HRVATSKO PROLJEĆE

• Kakav je bio položaj

Hrvata u SFR
Jugoslaviji?
• Kako je definirana
ustavom iz 1963.?
• Je li Jugoslavija uistinu
bila “zajednica
ravnopravnih naroda”?
• privredna reforma
(1965.)
• pad Rankovića
(1966.)
• jačanje samostalnosti
republika
– spontan proces
– dio strategije SKJ

Jugoslavija dobiva zajam.

Objasni simboliku plakata
1

• nezadovoljstvo
republika
– Makedonija, Slovenija
i Hrvatska
• studentske
2
demonstracije (1968.)
– odraz sličnih u Europi

1 – Ljubljana šezdesetih
2 – Studentski nemiri u Beogradu (1968.)
 Aleksandar Ranković predvodio
je centralističko-unitarističku
struju. Zalagao se protiv
privredne reforme te ušao u
sukob s Edvardom Kardeljem
(1962.). Na plenumu CK SKJ
(Brijuni, 1966.) osudio je rad
UDB-e te je nakon toga zajedno
sa Stefanovićem isključen iz
Centralnog komiteta Saveza
komunista Jugoslavije. Godine
1966. Ranković podnosi ostavku. J. B. Tito i A. Ranković
“Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika”
POVIJESNI
IZVOR

(…) “Načelo nacionalnog suvereniteta i potpune

ravnopravnosti obuhvaća i pravo svakoga od naših naroda da
čuva atribute svoga nacionalnog postojanja i da maksimalno
razvija ne samo svoju privrednu, nego i kulturnu djelatnost.
Među tim atributima odsudno važnu ulogu ima vlastito
nacionalno ime jezika kojim se hrvatski narod služi, jer je
neotuđivo pravo svakoga naroda da svoj jezik naziva vlastitim
imenom, bez obzira rado li se o filološkom fenomenu koji u
obliku zasebne jezične varijante ili čak u cijelosti pripada i
nekom drugom narodu. (…)”
“Na toj osnovi potpisane hrvatske kulturne i znanstvene
ustanove i organizacije smatraju da je neophodno potrebno:
1) Ustavnim propisom utvrditi jasnu i nedvojbenu jednakost i
ravnopravnost četiriju književnih jezika: slovenskoga,
hrvatskoga, srpskoga, makedonskoga. (…)
2) U skladu s gornjim zahtjevima i objašnjenjima potrebno je
osigurati dosljednu primjenu hrvatskoga književnoga jezika u
školama, novinstvu, javnom i političkom životu, na radiju i
televiziji kad se god radi o hrvatskom stanovništvu, te da
službenici, nastavnici i javni radnici, bez obzira otkuda
potjecali, službeno upotrebljavaju književni jezik sredine u
kojoj djeluju. (…)” (H. Matković: Na vrelima hrvatske povijesti,
Zagreb 2006, str. 507.-510.)
• “Deklaracija o nazivu i
položaju hrvatskog jezika”
(1967.)  SKJ ocijenio
nacionalističkom
• pokrenute kulturne
manifestacije i institucije
• hrvatski političari (M. Tripalo
i Savka Dabčević-Kučar)
traže politiku “čistih računa” Savka i Tripalo s Titom
POVIJESNI
IZVOR

“Deseta sjednica CK SKH usvaja u cijelosti uvodno izlaganje

Predsjednika CK ‘o nekim političkim pitanjima‘ i sve političke
stavove i ocjene sadržane u njemu kao izraz politike i kursa dosad
i kao platformu za rad ubuduće. (…) Učesnici X. sjednice posebnu
su pažnju usmjerili na razmatranje djelovanja unitarističkih
tendencija i snaga u našem privrednom i političkom životu. (…) S
tim u vezi razmatrane su i političke posljedice izazvane člankom
druga Miloša Žanka objavljenim u ‘Borbi’ od 17. do 21. studenoga
1969. godine. (…) Ti su članci objektivno mogli u drugim
republikama stvoriti utisak kako u SR Hrvatskoj raste
nacionalizam; kako u SR Hrvatskoj šovinističke snage uzimaju
takvog maha da gotovo i nema onih drugih snaga, pa ni u
Savezu komunista, koje bi se mogle uspješno oduprijeti
tobožnjoj ugroženosti Hrvatske od nacionalizma što je sve,
kako je argumentirano i jednodušno potvrđeno na X sjednici,
u gruboj suprotnosti sa stvarnošću. (…) Centralni komitet zato
smatra da drug Žanko ne može predstavljati Savez komunista
Hrvatske u stalnom dijelu Konferencije SKJ. O daljnjem
držanju i aktivnosti druga Žanka završit će i konačni stav
Saveza komunista prema njemu. ” (H. Matković: Na vrelima
hrvatske povijesti, str. 511.-514.)

M. Žanko je u javnosti i nizu napisa kritizirao Deklaraciju o položaju i nazivu

hrvatskoga jezika. Kako rukovodstvo CK SKH ocjenjuje istupe M. Žanka?
Dr. Savka Dabčević – Kučar drži govor na
velikom skupu u Zagrebu (7. V. 1971.)
 Što okupljeni traže? Možeš li
pročitati neki od transparenata?
Politički skup u Vinkovcima. Usporedi
transparente i nacionalna obilježja
 Ivan Zvonimir Čičak i
Dražen Budiša

• djelovanje Matice
Hrvatske, “Hrvatskog
tjednika” i studentskog
pokreta
• studentski štrajk (jesen
1971.)
• Tito prvo podržava, a
onda smjenjuje
hrvatsko rukovodstvo
Savka, Drago Božić, Srećko Bijelić i Pero Pirker nakon sastanka s Titom
 Savka Dabčević Kučar podnosi ostavku.
Naslijedila ju je Milka Planinc (druga s lijeva)
Fotografija iz knjige S. Dabčević Kučar: “Hrvatski snovi i stvarnost 1971.” potpisana
je: ‘Odstrjel – sve od iste ruke, s potpisom izvršitelja.’ Najprije su odstrijeljene
jarebice, zatim Ranković, pa Savka Dabčević-Kučar, pa Latinka Perović. Snimio i
potpisao Tito u Karađorđevu, za vrijeme posjete P. Togliattija, siječnja 1964.
“Hrvatski tjednik” izlazio od 16. IV. – 10. XII. 1971. Započeo je s nakladom od
30 tisuća, a završio s 132 tisuća primjeraka. Na slici desno je posljednji broj
Hrvatskog tjednika. 
Richard Nixon, američki predsjednik Susret Tita i Brežnjeva (1972.). Utemeljio je
posjetio je Zagreb (1970.). Pri tome se “Brežnjevljevu doktrinu” koja je predviđala
rukovao s građanima i uskliknuo “Živjela intervencije kada su potrebne. Ponudio je
slobodna Hrvatska!” Titu vojnu pomoć, ali je ovaj odbio.
• razdoblje represije: uhićenja,
zatvorske kazne i zabrana
djelovanja nacionalnih institucija
• politička nestabilnost
• otvoren prostor za novi Ustav iz
1974.
Vlado Gotovac (1930.-2000.), bio je glavni urednik
Hrvatskog tjednika. Nakon sloma proljeća, osuđen je
na četiri godine zatvora, tri godine gubitka građanskih
prava kao i prava zaposlenja u državnoj službi, prava
na objavljivanje i javne nastupe.  
 • godine ubrzanog
gospodarskog razvoja
• porast životnog
standarda
• povoljni krediti
• plansko gospodarstvo:
gospodarski uspjesi 
nove investicije (propast)
Popularni Fićo  kriza ‘70-ih
• ekonomska (privremeni
rad) i politička (HSS,
ustaše i “proljećari”)
• djelovanje jugoslavenske
tajne službe
– atentat na A. Pavelića
– ubojstvo Brune Bušića
• terorističke akcije
– Zvonko Bušić oteo avion
Ante Bruno Bušić
(1976.) (1929. – 1978.)
• negativan odnos vlasti
prema Katoličkoj Crkvi
• uspostava diplomatskih
odnosa SFRJ i Vatikana 
donekle poboljšan položaj
• Glas koncila – glasilo
Katoličke Crkve u Hrvatskoj

Jedan od prvih brojeva Glasa Koncila,

“umnožen vlastitim ciklostilom”, izdanje
Nadbiskupskog duhovnog stola u Zagrebu
• Kakvi su se politički problemi javili šezdesetih godina u
Jugoslaviji? Kako je SKJ pokušavao ublažiti krizu?
• Što su tražili Tripalo i Dabčević-Kučar? Što je Hrvatsko
proljeće? Što su njegovi uzroci, a što posljedice?
• Opiši gospodarsko stanje u Jugoslaviji. Što se događalo
sa životnim standardom građana? Zašto?
• Kakav je bio položaj vjerskih zajednica u Jugoslaviji?
Što je donekle promijenilo položaj Katoličke Crkve?