KRIVOVJERJA

Srednjovjekovni ljudi bili su duboko i iskreno religiozni. Poštovali su vjerske propise, često
postili i molili te su vjerovali da ih zbog moralnoga života na Zemlji očekuje nagrada u
zagrobnom životu. U višereligijskim sredinama komunicirali su s pripadnicima drugih religija
samo koliko je nužno – najčešće su trgovali ili se u doba nevolje obraćali za pomoć
liječnicima i ljekarnicima. Poštovali su dogovore i vjerovali jedni drugima na riječ. Na sudu
se prisega s rukom na simbolu vjere ili svetoj knjizi smatrala čvrstim dokazom. 
Vjera je odredila pravne norme, poslovnu etiku i odnose među društvenim slojevima,
obiteljske odnose te granice preko kojih pripadnici drugih konfesija – i znanstvenici – ne
smiju prijeći. Odredila je razvoj kulture i umjetnosti, javnog zdravstva i graditeljstva, smisao
života i modu, dane rada i dane odmora, odgojne ideale i kurikule vjerskih škola te obrtničkog
obrazovanja. Kler je u svim zajednicama i svim državama bio na vrhu društvene ljestvice i
presudno je utjecao na odluke vladara ili političke elite. Korist od sprege trona i klera imale su
obje strane i rijetko su se sukobljavale. A ako je i bilo izgreda, bili su potaknuti materijalnim
probitkom ili obiteljskim interesima.
1. Opišite utjecaj religije na pravosuđe i obrazovne sustave srednjovjekovnih društava.
2. Odredite razloge koji su kler doveli na vodeći društveni položaj.
 U Z RO C I N A STA JA N JA K R I VOVJ E R JA
Robno-novčano
gospodarstvo utjecalo
je i na socijalno
raslojavanje građana
(patriciji, pučani,
gradska sirotinja), ali i
na socijalno
raslojavanje na selu.
Razvoj gradova >
razvoj robno-
novčanoga
Robno-novčano gospodarstva i
gospodarstvo pretvorilo je promjena životnih
seljaka u proizvođača, uvjeta feudalaca i
Novca je bilo sve koji je zbog trgovine svoje seljaka.
više pa se njegova interese vezivao uz
vrijednost interese građanstva, a ne
istodobno feudalaca.
smanjivala, a
životni su troškovi
stalno rasli.
 UZROCI KRIVOVJERJA

• iz zahtjeva za reformom Crkve postupno se razvila radikalna i

protucrkvena propovijedanja
• svojevrstan oblik borbe protiv feudalnog društva.
 KRIVOVJERJE

• Hereza
• Naučavanje protivno službenom nauku Crkve
• Širenje sekta
 ZAJEDNIČKO SVIM SEKTAMA?

• Pozivanje na evanđeosku tradiciju

Str.78
• Povratak prvotnoj Crkvi
• Prezir prema crkvenoj hijerarhiji
 KATARI

• 12.st Str.78

• Dualističko učenje (bog dobra i bog zla)

• Odbacivanje: materijalnog, crkvenih sakramenata, štovanja svetaca, braka, prisege,
rada,ratovanja
• 1208. križarska vojna pape Inocenta III (sve do 1229)
• ostale dualističke sljedbe:
• južna Francuska – albižani
• Lombardija – patareni
• bosansko-humski krstjani
• JI Europe – bogumili
 Krajem 12. stoljeća papa Lucije III. donio je odluku da svaki biskup
na području svoje biskupije imenuje svećenika koji će,
potpomognut nekolicinom svjetovnjaka, istraživati krivovjerje.
Biskupska inkvizicija očito nije imala uspjeha pa papa Grgur IX.
1232. godine osniva papinsku inkviziciju. Istražni postupak bio je
povjeren posebnim papinim povjerenicima – inkvizitorima. Mnogi
proglašeni krivovjerci završili su na lomači. Od sredine 13. stoljeća
u istražnom je postupku bilo dopušteno i mučenje, ali uz uvjet da
ne ugrožava život ili tjelesni integritet optuženog. U 15.st.stvorena
španjolska inkvizicija. Ona je pri završetku rekonkviste bila
usmjerena protiv prividno na kršćanstvo preobraćenih Židova i
Maura. Osamostalila od pape i postala državna institucija na čelu s
Papa Grgur IX. utemeljuje inkviziciju
velikim inkvizitorom kojega su postavljali španjolski kraljevi, a papa
Kako se razvijala inkvizicija?
se samo složio s imenovanima.
Za borbu protiv heretika Crkva je osnovala i poseban crkveni sud – inkviziciju.
Tragala za krivovjercima i iznuđivala njihova priznanja. U tome je imala punu potporu državne
vlasti.

Biskupska rimska ili papinska španjolska inkvizicija

12.st 13.st 15.st
 INKVIZICIJSKI POSTUPAK

Str.
79

• Prijava-uhićene-sud koji utvrđuje krivnju

• Presudu donose inkvizitori +biskup, teolog, pravnik
• U slučaju priznanja krivnje- smrt spaljivanjem
• U slučaju pokajanja- odricanje od krivovjerja, nošenje
posvećenog haljetka, progonstvo, služenje na galiji,
hodočašće
 KRIVOVJERJE I INKVIZICIJA U
HRVATSKOJ

Str.80
• 1167. katarski sabor dalmatinsku crkvu spominje kao
katarsku
• 1185.- splitski crkveni sinod – osuda svih krivovjerskih sekti
• širenje krivovjerja iz Dalmacije u unutrašnjost Hrvatske i
BiH
• prve vijesti o djelovanju inkvizicije iz polovice 13.st.
• sjedište inkvizicije u Dalmaciji najvjerojatnije Zadar
 • Prosjački crkveni redovi (franjevci, dominikanci, augustinci) nastaju u vremenu
neprimjerenog bogaćenja Crkve. Djeluju prema posljedicama i nasljeduju krilaticu
Nudus nudum Christum sequere (Samo onaj koji je bez igdje ičeg može pravo slijediti
Krista). Pripadnici tih redovničkih zajednica polagali su zavjet siromaštva. Na
religioznom području oni su bili svojevrsna pobuna protiv zlouporaba i negativnosti u
Crkvi. Njegovali su bolesnike, brinuli se za sirotinju, udovice, stare i siročad.

 Koristeći se informacijama sa str.79 o F.G. Bernadoneu te sa str.80 Dominiku de Guzmanu uz gore napisano
pokušajte odgovoriti na sljedeće;

I pristaše heretičkih pokreta i osnivači franjevaca i dominikanaca kritiziraju raskošan život prelata. Smatraju da
je novac za ukrašavanje crkava pametnije dati siromašnima, bolesnima i onima koji si ne mogu sami osigurati
sredstva za život. Zašto inkvizicija nije progonila osnivače crkvenih redova?
 PROSJAČKI CRKVENI REDOVI

• Franjevci
• Dominikanci
• bezopasni jer nisu tražili društvene promjene