Promet  premještanje ljudi, materijalnih dobara, energije i

informacija s jednog mjesta na drugo (III. sektor)

- pokazatelj stupnja razvijenosti

- nositelj globalizacijskih procesa

- razlikujemo:

1)kopneni
2)pomorski
3)zračni
4)telekomunikacijski
1) KOPNENI PROMET

a)cestovni

b)željeznički

c)riječno – jezersko – kanalski

- posebne vrste: cjevovodni i gradski

a) CESTOVNI

- prva autocesta Zagreb – Karlovac i Orehovica – Kikovica 1972.

- zbog srpske agresije kašnjenje u gradnji
- od 1995. nastavak, a nakon 2000. dinamičnije
- danas preko 1200 km autocesta
- ukupna cestovna mreža oko 30 000 km

- 3 glavne autoceste:

1.prema Dalmaciji (A1)

2.prema sjevernom Jadranu i Rijeci (A6)
3.Bregana – Zagreb – Lipovac (A3)
Mreža autocesta u Hrvatskoj
- veliko značenje
- priključene na vodeće europske prometne pravce:
pyhrnski, paneuropski koridori Vb, Vc i X (koje gradove spajaju?)

- Planirano:

- jadransko – jonski pravac (Italija – Hrvatska – Grčka) na

kojeg će se priključiti Istarski ipsilon
- podravski pravac Varaždin – Osijek
- autocesta od Ploča do Dubrovnika
- autocesta Žuta Lokva – Rijeka (kvarnerska autocesta)
b) ŽELJEZNIČKI PROMET

- najvažniji za prijevoz robe, premda ima i ulogu u prijevozu

putnika
- oko 3000 km željezničkih pruga
- zaostaje za visokorazvijenim zemljama
(tek 1/3 pruga elektrificirana)
- prva pruga Zidani Most (Slovenija)- Sisak 1862.
- Lička pruga 1925. povezuje Zagreb – Split
- najkvalitetniji posavski željeznički pravac
- ključna pruga Zagreb – Rijeka (1873.) nedovoljne kvalitete
(mala propusna moć zbog velikih nagiba)

- nužnost modernizacije i uvođenja brzih željeznica

Mreža željezničkih pruga u Hrvatskoj
c) RIJEČNO – KANALSKI PROMET

- važan isključivo za prijevoz robe

- neuređeni plovni putevi, zastarjela flota i visoki troškovi
- malo plovnih rijeka:

- Sava od Siska do ušća u Dunav

- Drava od Terezinog Polja (Virovitica) do ušća u Dunav
- Dunav cijelim tokom ali je periferno položen (koridor VII)
- Kupa od Karlovca do ušća u Savu kod Siska (robni promet)

- planirana gradnja kanala Dunav – Sava od Vukovara do Šamca

Mreža plovnih puteva u Hrvatskoj
- CJEVOVODNI PROMET

- tekućine i plinovi
- prema vrsti sadržaja najčešći su plinovodi i naftovodi
- najjeftiniji oblik prijevoza energenata
- naftni terminal u Omišlju polazna točka za uvoz nafte prema
Sisku gdje se grana prema Mađarskoj i Srbiji (JANAF)
- dužina naftovoda 600 km, a plinovoda 1600 km
- JANAF nedovoljno iskorišten pa se planira uključenje u sustav
izvoza ruske nafte
- plinovodna mreža razgranata uglavnom na panonsko –
peripanonskom prostoru
2) POMORSKI PROMET

- Hrvatska je primorska i pomorska država

- za prijevoz robe najvažniji oblik prometa
- najsporiji i najjeftiniji
- Hrvatska posjeduje 86 putničkih i 69 teretnih brodova
- broj putničkih mjesta se povećava, a brodovi moderniziraju
- broj teretnih brodova se smanjuje, ali se povećava njihova tonaža

- velika kriza u brodarstvu, zastarjeli brodovi u režalište, a velik

dio flote prodan
- kriza pomorstva zbog agresije na Hrvatsku koristi Trstu i Kopru
- danas se naših 7 luka postupno oporavlja
- luke:

Pula, Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Ploče i Dubrovnik

- Rijeka je najveća hrvatska luka (i za vrijeme Jugoslavije)

- vrlo povoljan prometni položaj
- lučki sustav Rijeke:
bakarski, omišaljski i raški lučki bazen

- Split je najvažnija luka za putnički promet (stara luka u

centru) dok se razvija i robni promet (nova luka kod Kaštele)
3) ZRAČNI PROMET

- 7 međunarodnih zračnih luka:

Zagreb, Split, Dubrovnik, Pula, Zadar, Rijeka i Osijek

i dvije manje na otocima Lošinju i Braču

+ desetak sportskih i turističkih luka

Zračne luke u Hrvatskoj
- najvažnija je hrvatska zrakoplovna tvrtka Croatia Airlines koja
obavlja domaći i inozemni prijevoz  25 putničkih zrakoplova
- oko 5 milijuna putnika godišnje

- povećavaju se kapacitet i promet u svrhu turizma

- preko Hrvatske prolaze važni zračni prometni koridori od

čega ostvarujemo znatnu dobit (brojne niskobuđetne kompanije)
4) TELEKOMUNIKACIJSKI PROMET

- sustav veza kojim ljudi komuniciraju

- pošta, telegraf, telefon (fiksni i mobilni)i internet

- 1,7 milijuna fiksnih telefonskih linija

- više od 5 milijuna korisnika pokretne mreže
- više od 2,5 milijuna korisnika interneta

- prema ovim pokazateljima Hrvatska se približila

najrazvijenijim europskim državama
PROMET HRVATSKE
- KOPNENI PROMET: cestovni, željeznički, riječno-kanalski i
cjevovodni promet
- cestovni promet - suvremena mreža autocesta: a) prema Dalmaciji,
b) prema sjevernom Jadranu, c) Bregana - Zagreb - Lipovac
(najvažnija grana u putničkom i robnom prometu)
- željeznički promet - zaostaje po razvijenosti za razvijenim zemljama
Europe
- najkvalitetniji posavski željeznički pravac
- nužno je osuvremenjivanje željezničke mreže i voznog parka
- riječno-kanalski promet - važan za prijevoz tereta, u Hrvatskoj slabo
razvijen
- cjevovodni promet - naftovodi (JANAF), plinovodi
- pomorski promet - Hrvatska je primorska i pomorska zemlja
- duga pomorska tradicija, kriza brodarstva
- zračni promet - zračne luke Zagreb, Split, Dubrovnik, Pula, Zadar,
Rijeka (Krk) i Osijek
- važan za udaljene destinacije, posebno za turizam
- veze i telekomunikacije - na razini visokorazvijenih europskih
država