili 60) ovisno o položaju

za 10
baza 60

Mi smo krug podijelili ... sat na 60 minuta, a

na 360 stupnjeva... minute na 60 sekundi.
 Babilonski brojevni sustav  1 ili 60
(oko 2000. g. pr. Kr.)  10

I kako onda ta
dva simbola
koristiti za zapis
svih brojeva?

A dalje?

Pa na primjer, broj 95 zapisuje se: 60 + 30 + 5

 Kineski brojevni sustav
(oko 1400.-1100. g. pr. Kr.)

Mi smo imali simbole za brojeve aditivno-multiplikativni

od 1 do 10, pa 100, 1000 i 10000. brojevni sustav

4359

5080

Nulu smo označavali baza 10

prazninom.
 Kineski brojevni sustav
(oko 1400.-1100.
(4. stoljeće pr. Kr.)g. pr. Kr.)

Kasnije smo razvili sustav za sustav

prikaz brojeva uz pomoć “mjesne vrijednosti”
štapova...
USPRAVNO  za jedinice, stotice,...

HORIZONTALNO  za desetice,
tisućice,...

... koji predstavljaju brojeve

od 1 do 9 postavljene... 40698
 Indijski brojevni sustav
Mi smo razvili tri različita
tipa brojevnih sustava:
KHAROSTHI (oko 400.-200. pr. Kr.)
BRAHMI (oko 300. pr. Kr.)
GWALIOR (oko 850. poslije Kr.)

Al-Biruni

baza 10
 Indijski brojevni sustav - Brahmi
(1. stoljeće poslije Kr.)
Brahmi sustav je
najinteresantniji…
…jer će se iz njega razviti
arapski brojevni sustav.
nije bio sustav “mjesne vrijednosti”
osim simbola za brojeve 1, te od 4 do 9,
imali su posebne simbole i za veće
brojeve:
10, 100, 1000, ...
20, 30, 40, ... , 90
200, 300, 400, ..., 900.
 Grčki brojevni sustav
(oko 900. pr. Kr. – 200. poslije Kr.)

Mi smo imali dva Prvi je bio zasnovan na

usporedna brojevna početnim slovima imena
sustava. brojeva:

5678
 Grčki brojevni sustav
(oko 900. pr. Kr. – 200. poslije Kr.)

Drugi je upotrebljavao
sva slova grčkog
alfabeta i tri iz feničkog:

baza 10
269
 Rimski brojevni sustav
(400. pr. Kr. - 600. poslije Kr.)

Za zapis brojeva mi
koristimo samo 7 simbola:
1  I
Naš brojevni
sustav koristit će 5 V
se sve do pojave
arapskih brojki... 10  X
50  L
... pa čak i kasnije, 100  C
npr. za označavanje
godina ili brojki na 500  D
satu. 1000  M
MCMLXXIV aditivno-suptraktivni sustav
1974
?
nepozicijski sustav
 Arapski brojevni sustav
(oko 650. poslije Kr.)

A mi smo razvili Istočni skup (Arabija i Perzija):

dva skupa brojki:
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9

Zapadni skup, iz kojeg su se

razvile današnje brojke:

baza 10 pozicijski brojevni sustav

Brojevi 1-10 širom svijeta
 Autorica prezentacije:
Željka Bjelanović
http://free-bj.htnet.hr/zbjelanovic/index.htm

Uz dopuštenje autorice manje izmjene unijela:

Antonija Horvatek
Matematika na dlanu
http://www.antonija-horvatek.from.hr/

Najtoplije zahvaljujem autorici na dopuštenju da ovu prezentaciju stavim na

svoje web stranice.
Antonija Horvatek