POGLAVLJE 11

KAMATNI RAČUN PRIMJERI

“ KVANTITATIVNI ASPEKTI EKONOMIJE I
BIZNISA”

Doc. dr. Ibrahim Obhođaš

 PRIMJER G – iznos tranši, n – broj dana,
Banka je 1.I.o.g. odobrila investitoru kredit u iznosu 1.000.000 KM uz stopu p=6%, s
tim da investitor počne otplatu 1.I. 09. Investitor je koristio kredit prema dinamici:
(1) 15.II.08. – 180.000 KM, (2) 29.IV.08. – 240.000 KM, (3) 24.VII.08. –
300.000 KM i (4) 20.XI.08. – 280.000 KM.
1º Prvo polugodište: D(p) =36000/6=6.000 K = Gxn/ D(p) ,
S1=180.000, n1=135 (od 15.II do 30.VI) IK1 =180.000x135/6.000=4.050 KM
S2=240.000, n2=62 (od 29.IV do 30.VI) IK2 = 240.000 x62/6.000=2.480 KM
 Ukupne IK obračunate 30.VI.08. su 4.050 KM + 2.480 KM = 6.530 KM = IK (VI).
  Uvećani iznos tranši S1 i S2 -obračunati interkalarnu kamata na dan 31.XII.08.
S/1 = S1 + IK1=180.000 +4.050=184.050 KM
S/2 = S2 + 1K2 =240.000+2.480=242.480 KM
 2º Drugo polugodište: S/1, S/2, S3 i S4. K =N/ (1/100 D(p)) .

Pripremio dr. Ibrahim Obhođaš

 -nastavak
2º Drugo polugodište 2080.
S/1 = S1 + IK1=184.050 KM n1 = 184, N1=338.652
N1=184.050x184/100=338.652

S/2 = S2 + 1K2 = 242.480 KM n2 = 184, N2 = 446.163

(3) 24.VII.08. – 300.000 KM n3 = 160, N3 = 480.000
(4) 20.XI.08. – 280.000 KM. , n4 = 41, N4 = 114.800
1.379.615
K =N/ (1/100 D(p)) , N= (G x n) /100
K = G x n/ D(p) , D(p) =36000/6=6.000 1/100 x D(p)=60
 Ukupan iznos 31.XII.08. IK(XII)=1.379.615/60= 22.993 KM
 

Pripremio doc. dr. Ibrahim Obhođaš

-nastavak
 Konačan obračun
 iskorišteni kredit S1 + S2 + S3 + S4=1.006.530 KM
=((1)184.050 +(2)242.480+(3)300.000 +(4)280.000 )KM)
interkalarne kamate.. IK(XII) = 22.993,58 KM
Ukupan dug za otplatu d = 1.029.523,58
KM
(d = S1 + S2 + S3 + S4 + IK(XII))

Pripremiio dr. sci. Ibrahim Obhođaš

 K=

PRIMJER 4
Osoba N.T. uzela je kredit u banci. Banka toj osobi, po odbitku kamata
računatih po stopi p = 4,5% za 320 dana, stavi na raspolaganje (isplati) iznos
6.912 KM. Koliki je iznos kredita i kolike su kamate?  Ovdje se primjenjuje
kamatni račun „niže od sto“. G – K = 6912 KM, p = 4,5%, n = 320
dana.
a)
G= K=
G-K G-K
x 36000 pn
36000  p  n 36000  p  n
G=
G-K 6912 6212
   0,2
36000· 0,2p =n7.200
G = 36000 36000
KM, 4,5  320 36000  1440
K = 1440 · 0,2 = 288 KM
 b) Primjena kamatnog divizora
G-K G-K
G= D(p) - n
 D(p) K =D(p) - 12  n D (4,5) = 8.000

G-K 6912 6912

   0,9
D(p) - n 8000  320 7680

G = 0,9 · 8.000 = 7.200 KM, K = 0,9 · 320 = 288 KM

 
Odobreni kredit – 7.200 KM, kamata – 288 KM

Pripremio dr. sci. Ibrahim Obhođaš

 PRIMJER 5
Kapital od 840.000 KM podijeljen je u odnosu 4 : 3 : 5 i uložen u banku sa
različitim kamatnim stopama i to: I-dio uz 3%, II-dio uz 4% i III-dio uz
6%. Ukupne kamate su 26.460 KM. Odrediti na koje vrijeme je kapital bio
uložen?
  U ovom slučaju treba odrediti broj dana na koji je kapital uložen n = ?
Neka su dijelovi na koji je kapital podijeljen sa G 1, G2, G3,
G = 840.000 KM G1 : G2 : G3 = 4 : 3 : 5
G1 = 4k, G2 = 3k, G3 = 5k 4k + 3k + 5k = 840.000;
k = 840.000 / 12 = 70.000
G1 = 280.000, G2 = 210.000, G3 = 350.000
 
Pripremio dr. sci. Ibrahim Obhođaš
 -nastavak
Treba naći kamate koje odgovaraju iznosima G1, G2 i G3. Označimo ih sa K1, K2
i K3.
Mora biti K1 + K2 + K3 = 26.460 .. (K) iz zadatka zadato

K= G pp n
1 = 3%, p2 = 4%, p3 = 6%
36000
K1 = 280000 K
 32 = K3 = 210000  46 350000  6
n n n
36000 36000 36000
K1 + K2 + K3 = = 105 · n K1 + K2 + K3 = 26.460
3780
1 2 3 n tj. 105 · n = 26460 n = 252 dana
K + K + K =105n
36
 Kapital je bio uložen u banci na 252 dana ili 8 mjeseci i 12 dana!
 
Pripremio dr. sci. Ibrahim Obhođaš
 PRIMJER 6
Odrediti kamatnu stopu ako se zna da je kapital od 75.000 KM uložen
u banku na vrijeme 3 godine, 7 mjeseci i 23 dana donio kamatu u
iznosu 9.574 KM.
Ovdje vrijeme treba prevesti u broj dana, uzimajući da godina ima
360 dana a mjesec ima 30 dana. Dobija se
n = 1.313 dana

p = 36000  K
G = 75000, K = 9574, n = 1313

Gn
p = 36000  9574
 3,5
Kapital
75000  1313 uz stopu p = 3,5%.
je bio uložen

Pripremio dr. sci. Ibrahim Obhođaš

POGLAVLJE 12

ESKONTNI RAČUN
“ KVANTITATIVNI ASPEKTI EKONOMIJE I
BIZNISA”

Doc. dr. Sci. Ibrahim Obhođaš

Eskontni račun
 uporediti dvije ili više mjenica različitih
nominalnih vrijednosti i rokova dospijeća znači
da se mjenice eskontuju na određeni dan pa se
upoređuju njihove eskontne vrijednosti
obračunate na taj dan.

 Ako se desi da dvije mjenice imaju istu eskontnu

vrijednost za taj dan, kaže se da su one
ekvivalentne.
 Eskont, eskontna stopa
 AKCEPTIRANJE - kupac svojim potpisom na mjenici
potvrđuje da će, po nalogu prodavca, svoj dug isplatiti banci
 Kamate koje banka obračunava i oduzima od iznosa kredita
zovu se ESKONT (francuski – escompte) ili diskont (engleski –
discount), sam posao zove se eskontni posao.
 Stopa po kojoj se računaju kamate zove se ESKONTNA
STOPA.
 Broj dana za koji se obračunava escont računa se od trenutka
eskontovanja do trenutka dospijeća, kalendarski gledano.
Jedan od značajnih primjena kamatnog računa predstavlja
obračunavanje vrijednosti mjenice kada se ona upotrebljava kao
sredstvo za dobivanje kredita od banke ili se mjenica prodaje.
 Eskontiranje mjenica
 Mjenica je vrijednosni papir (isprava)na određeni iznos
novca koji svom imatelju dalje pravo da taj iznos naplati od
osobe koja je u njoj naznačena kao dužnik.
 Ukoliko je tvrtka svoje potraživanje osigurala mjenicama,
obrtna sredstva može osigurati eskontiranjem mjenica prije
njihovog roka dospijeća. Na taj način klijenti skraćuju vrijeme
čakanja na gotovinu i poboljšavaju svoju likvidnost.
 Pri eskontiranju mjenice, otkupu, banka odbija kamate od
dana otkupa (eskonta) do roka dospijeća mjenica.
 Klijentu se stavlja na raspolaganje nominalni iznos mjenice
umanjen za određeni diskont.
 PRIMJER
 Prodavac je prodao kupcu svoju robu na kredit u
iznosu 184.350. KM sa rokom dospijeća 24.VI.2008.
godine, za šta je kupac njemu položio mjenicu na isti
iznos i istim rokom dospijeća. Prodavac je zatražio
od banke kredit na bazi te mjenice, koji je banka
odobrila 5.IV.2008. sa kamatnom stopom p=4,5% .
Koliki iznos će banka isplatiti podnosiocu zahtjeva u
gotovini?

Pripremio dr. sci. Ibrahim Obhođaš

 -nastavak: Koliki iznos će banka isplatiti
podnosiocu zahtjeva u gotovini? E i EV?
G = 184.350 KM, n = 80 dana (od 5.IV. do 24.VI.),
pe = 4,5, D(p)=36.000/p D(4,5)= 8.000.
a) Nominalni iznos mjenice G se tretira kao čista glavnica
E= G x n/D(p) = 184.350x 80/ 8.000 =1.843,50 KM
EV=G x (D(p) – n ) / D(p) = 184.350 x (8.000 - 80) /8.000=
EV = 182.506,5 KM,
obračunate kamate su E = 1843,5 KM tj. (184.350-182.506,50).
Banka je isplatila iznos u gotovini
EV = 182.506,5 KM, obračunate kamate su
E = 1.843,5 KM.
Pripremio dr. sci. Ibrahim Obhođaš
 ** prodavac u cijenu svoje robe koju je prodao
-nastavak kupcu vjerovatno već uračunao iznos eskonta

G = 184.350 KM, n = 80 dana (od 5.IV. do 24.VI.),

pe = 4,5, D(p)=36.000/p D(4,5)= 8.000.
b) Nominalna vrijednost G tretira se kao uvećana vrijednost
G = Go + K, gdje je
Go vrijednost robe obračunata po cijeni koja ne uključuje kamate,
K je iznos bančine kamate. E
Er je eskont koji se izračunava prema ovom shvatanju je racionalni eskont
E -eskont računat prema shvatanju da je G čista glavnica zove se
komercijalni eskont –Ek.
 

Pripremio dr. sci. Ibrahim Obhođaš

 GK
-nastavak pod… b E= D(p)  n
n

Er= (G+K) x n/ (D(p) + n) = 184.350x 80/ 8.080 =1.825,24 KM

**komercijalni eskont Ek = 1.843,5 Ek =G x n / D(p)=1.843,5 KM
**Vidi se da je racionalni eskont manji od komercijalnog eskonta.
Ek – E2 = 18,25 KM
Potražimo razliku Ek – Er

 Ek – E 2 = Krc G  n
Provjera:
n
D(p)  n E2  n
Er = 1.825,2, n = 80, p = 4,5  = 8000
D(4,5)
D(p) D(p)
Krc = (1.825,2x80)/8000=182,25

 
Pripremio dr. sci. Ibrahim Obhođaš
 GK
PRIMJER 3600  p  n
 (p  n)

Mjenica čiji nominalni iznos 151.700 KM sa rokom dospijeća 24.III.t.g.

predstavlja osnovu za kredit koji je banka odobrila 23.I.t.g. sa
kamatnom stopom p = 6,8%. Kolika je vrijednost čistog eskonta ako je
banka uračunala 188 KM na ime provizije i 23 KM na ime troškova
eskonta.
G = 151.700 KM, pe = 6,8 r=60 (od 23.I do 24.III)
PZ = 188 KM, Ce = 23. Treba naći E i ČE?
ČE = G – (E + PZ + Ce)
E= Gxpx n/ (36000+6,8x60)= (151.700x408) /36408= 1.700KM
ČE = 151.700 – (1700 + 188 + 23) = 149.789
ČE = 149.789 KM
Pripremio dr. sci. Ibrahim Obhođaš
 PRIMJER
Banka je 10.V.t.g. primila na eskont četri mjenice čije nominalne
vrijednosti i rokovi dospijeća su dati tabelom.
1o 184.620 KM dospijeće 5.VI.t.g.
2o 432.825 KM -„- 12.VI.t.g.
3o 725.342 KM -„- 18.VI.t.g.
4o 364.112 KM -„- 23.VI.t.g.
 Odrediti čisti iznos eskonta ako je kamatna stopa p = 7,5%,
Stopa provizije na ukupnu sumu p z = 9/80 %
Troškovi eskonta (ukupni) Ce = 25 KM.
 **Pošto je kamatna stopa za sve mjenice ista, veličinu ukupnog eskonta
izračunaćemo pomoću kamatnih brojeva.
 -nastavak
N 1
E=K= N=  (G  n)
1 100
 D(p)
100
E = E 1 + E 2 + E 3 + E 4, N = N1 + N2 +N3 +N4
Broj dana:
n1 = 26 (od 10.V do 5.VI),
n2 = 33 (od 10.V – 12.VI),
n3 = 39 (od 10.V do 18.VI) i
n4 = 44 (od 10.V do 23.VII)
  Divizor: p = 7,5%, D(7,5) = 4800; 1/100D (7,5) = 48
Pripremio dr. sci. Ibrahim Obhođaš
 -nastavak N
1
E=K= 1 sljedi N=  (G  n)
 D(p) 100
100
G1 = 184.620, n1 = 26 N1 = 48.001,20
G2 = 432.825, n2 = 33 N2 = 142.855,35
G3 = 725.342, n3 = 39 N3 = 282.883,38
G4 = 364.112, n4 = 44 N4 = 160.209,28
G = 1.706.899 N = 633.949,21
E=(633.949,21/48 )=13.207,30 KM ...ukupan eskont
PZ = G*p/100 = 1.706.899*p/100=1.920,26 KM , Ce = 25 KM
E + PZ + Ce = 15.152,56 KM
ČE = G – (E + PZ + Ce) = 1.691.746,44 KM
 
 

Pripremio dr. sci. Ibrahim Obhođaš

 Gn
PRIMJER E= D(p)
; EV = G – E

Banka obračunava eskont po stopi p = 8%. Uporediti date mjenice.

1o G1 = 12.350 KM n1 = 35 dana Određenog dana banka je primila
tri mjenice za koje su pored
nominalne vrijednosti utvrđeni
2 G2 = 12.450 KM
o
n2 = 68 dana broj dana računati od tog dana do
odgovarajućih rokova dospijeća.

3o G3 = 12.220 KM n3 = 25 dana
Divizor: p = 8%, D(8) = 4500; EV = G – E
E1=12.350*35/4.500 = 96,05 KM EV1 = 12.253,95 KM
E2=12.450*68/4.500=188,13KM EV2 = 12.261,87 KM
E3=12.220*25/4.500 = 68,00KM EV3 = 12.152,00
Vidi se da je EV1 < EV2 > EV3
Ovo znači da je na dan eskontovanja prva
mjenica najvrjednija.
Pripremilodr. sci. Ibrahim Obhođaš
 U praksi se javlja potreba da se više mjenica sa različitim

PRIMJER nominalnim iznosima i rokovima dospjeća zamjene

jednom mjenicom a istom eskontnom stopom.

Pokazati da su dvije mjenice ekvivalentne ako je poznato

G1 = 144.000,00 KM, n1 = 24 dana
G2 = 144.289,16 KM, n2 = 48 dana D(p) - n
pe = 3% EV= G* D(p)
D(p)= 36000/3 =12.000
EV1 = 144.000 · (12.000- 24)/12000, EV1 = 143.712 KM
EV2 = 144.289,16 ·(12.000- 48)/12000, EV2 = 143.712 KM
Pošto je EV1 = EV2, matrice su ekvivalentne.
sami vjezba
PRIMJER Određivanje nominalne vrijednosti
mjenice

Dana 15.IV.08. banka je primila na eskontovanje mjenicu čiji je

rok dospijeća 4.VI.08. Nakon odbitka eskonta obračunatog po
stopi p = 5,4 banka je podnosiocu zahtijeva isplatila 71460.
Odrediti nominalnu vrijednost mjenice.
EV = 71.460 KM, p = 5,4% n = 50 (od 15.IV do 4.VI)
 
36000  EV 71460  36000
G=   7200
36000  p  n 36000  5,4  50

G = 72000, EV = G – E E = 71.460-72.000= 540

sami vjezba
Pripremilodr. sci. Ibrahim Obhođaš
 PRIMJER
Preduzeće „MGM“ predalo je banci akceptiranu mjenicu sa rokom dospijeća 45 dana,
na osnovu čega je podnijelo zahtjev za kredit. Banka je nakon odbijanja eskonta E,
provizije PZ = 32 KM i troškova eskonta Ce = 10 KM, preduzeću isplatila iznos
17.850 KM. Odrediti nominalnu vrijednost mjenice ako je pe = 4,8%?
ČE = 17.850 KM, PZ = 32 KM, Ce = 10 KM,
pe = 4,8%, n = 45 dana
Može se naći eskontovana vrijednost EV=ČE+PZ+Ce=
EV=17.850+32+10=17.892 KM D(p)=36000/4,8=7.500
G= = (7.500*17.892)/7.455=17.957,76 KM
Nominalna vrijednost mjenice G = 17.957,76 KM, E = 108 KM

 
D(p) - EV
D(p) - n
  
PRIMJER Određivanje eskontne stope p=
pe
 Ako je poznato G = 4320 KM, E = 64,8 KM, n = 72, naći p e.

pe = 36000  E 36000  64,8 KM

pe = 7,5   7,5
Gn 4320 KM  72

D(p) = GD(p)
 n = 4.800
4320 KM  72
  4800
E 64,8 KM
pe = pe = 7,536000
36000
  7,5
D(p) 4800
sami vjezba
Pripremio dr. sci. Ibrahim Obhođaš
 PRIMJER
Na ukupnu glavnicu duga G = 1.094.850 KM izdate su tri mjenice
sa jednakim nominalnim iznosima a različitim rokovima dospijeća
i to: prva – 25.XII.08, druga – 10.I.09. i treća – 21.I.09. Mjenice su
predate na eskont 10.X.08., a odobreno je 1.076.775 KM. Odrediti
eskontnu stopu ako je banka pored kamata (eskonta) uračunala
0,35% provizije na ukupnu glavnicu i 64,7 KM troškova eskonta?
a) G = 1.094.850 KM nominalna vrijednost „opšte“ mjenice koja
zamjenjuje tri opisane mjenice.
ČE = 1.076.775 KM p=? Ce = 64,7 KM
EV = ČE + PZ + Ce, E = G – EV

Pripremio dr. sci. Ibrahim Obhođaš

 -nastavak
G = 1.094.850, pz = 0,35% ČE = 1.076.775 KM p=?
Ce = 64,7 KM
IP = G  pIP 1094850
z = 3.832 KM  0,35
  3832
100 100 1,094.850 – 1-076.775 – 64,7 – 3-832 = 14.178.3
b) Ako su E1, E2, E3 eskonti obračunati u odnosu na opisane tri mjenice, onda
mora biti E1+E2+E3=E, tj. E= 14.178,3 KM **
G : 3 = 364.950 KM, biće G1 = G2 = G3 = 364.950 KM.
 Treba odrediti broj dana dospijeća za svaku od njih:
n1 = 72 dana, od 14.X.08. – 25.XII.08.
n2 = 88 dana, od 14.X.08. – 10.I.09.
n3 = 99 dana, od 14.X.08. – 21.I.09.
Pripremio dr. sci. Ibrahim Obhođaš
 -nastavak G : 3 = 364.950 KM

Koristi se procedura obračuna kamata na više glavnica

G1 = 364.950, n1 = 72, N1 = 262.764 ; N1 = (G1 n1) : 100

G2 = 364.950, n2 = 88, N2 = 321.156 ; N2 = (G2 n2) : 100
G3 = 364.950, n3 = 99, N3 = 361.300 ; N3 = (G3 n3) : 100
G = 1.094.850 N1 + N2 + N3 = 945.220
Povezat ćemo sa jednakosti **

N 945220 tj. sljedi 14.178,3 KM = 945220

E= =
1 1 1
 D(p)  D(p)  D(p)
100 100
E= 100
6.666,6667 D(p)=36.000/p zmači p= 36.000/ D (p)=5,4%
Tražena eskontna stopa je pe = 5,4%.

Pripremilodr. sci. Ibrahim Obhođaš

 PRIMJER IZRAČUNAVANJE BROJA DANA,
ROKA DOSPIJEĆA I DANA ESKONTOVANJA

 Dana 19.VII.08. banci je predata mjenica sa nominalnim iznosom 575.160 KM

na eskontovanje. Nakon odbitka eskonta obračunatog po stopi pe = 5,5% banka
je odobrila iznos 569.887,70 KM. Odrediti rok dospijeća!
Ovdje je poznato: G, EV, p i te. Treba odrediti n i td.
G= 575.160 pe = 5,5%
E = G – EV = 575.160 – 569.887,70= 5.272,30

n= n = 60 dana

36000
td = te + 60  E19.VII36000
dana = + 60, t5272 ,30
d = 17.IX.08.

Gp 575160  5,5
  sami vjezba

Pripremio dr. sci. Ibrahim Obhođaš

 PRIMJER
Koga dana je eskontovana mjenica nominalne vrijednosti 765.000 KM sa
rokom dospijeća 27.VIII.t.g. ako je, po odbitku 6,25% eskonta, 0,2
provizije (na iznos mjenice) i troškova eskonta 16,875 KM, isplačeno
tražiocu kredita 751.500 KM?
G = 765.000, ČE = 751.500, p e = 6,25%, pz = 0,2%
Ce = 16,875 td = 27.VIII Treba naći: n i t e

sami vjezba
n= 36000
te = E
27.VIII – n, E=?
Gp
E = G – (ČE + PZ + Ce), PZ = ? PZ = G  p z 765000  0,2
  1530
PZ = 1530 KM 100 100
Pripremio dr. sci. Ibrahim Obhođaš
-nastavak
E = G – (ČE + PZ + Ce)
E = 765.000 - (751.500 + 1.530 + 16,875)
E = 11.953,125 KM

36000  11953,125
n= 36000
=E = 90
Gp 765000  6,25
 n = 90 dana
te = 27.VIII – 90 (računa se kalendarski)
te = 23.V.t.g.
Mjenica je predata na eskontovanje 23.V.t.g.!
Pripremio dr. sci. Ibrahim Obhođaš
POGLAVLJE 14

RAČUN DEVIZA PRIMJERI

“ KVANTITATIVNI ASPEKTI EKONOMIJE I
BIZNISA”

Doc. dr. sci. Ibrahim Obhođaš

 NOTIRANJE DEVIZE
 Notiranje devize znači objavljivanje njene vrijednosti na
kursnoj listi u odnosu na domaću valutu.
 Notiranje može biti direktno i indirektno.
 Notiranje „a vista“ znači da je deviza plativa odmah.
(Za sve valute iznesene na kursnoj listi podrazumjeva se da je notiranje „a vista“ –
što znači da se u slučaju prometa (kupovina, prodaja) plaćanje vrši odmah).
 Terminsko notiranje znači da je deviza plativa nakon
određenog ugovorenog roka (broj mjeseci, dana, određeni
datum u narednom periodu).
Stepen opadanja vrijednosti devize u slučaju terminskog plaćanja je veći ako je
period od odgode duži.
 DIREKTNO NOTIRANJE KURSA
DEVIZE
 određuje koliko jedinica domaće valute treba dati za 1
ili 100 jedinica strane valute.
 broj jedinica strane valute (1 ili 100) je fiksan a broj

jedinica domaće valute je promjenjiv.

Na primjer:
 za 1 EURO treba dati 1,95583 KM, (srednji kurs)
 za 1 ₤ treba dati 2,189199 KM, (srednji kurs)
 za 100 mađar.forinti treba dati 0,726076 KM, (srednji kurs)
 za 100 jena treba dati 1,466579 KM, (srednji kurs)
 INDIREKTNO NOTIRANJE KURSA
DEVIZE
 kurs devize pokazuje koliko se jedinica strane valute dobije za jednu
jedinicu domaće valute.
 Indirektno notiranje primjenjuje se u Velikoj Britaniji, Evropskoj uniji i

SAD.
 Kod indirektnog notiranja broj jedinica domaće valute (jedna) je fiksan

a broj jedinica strane valute je promjenjiv.

Na primjer
 za 1 funtu sterlinga dobije se 2,189199 KM
 za 1 funtu sterlinga dobije se 1,119319 €
 za 1 funtu sterlinga dobije se 1,597605 $
 za 1 funtu sterlinga dobije se 9,144296 norveških kruna
 za 1 funtu sterlinga dobije se 8,141736 kuna
 znači da se u Londonu nakon 9
mjeseci za jednu funtu sterlinga

PRIMJER sami dobije 1,567650 američkih

dolara, tj. 1₤ = 1,567650 $.

Koliko u Londonu stoji 6000 američkih dolara ($) val 5 mjeseci ako
deviza Njujork val 9 mjeseci notira u Londonu 1,567650, a p=25?
  1₤ = 1,567650 $. Odrediti kurs dolara u Londonu val 5 mjeseci
- period plaćanja skraćen za 4 mjeseca
Ovdje se radi o
indirektnom
K= G  n  p 1,567650  4  2,5 notiranju.
  0,130637
1200 1200
Kurs dolara val 5 mjeseci = 1,567650 – 0,130637=1,437010
 Ovo znači da u Londonu val 5 mjeseci vrijedi 1₤ = 1,437010 $
 1$ =
1₤ 6.000 $ = 6.000/ 1,437010 ₤
6.000 $1,437010
= 4.175,337 ₤
 
Izračunati kamate zatim se oduzimaju
od kursa val 9 mjeseci jer jePripremio dr. sci. Ibrahim Obhođaš
vrijednost
funte opala a dolara porasla!
 - ili putem verižnika sami

Označimo sa x vrijednost 6.000 dolara u Londonu val 5

mjeseci
X=6.000
x $ *1/ 4.175,337
6.000 $ ₤
X=1,437010
4.175,337 ₤ 1₤
Vrijedi pravilo:
Pri indirektnom notiranju – kad se kurs reducira sa kraćeg
na dulji rok kamate se sabiraju, a pri reduciranju od duljeg
na kraći rok kamate se odbijaju od postojećeg kursa.
 
Pripremio dr. sci. Ibrahim Obhođaš
 POGLAVLJE 15

RAČUN ZLATA I SREBRA PRIMJERI

“ KVANTITATIVNI ASPEKTI EKONOMIJE I
BIZNISA”

Doc. dr. sci. Ibrahim Obhođaš

 PRIMJER
Finoća zlata je 75000/0. Kolika je finoća izražena u
karatima?
750 : 1000 = x : 24

x= 750  24
 18 karata
100
Finoći zlata od 75000/0 odgovara finoća od 18 karata.
x .....finoća u foratima
 
PRIMJER
Finoća srebra je 90000/0. Kolika je finoća izražena u
penivejtima?
x........ finoća u penivejtima
x : 240 = 900 : 1000

240  900
x = 1000 216 penivejta

Pripremio dr. sci. Ibrahim Obhođaš

 PRIMJER
značenje oznaka (1)...(B 1,,3) i (2)... (W 2,,2)

(1)
(B 1,,3)= 1 karat i 3 grejna veća od standardne finoće zlata od 22
karata – K. Korišteno zlato ima finoću

22 K + (1 K + 3 grejna) = 22 K + 1 K + 3 ∙ 0,25 K = 23,75 K

*** 1 karat = 4 grejna, 1 grejn = 0,25 karata.
x : 1000 = 23,75 : 24 x= 989,58 00/0
Finoća ovog zlata izražena u promilima iznosi 989,58 00
/0.
989,5800/0 > 916⅔00/0 (od standardne finoće zlata).
 
Pripremio dr. sci. Ibrahim Obhođaš
 PRIMJER
značenje oznaka (1)...(B 1,,3) i (2)... (W 2,,2)

(2)
(W 2,,2) upotrebljeno zlato ima finoću koja je za 2
karata i 2 grejna manja od standardne finoće.
 Korišteno zlato ima finoću
 22 K – (2 K + 2 grejna) = 22 K – 2 K – 2 ∙ 0,25 K = 19,5 K

*** 1 karat = 4 grejna, 1 grejn = 0,25 karata.

x : 1000 = 19,5 : 24 x= 812,5 00/0
 zraženo u promilima korišteno zlato ima finoću 821,500/0
821,5 00/0 < 916⅔ 00
/0
Pripremio dr. sci. Ibrahim Obhođaš
 PRIMJER
Srebreni predmet (W 7,,18) - kazuje da upotrebljeno srebro ima finoću
koja je za 7 penivejta i 18 grejna manju od standardne finoće srebra od
222 penivejta – pwt.
 222 pwt–(7pwt+18grejna)=222pwt-7pwt- 18∙1/24pwt) = 222- 7- 0,75 =
214,25 pet
 ***1 penivejt = 24 grejna, 1 grejn =1/24 penivejta.
x : 1000 = 214,25 : 240 x= 892,7 00/0
Izraženo u promilima upotrebljeno srebro ima finoću = 892,7 00/0
892,700/0 < 92000/0!
Ako je poznata ukupna (bruto) težina komada zlata ili zlatnog predmeta i
odgovarajuća finoća tada se može odrediti težina čistog zlata sadržanog u njemu!
Pripremio dr. sci. Ibrahim Obhođaš
-nastavak
1) Finoća izražena u promilima
Neka je q ukupna težina i finoća a00/0 ... a = težinskih jedinica
x : q = a : 1000  Problem se rješava i putem verižnika

x q tež.j. qa
1000 X = težinskih
a tež.j. jedinica
tež.j. 1000
 (2) Finoća izražena u karatima
x : q = b : 24 x = karata
X= q  b karata 
Može24 se koristiti i verižnik
Pripremio dr. sci. Ibrahim Obhođaš
 PRIMJER
Centralna banka je kupila 4,5 kg zlata finoće 840 K. Koliko konvertibilnih maraka je plaženo za to zlato
ako je poznato slijedeće: cijena 1 kg čistog zlata je c = 20.769 KM, stopa provizije je 1,2 00/0 i
administrativni troškovi posla su 120 KM:
(1) Težina čistog zlata x : 4,5 = 840 : 1000 x = 3,78 kg
Trošak kupovine zlata = c ∙ 3,78 kg;
Trošak kupovine = 20.769 KM/kg ∙ 3,78 kg = 78.506,82 KM
 (2) Iznos provizije st.pz = 1,200/0 = (1,2 : 10)% = 0,12%
Ppz = = 94,21 KM

Za kupovinu 4,5 kg zlata finoće 840 Centralna banka je ukupno platila 78.506,82 KM + 94,21 KM + 120 KM =
78.621,03 KM
 
78506,82  0,12
  100
 J I ...
AŽN
NA P
ALA
H V