Obiteljsko nasilje i

krizne situacije
Nera Fabijanić, Grgur Lesar
Značaj i definiranje obiteljskog nasilja
 Više različitih i prihvaćenih definicija

 Šire prihvaćena definicija: „bilo koji oblik tjelesnog napada ili psihološkog pritiska
kojim se drugu osobu tjelesno ozljeđuje, izlaže psihološkom stresu i strahu, zanemaruju
osnovne životne i zdravstvene potrebe, uništava vlasništvo, ograničava sloboda ili
preuzima kontrola nad njom, izlaže životnoj ugroženosti te smrti.”

 Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u
obitelji: „sva djela tjelesnog, seksualnog, psihičkog ili ekonomskog nasilja koja se
događaju u obitelji ili kućanstvu ili između bivših ili sadašnjih bračnih drugova ili
partnera, neovisno o tome dijeli li počinitelj ili je dijelio isto prebivalište sa žrtvom.“
Povijesni pregled obiteljskog nasilja
 Fenomen seže daleko u povijest
 Socijalno prihvaćen oblik ponašanja u mnogim kulturama
 Muškarac nameće pravila ponašanja ženi i djeci, odlučuje o životu i
smrti
 Stari Rim: zakonski može se razvesti od žene, fizički kazniti ili čak
ubiti
 Antička Grčka: dijete se ostavlja u planini dok ne umre od gladi:
bolest djeteta, neželjen spol, izvanbračna djeca, ekonomski razlozi,
blizanci; spaljivana kao žrtve bogovima i stavljana u temelje zgrada
 Srednji vijek: tjelesno zlostavljanje žene suprugovo pravo i obveza -
> bića niže vrijednosti
 Važno naglasiti: ubijanje, trovanje, zlostavljanje vlastitih roditelja
radi „bržeg” stjecanja nasljednih „prava” i preuzimanja obiteljske
imovine
 Mary Ellen Wilson, 1874. -> djevojčicu zlostavljala
maćeha, nema adekvatne ustanove, javnost saznaje za
slučaj preko organizacije za zaštitu i prevenciju nasilja nad
životinjama -> uspostava jedne od prvih institucija za
prevenciju nasilja nad djecom
 Termin obiteljsko nasilje 1881. -> ukida pravo supruga da
kažnjava suprugu i djecu (Alabama, Massachusetts)
 Do 70-ih god. 20. st. pojam bračnog silovanja zakonski
nije postojao
 Svjetska konferencija o ljudskim pravima 1993. -> prava
žena i djece neotuđiva ljudska prava
 Zakonodavstvo RH, Novi obiteljski zakon 1998. -> termin
obit. nasilja prvi put izričito spominje i tretira kao kazneno
djelo i zločin
Nasilnik i žrtva – tradicionalno i
suvremeno određenje
 Tradicionalni pristup: nasilnik i aktivna ili pasivna žrtva
 Nasilnik: tjelesno ili psihološko nasilje koristi kao način zastrašivanja kako bi
uspostavio vlastiti autoritet, riješio nastali problem
 Žrtva: dijete ili odrasla osoba koja je izložena izravnom tjelesnom napadu ili koja živi
u opasnosti, strahu i neprimjerenim uvjetima unutar obitelji
 Posredna izloženost: svjedočenje nasilju
 Nasilje nad kućnim ljubimcem ili obiteljskom imovinom također oblik nasilja
 „Stockholmski sindrom”
Krizne situacije

 Egzistencijalni problemi, loši međusobni odnosi, alkohol, droga, asocijalno ponašanje,

socijalna izoliranost, neobrazovanost, psihičke bolesti, stres…
 Nepredvidljivi obiteljski stresori = (horizontalni), a oni na koje možemo utjecati =
(vertikalni)
 Adolescenti koji agresivni prema roditeljima su i sami žrtve roditeljskog nasilja ->
mnoge studije potvrđuju ovu hipotezu
 Većina djece koja su bila nasilna prema svojim roditeljima bila su u dobi između 12. i
14. godine
 90 % adolescenata u Sj. Americi koji ubili roditelje bili žrtve roditeljskog zlostavljanja
Indikatori obiteljskog nasilja
 Prisutnost jednog indikatora =/= obiteljsko nasilje -> veći broj indikatora ili
ponavljajući obrazac – da Kliknite da biste dodali
tekst
Učestalost nasilja nad roditeljima

 Broj neotkrivenih slučajeva 100 – 400 % -> različite definicije i neprepoznavanje

 Nasilje nad roditeljima podrazumijevaja: tjelesno, emocionalno, seksualno nasilje i
materijalnu eksploataciju, kao i preuzimanje kontrole nad roditeljima
 U SAD-u, oba roditelja bili žrtve nasilja djece u 7 do 18 % slučajeva, dok se neki oblik
nasilja nad roditeljima u jednoroditeljskim obiteljima pojavljuje u 29 % slučajeva
 U Japanu to je jedan od eskalirajućih obiteljskih problema, a ta se pojava sve više
uočava i kod nas
 22.9. Nacionalni dan borbe protiv nasilja u obitelji
 U prvih 5 mjeseci 2005. od gotovo 7 500 slučajeva, žrtve su bile žene (supruge, kćeri)
u ~65 % slučajeva, a roditelji u ~16 % slučajeva i muškarci ~4 %
Opseg problema u RH

 Prema podacima MUP-a, od 2015. do 2017. broj prijava za nasilje u obitelji značajno
raste

 U 2017. od 552 prijave i 94 identificiranih počinitelja, 90 su bili muškarci, a 4 žene

Click to add text
 Nasilno ponašanje u obitelji u 2016., ~53 % odnosilo se na tjelesno nasilje, a ~42 % na

psihičko nasilje -> najčešći počinitelji bračni, izvanbračni ili bivši partneri

 Najviše počinitelja koji proglašeni krivima od 2007. do 2010. : 1. Grad Zagreb (~14
%), Sisačko – moslavačka županija (~7 %) i Varaždinska županija (~7 %)

 Djeca u obitelji najviše izložena psihičkoj agresiji, a najčešći počinitelji su očevi i

majke
 Izloženost starijih osoba obiteljskom nasilju: na području Grada Zagreba u posljednjih
godinu dana ~61 % ispitanika doživjelo nasilje u obitelji

 Najčešće je psihičko nasilje pa materijalno zlostavljanje

 U trećini slučajeva počinitelj je suprug pa zatim sin i kći

Prevencija nasilja
 Temelji na humanističkom stajalištu da je to društveni, a ne individualni
problem -> privatna sfera pojedinca nije nedodirljiva -> razni zakoni
 Rane intervencije -> manje od 1/3 obitelji nakon dobivene pomoći
nastavile s nasiljem u obitelji
 Novi, humanistički pristup -> svaku osobu gleda kao pojedinačno biće s
pojedinačnim potrebama, te da stručnjaci razumije sve članove obitelji
 Kvalitetna pedagoška edukacija -> vještine vođenja razgovora s
roditeljima i djecom, posebno u delikatnoj i osjetljivoj situaciji
zlostavljanja smatraju se bitnima
 Predosjećanje nadolazećeg sukoba, usmjeravanje i izražavanje emocija
 Edukacija i informiranje javnosti kao i roditelja
 U edukaciji i savjetovanju važna je škola, ali i mediji -> kooperacija
stručnjaka (pedagozi, psiholozi, soc. radnici, pravnici…)
 Za razliku od drugih društvenih grupa koje nastoje poduzeti sve potrebne mjere kad ne
funkcioniraju, obitelj se često miri sa situacijom koja narušava skladan obiteljski život.

 Statistički gledano, dom je najopasnije mjesto u modernom društvu.

 Razlikujemo zdravu funkcionalnu i disfunkcionalna obitelj

 Disfunkcionalne obitelji najčešće se koriste ovim metodama:

1. Negiranje i preimenovanje

2. Projekcija

3. Sabotaža

4. Čuvanje tajni
 Zlostavljač: u najvećem broju slučajeva osobe sa naglašenim duševnim,
međuljudskim, osobnim, zdravstvenim, financijskim i drugim deficitima.

 Karakteristike potencijalnih zlostavljača su:

 Roditelji koji nemaju kapaciteta da razumiju dijete zbog svoje mentalne psihopatologije

 Roditelji koji su iz različitih razloga izgubili objektivne kriterije o potrebama djece i

imaju iskrivljenu sliku o tome kako bi se dijete trebalo ponašati

 Roditelji koji nisu u stanju kontrolirati vlastito ponašanje

 Roditelji koji vrlo slabo poznaju karakteristike djetetovog normalnog razvoja

 Roditelji sa bračnim problemima

 VRSTA NASILJA OBLICI NASILJA
- Udaranje rukama i nogama

Nasilje nad djecom -

-
Čupanje kose
Udaranje remenom, štapom ili sličnim
predmetima
FIZIČKO ZLOSTAVLJANJE - Povrede oštrim ili tupim predmetima
- Opekotine, vezanje
- Pokušaj davljenja ili utapanja
 Osnovni oblici nasilja nad djecom su: - Trovanje hranom, lijekovima, drogom ili
alkoholom

 Fizičko zlostavljanje VERBALNO

-
-
Direktno: Otvoreno degradiranje
Indirektno: dijete napadaju neprestanim
zadirkivanjem, sarkastičnim izrazima,
ZLOSTAVLJANJE uvredljivim nadimcima i slično
 Psihičko zlostavljanje - Odbijanje/degradiranje
- Teroriziranje
PSIHIČKO ZLOSTAVLJANJE - Izolacija
 Verbalno zlostavljanje - Iskorištavanje/potkupljivanje
- Izbjegavanje

- Opasni telefonski pozivi

 Seksualno zlostavljanje - Razgovore u kojima se aludira na seks
- Pokazivanje djetetu genitalija
- Dodiri koji ne odgovaraju djetetu ili su
 Zanemarivanje protiv djeteta
- Snimanje erotskih slika ili filmova sa
SEKSUALNO djecom
 Posljedice zlostavljanja mogu bit: ZLOSTAVLJANJE - Špijuniranje djeteta dok je u kupaonici ili
spavaćoj sobi
- Pokušaj seksualnog odnosa i seksualni
 Kratkoročne odnos
- Pokušaj silovanja i silovanje
- Incest, dječja prostitucija
 Dugoročne
- Zdravstveno ili medicinsko zanemarivanje
- Fizičko zanemarivanje
ZANEMARIVANJE - Psihičko zanemarivanje
- Obrazovno ili edukativno zanemarivanje
 Nasilje nad ženama
 3 definicije nasilja nad ženama:
1. Pravna definicija
2. Stručna definicija
3. Feministička definicija
 Istraživanje: Autorice Belamarić, Kovačević i Neuner
Uzorak: 500 ispitanika
Populacija: Grad Zagreb
Rezultati:
 86.8% ispitanika prepoznaje da je nasilje nad ženama problem koji zahtjeva usmjeravanje pažnje
javnosti
 84.8% smatra da žene nisu dovoljno zaštićene
 Svaki četvrti ispitanik(25.8%) slaže s tvrdnjom da postoje situacije kada je opravdano da muž/partner
udari ženu
 Žene su se o ovom problemu pokazale kao osvještenije i bolje informirane od muškaraca
 Nasilje nad ženom u obitelji je intimni, obiteljski i javnozdravstveni problem

 Dugoročne žrtve nasilja to nasilje umanjuju i razvijaju osobne mehanizme preživljavanja

1. Razvijanje određene simpatije prema nasilniku ili opravdavanje njegovog ponašanja.

2. Razvijanje krajnje pasivnosti, odgovarajući odmah na sve nasilnikove zahtjeve bez protesta.

3. Funkcioniranje poput automata, bez ikakve samostalnosti u osjećajima, razmišljanjima ili akciji.

4. Zlostavljanje djece, kao izraz osobne nemoći da se suprotstavi agresoru koji je jači i snažniji.

 U većini slučajeva za nasilje se okrivljuju same žene.

ZAKLJUČAK

 Mnogi oblici nasilja nisu prepoznati, priznati ili kažnjivi.

 Kazneni zakoni različitih zemalja ne prepoznaju ih kao zločin, formalne

institucije ne smatraju ih ozbiljnim problemima, a društvo ih spremno tolerira,
smatrajući ih problemom siromašnih pojedinaca.

 Veliki problem stvara prikrivanje nasilja kod žrtava zbog straha i stida te
mnoga nasilja prođu neopažena i nekažnjena.
Literatura
 Greganić, A. (2016). Nasilje nad djecom. (Završni rad). Učiteljski fakultet Sveučilišta u

Zagrebu.

 Jelčić, P. (2013). Nasilje nad ženama u obitelji. (Diplomski rad) Odsjek za sociologiju,

Filozofski Fakultet Sveučilišta u Zagrebu

 Križan, H. (2018). Obiteljsko nasilje: priručnik za stručnjake. Edukacijsko-

rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

 Zloković, J. (2009). Nasilje djece nad roditeljima – obiteljska tajna?. Grafika Zambelli
Pitanja za raspravu

 Zamislite da se nalazite u situaciji da vas netko u obitelji zlostavlja. Mislite li da biste

imali snage otići od takve osobe i/ili prijaviti ga/ju unatoč čestoj stigmatizaciji društva
prema žrtvama nasilja?

 Slažete li se s tvrdnjom da postoje situacije kada je opravdano da muž/partner udari

ženu?

 Smatrate li da bi se o nasilju u obitelji trebalo govoriti više, manje ili podjednako

koliko se o tome danas govori?