PUT OPCIJA

Put opcije ili prodajne opcije predstavljaju pravo prodaje vezane imovine po zajam enoj izvr noj cijeni kroz cjelokupno vrijeme njenog va enja (ameri ke) tj. na dan dospje a (evropske). Vlasnik opcije e iskoristiti svoje pravo prodaje ukoliko cijena vezane imovine padne ispod izvr ne cijene u put opciji. Pravo prodaje vezane imovine stje e kupac put opcije u zamjenu za premiju koju pla a prodavcu. Nije vije o obligaciji jer e vlasnik iskoristiti svoje pravoprodaje u Sl. 7 slu aju ako cijena vezane imovine padne ispod izvr ne cijene u put opciji. Uslu aju pada tr i ne cijene vezane imovine ispod izvr ne cijene put opcija se ne e iskoristiti, njen e kupac pretrpjeti gubitak u visini pla ene premije.

  

KUPCI PUT OPCIJA

O EKUJU DA E CIJENA PADATI

TOKOVI ZARADA (GUBITAKA) KUPACA PUT OPCIJA



Kupac put opcije e iskoristiti svoje pravo prodaje u slu aju ako cijena vezane imovine padne ispod izvr ne cijene u put opciji.Na taj na in kupac opcije ostvariti odre eni kapitalni dobitak od prodaje vezane imovine po cijeni vi oj od teku e tr i ne cijene. Kupovinom put opcije se anga uje mali kapital, a pla ena premija ograni ava veli inu mogu eg gubitka. Kupac put opcije pretrpjet e gubitak u visini premije koju je platio prodavcu kada do e do pada tr i ne cijene vezane imovine ispod izvr ne cijene.

Tokovi zarada (gubitaka)

Premija

Cijena Vezane Imovine

POZICIJA KUPCA PUT OPCIJE



Da je prodao na kratko baznu aktivu umjesto to je kupio opciju, potencijalni gubitak usljed rasta bazne aktive bi bio mnogo ve i.

TOKOVI ZARADA (GUBITAKA) SASTAVLJA A PUT OPCIJE



Ispisivanjem put opcija prodavac profitira od prikupljenih opcionih premija. Prodavac o ekuje rast cijene bazne aktive ili njen ostanak na nivou strajk cijena. Kada cijena bazne aktive padne, gubitak prodavca je potencijalno ograni en na strajk cijenu.

Tokovi zarada (gubitaka)

Premija

Cijena Vezane Imovine

PUT OPCIJE


Dobitak prodavca put opcije je gubitak kupca put opcije. Dobitak kupca put opcije je gubitak prodavca put opcije.

VREDNOVANJE PUT OPCIJA



Minimalna cijena put opcije odre uje se odnosom izvr ne cijene i teku e cijene vezane imovine za koju je opcije izdana.

C- vrijednost opcije S- tr i na cijena X cijena realizacije opcije-izvr na cijena

minCp= max(X-S;0)

VREDNOVANJE PUT OPCIJA



Teku a cijena put opcije formira se izme u donje i gornje granice cijene.

Tokovi zarada (gubitaka)

Gornja granica

Premija

Cijena Vezane imovine

Donja granica

POZICIJE OPCIJA
Postoje etiri pozicije u trgovini opcijama, od kojih zavisi i ishod (dobitak ili gubitak) prema kretanju tr i ta:
   

Prodavac prodajne opcije (Short put) Kupac prodajne opcije (Long put) Prodavac kupovne opcije (Short call) Kupac kupovne opcije (Long call)

POZICIJE OPCIJA

Primjer 1 Short put pozicija- Prodavac prodajne opcije zara uje kada tr i te raste:
Prodavac prodaje prodajnu opciju kada je tr i na cijena kompanije A 490. Kupac mo e da kupi akciju kompanije A po cijeni 500 tokom cijelog trajanja opcije i za to pla a premiju od 10. Ukoliko tr i te pada, kupac e realizovati opciju i kupiti akciju po 500. Zatim e prodati akciju po njenoj tr i noj cijeni. Imaju i u vidu da cijena akcije mo e pasti na vrijednost 0, prodavac ima rastu i gubitak, sve vi e i vi e kako opcija ide in the money. Sa druge strane, ako tr i te raste, ugovor se ne e realizovati zato to je out the money. Kupac e tako zaraditi samo premiju i to je njegov jedini dobitak.

Primjer 2 Long put pozicija Kupac prodajne opcije dobija kada tr i te pada:
Kupac kupuje prodajnu opciju kompanije A, kada je tr i na cijena akcije kompanije A 490. Kupac ima pravo da proda akciju kompanije A po cijeni od 500 tokom trajanja opcije i za to pla a premiju od 10. Ako tr i te pada, kupac mo e da iskoristi opciju i proda akciju po 500, a zatim da kupi akciju po njenoj tr i noj (ni oj) cijeni. S obzirom da cijena akcije mo e da padne na 0, kupac ima rastu i dobitak po to je opcija u tom slu aju in the money.  Sa druge strane, ako tr i te raste preko 500, bilo bi besmisleno da se realizuje opcija koja je out the money. Kupac gasi opciju i gubi samo premiju koju je platio za nju. To je i maksimalni mogu i gubitak.

Primjer 2 Long put pozicija Kupac prodajne opcije dobija kada tr i te pada:
       

Ako je na dospije u opcije situacija: St>500 rezultata za kupca je: K=-c=-10; St=500 rezultata za kupca je: K=-c=-10; 490<St<500, npr. 496 rezultata za kupca je: K=-c+(St-X)=-10+(500-496)=-6; St=490 rezultata za kupca je: K=-c+(St-X)=10+(500-490)=0; St<490, npr. 486 rezultata za kupca je: K=-c+(St-X)=-10+(500-486)=4;

Primjer 3 Short call pozicija Prodavac kupovne opcije zara uje kada tr i te pada:


Prodavac prodaje kupovnu opciju kompanije A kada je tr i na cijena akcije 510. Kupac mo e da kupi akciju po cijeni 50 u toku trajanja ugovora i napla uje premiju za prodatu opciju 10. Ako tr i te raste, kupac e sigurno eljeti da iskoristi svoje pravo i kupi akciju po ni oj cijeni od tr i ne. Tada prodavac opcije mora da kupi akciju po tr i noj cije da bi je prodao po 500. S obzirom da cijene akcija mogu neograni eno rasti, time je i potencijalni gubitak neograni en, sve vi e to opcija ide in the money. Sa druge strane, ako tr i te padne ispod 500, bilo bi besmisleno koristiti opciju, s obzirom da je out the money. Ugovor e se ugasiti, a prodavac e zadr ati premiju. To je, u ovom slu aju, njegov maksimalni dobitak.

Primjer 4 Long call pozicija Kupac kupovne opcije zara uje kada tr i te raste:


Kupac eli da se osigura od rizika cijena aktive koju eli da kupi u budu nosti uz zadr avanje mogu nosti njene kupovine po ni oj cijeni u slu aju pada cijene aktive. Kupac kupuje kupovnu opciju kada je tr i na cijena akcije 510. Kupac ima pravo da kupi akciju kompanije A po cijeni od 500 tokom cijelog trajanja opcije i za to pla a premiju 10. Ako tr i te raste kupac mo e da kupi akciju po cijeni od 500 bez obzira to je ona ni a od tr i ne. Zatim mo e tu istu akciju da proda po tr i noj (vi oj) cijeni i zaradi na razlici. Imaju i u vidu da je rast cijena akcije neograni en, neograni en je i potencijalni dobitak sve dok je kupovna akcija in the money. Obrnut je slu aj ako cijena akcije krene da pada ispod strajk cijene, opcija je tada out the money. U tom slu aju holder pu ta da se opcija ugasi i gubi premiju.

Primjer 4 Long call pozicija Kupac kupovne opcije zara uje kada tr i te raste:
       

Ako je na dospije u opcije situacija: St<500 rezultata za kupca je: K=-c=-10; St=500 rezultata za kupca je: K=-c=-10; 500<St<510, npr. 506 rezultata za kupca je: K=-c+(St-X)=-10+(506-500)=-4; St=510 rezultata za kupca je: K=-c+(St-X)=10+(510-500)=0; St>510, npr. 514 rezultata za kupca je: K=-c+(St-X)=-10+(514-500)=4;

BLACK-SCHOLES MODEL
        

So-teku a tr i na cijena akcije, Co-teku a tr i na vrijednost call opcije, X-cijena izvr enja kupovne opcije, R-nerizi na kamatna stopa, -standardna devijacija kontinuelne godi nje stope prinosa na akciju, -godi nji dividendni prinos na akciju, e-osnova prirodnog logaritma=2,71828, T-vrijeme u godinama preostalo do dospije a opcije, N (d1) i N (d2)-vjerovatno e da e slu ajna promjenjiva (stopa prinosa na akciju) koja je normalno raspore ena (prema standardizovanom normalnom rasporedu) imati vrijednosti manje od d1 i d2.

BLACK-SCHOLES MODEL
C0 ! S 0e HT N d1  Xe  rT N d 2
lnS 0 / X  r  H  H 2 / 2 T d1 ! H T

d2= d1 -

SWAP ARAN MANI

o

Zamjene (swaps) jesu privatni aran mani izme u dva dru tva o zamjeni nov anih tokova u budu nosti prema unaprijed utvr enoj formuli. Osnovna zadatak swapova je za tita od rizika

Swap aran mani



Osnovna struktura swap aran mana je relativno jednostavna. Najjednostavniji swap posao naziva se generi ki ili vanila swap (plain vanilla). U ovom aran manu dvije strane se obavezuju da e vr iti periodi na pla anja jedna drugoj na bazi neke podloge ili osnovnog iznosa koji se obi no ne razmjenjuje. Ovaj iznos se esto naziva notionals (iznos osnovnog instrumenta na koji se ugovor primjenjuje,tzv.uslovna,pojmovna glavnica). Strane u swap aran manu trguju prinosom na nov ani tok, a ne pojmovnim iznosom.

Swap aran mani



Svrha swapova jeste smanjenje tro kova, eliminisanje rizika deviznog kursa i rizika kamatne stope, kao i upravljanje aktivom i pasivom kroz zamjenu, a ne trajnu prodaju ili kupovinu finansijske aktive ili otplatu neke obaveze Ovim finansijskim instrumentom u esnici swap aran mana se obezbe uju od rizika promjene deviznog te aja i kamatne stope. Iz toga i proizilazi osnovna podjela swap aran mana na : - kamatni swap - valutni swap - ostale swap aran mane

Kamatni swap


Kamatni swap je aran man izme u dva u esnika kojim se oni obavezuju da u toku trajanja ugovora pla aju jedan drugome odre eni iznos, koji odgovara dogovorenim kamatnim stopama. U kamatnom swapu nema zamijene glavnice, ali se kamatne stope koje se ugovaraju ra unaju prema pretpostavljenoj glavnici istog iznosa (tzv. uslovna glavnica), kako bi se obezbijedila jednakost obaveza ugovornih strana.

Kamatni swap


Dizajniran je za smanjivanje izlo enosti riziku promjene kamatnih stopa. Tipi an ugovor o kamatnoj zamjeni uklju uje razmjenu nov anih tokova od kamata.

Kamatni swap


Tu se jedna osoba obavezuje da e drugoj osobi platiti nov ane tokove jednake kamatama po unaprijed odre enoj fiksnoj kamatnoj stopi na dogovorenoj glavnici kroz odre eni broj godina (swap kupac). Nasuprot tome, druga osoba obavezuje se prvoj platiti nov ane tokove jednake kamatama po fluktuiraju oj kamatnoj stopi na istu dogovorenu glavnicu kroz isti broj godina (swap prodavatelj).

Kamatni swap


Praksa je stvorila nekoliko vrsta ugovora o kamatnom swapu od kojih su dvije osnovne: - Kuponski kamatni swap (tzv. plain vanilla interest rate swap, coupon swap) - Bazni kamatni swap (basis swap)

Kuponski kamatni swap



Kuponski kamatni swap je oblik swapa u kojem se razmjenjuju kamatne obaveze izra unate po fiksnoj stopi za obveze obra unate po promjenjivoj stopi.

Bazni kamatni swap



Bazni kamatni swap predstavlja razmjenu pla anja kamata obra unatih na temelju promjenjivih stopa. Kamatni swap se u ovom slu aju aran ira na na in da se jedna promjenjiva kamatna stopa, primjerice LIBOR, zamjenjuje drugom, tako er promjenjivom stopom primjerice US Prime Rate17. Pretpostavlja se da zbog razlike na ameri kom i evropskom financijskom tr i tu nema potpunog sklada u promjenama kamatnih stopa, pa e se sudionici sklapanjem swap aran mana nastojati za titi od mogu ih rizika.

Kamatni swap


Zna aj kamtnih swap aran amana mo emo objasniti njihovom primjenom u sljede im situacijama: - da se iskoriste komparativne prednosti uklju enih strana - otklanjanje rizika promjene kamatnih stopa u slu aju neuskla enosti aktive i pasive (kompanija se zadu i po jednoj kamatnoj stopi, a investira po drugoj) i usljed neslaganja roka pla anja.

Kamatni swap primjer 1



Posmatra emo dvije kompanije A i B od kojih kompanija A preferira fluktuiraju u kamatnu stopu, a B fiksnu kamatu stopu.
Kamatne stope Kompanija A Kompanija B Fiksna kamatna Fluktuiraju a stopa kamatna stopa 7% 10 % LIBOR* LIBOR + 1

Kamatni swap primjer 1

* LIBOR je me ubankovna kamatna stopa koja se obra unava na me usobne kredite banaka prvorazrednog kreditnog rejtinga, na tr i tu kapitala u Londonu. Visina LIBOR-a utvr uje se svakodnevno. Zbog toga je LIBOR esto i referentna kamatna stopa koja opredjeljuje fluktuiraju e kamatne stope na tr i tu kredita.
o

Kao to se vidi iz tabele, kompanija A usljed boljeg kreditnog rejtinga je u mogu nosti da pozajmljuje jeftinije i po fiksnoj i po fluktuiraju oj kamatnoj stopi od kompanije B koja ima ni i kreditni rejting.

Kamatni swap primjer 1



Me utim, ove kompanije e sklapanjem swap aran mana iskoristiti svoje komparative prednosti na sljede i na in: Kompanija A ima ve u komparativnu prednost u zadu ivanju po fiksnoj kamatnoj stopi pa nabavlja sredstva po fiksnoj stopi od 7% ali pristaje da pla a LIBOR kompaniji B. Kompanija B posu uje sredstva po fluktuiraju oj kamatnoj stopi LIBOR+1ali pristaje da pla a po fiksnoj kamatnoj stopi od 8%.

Kamatni swap primjer 1

 

 

 

Tako: Kompanija A pla a 7% ali prima fiksnu kamatu od 8%. Pla a LIBOR kompaniji B ali ustvari pla a LIBOR-1, to je povoljnije u odnosu da se prvobitno zadu ila po fluktuiraju oj kamati LIBOR. Kompanija A : LIBOR + 7 8 = LIBOR - 1 Kompanija B pla a LIBOR+1ali prima samo LIBOR od kompanije A.Pla a 8% kompaniji A, to ustvari iznosi 9% zbog predhodno konstatovanog gubitka od 1%. Me utim, to je opet povoljnije nego da se prvobitno zadu ila po fiksnoj kamatnoj stopi od 10%. Kompanija B : (LIBOR+1)+8% - LIBOR = 9% Zahvaljuju i swap aran amanu obje kompanije su u tedile 1% prilikom zadu ivanja.

Kamatni swap primjer 2

 

U drugom primjeru emo predpostaviti dvije banke. Jedna je sve svoje obaveze formirala po fiksnoj kamatnoj stopi, a tako prikupljen novac plasirala po fluktuiraju oj. Nasuprot tome, druga je banka sve svoje obaveze formirala po fluktuiraju oj kamatnoj stopi, a tako prikupljen novac plasirala po fiksnoj kamatnoj stopi.

Kamatni swap primjer 2



Obje su banke izlo ene kamatnom riziku jer e se prilikom promjene kamatnih stopa razlikovati visine nov anih priljeva i odljeva. Zbog toga je logi no da ove banke skolope ugovor o zamjeni nov anih tokova od primljenih kamata. Na taj e na in prva banka primati kamate po fiksnoj kamatnoj stopi koja opredjeljuje i njene nov ane odljeve za servisiranje obaveza, a druga po fluktuiraju oj. Tako je ugovor o kamatnoj zamjeni eliminisao izlo enost banaka kamatnom riziku

Kamatni swap
Kao i svaki swap tako je i kamatni swap privatni aran man izme u dvije osobe.
o

Problem kod ugovaranja kamatnog swapa izme u dva subjekta le i u te ko i pronala enja partnera ija je kreditna odnosno debitna pozicija suprotnog kretanja u pogledu promjene kamatnih stopa i u riziku takvog aran mana.
o

Postojanje ovih problema bi ograni ilo zna aj zamjena. Tr i te swap aran mana pove avaju finansijske institucije koje posreduju u zamjenama.
o

Osim to se zbog koncentracije ponude i potra nje za zamjenama u finansijskim institucijama mogu posti i u inci potpunije za tite riziku izlo enih pozicija, uloga je finansijskog posredovanja u smanjenju veli ine kreditnog rizika.
o

Kamatne zamjene bez posredovanja

Posredovane kamatne zamjene

Valutni swap


Valutni swap je aran man kojim dvije strane zamjenjuju skup isplata u jednoj valuti za skup isplata u drugoj valuti. Ovim finansijskim instrumentom se zamijenjuju gotovinski tokovi dviju obveznica, izra enih (denominiranih) u razli itim valutama, otplate kredita uzetih u razli itim valutama i sl. Tipi an ugovor o valutnoj zamjeni uklju uje razmjenu nov anih tokova od glavnice i fiksnih kamata u jednoj valuti za glavnicu i fiksne kamate na pribli no ekvivalentni dug u drugoj valuti.

Valutni swap


Ugovor o valutnom swapu mo emo podijeliti na tri razli ite vrste prema vrsti kamatne stope prema kojoj se odre uje kamata, koju se strane obvezuju pla ati: - klasi ni valutni swap, ako su obje ugovorene stope fiksne

- cross currency floating to fixed rate swap, ako je jedna ugovorena stopa fiksna, a druga promjenjiva i - cross currency floating to floating rate swap, ako su obje ugovorene stope promjenjive.

Valutni swap


Kao i kod kamatnog swapa i u slu aju valutnog swapa mo emo kao osnovne razloge sastavljanja swapa navesti eliminacija odnosno redukcija valutnog rizika odnosno smanjenje izlo enosti riziku promjene valutnih te ajeva usljed neuskal enosti aktive i pasive i kori tenja tzv. komparativne prednosti - u smislu ni eg tro ka zadu ivanja ime je jednom od subjekata omogu ena strate ka prednost naspram drugog.

Valutni swap


Primjerice, ukoliko neko trgova ko dru tvo eli investirati u ameri kim dolarima, a ve ina njegove financijske imovine denominirana je u eurima, valutnim swapom mo e se u inkovito za titi od rizika promjena u te ajnoj vrijednosti razmjene eura i ameri kog dolara (tzv. hedging).

Valutni swap primjer



Valutne se zamjene mogu dogovarati i radi kori tenja konkurentnih prednosti na tr i tu dugova u razli itim valutama. Tako sastavljene valutne zamjene mogu se ilustrovati primjerom dvije kompanije ije su kreditne mogu nosti na razli itim tr i tima prikazane u tabeli
dolari funte 11,60 % 12 %

A: ameri ka kompanija B: britanska kompanija

8% 10 %

Valutni swap - primjer



Ova tabela pokazuje da kompanija A ima bolji kreditni polo aj od kompanije B jer na oba tr i ta mo e posu ivati jeftinije. Me utim, kompanija A ima konkurentsku prednost na tr i tu dolara jer mo e posuditi dolare uz dva postotna boda ni u stopu od kompanije B dok bi na tr i tu funti taj raspon bio samo 0,4. Naravno da je obrnuta situacija sa kompanije B koja bolje stoji na tr i tu funti nego na tr i tu dolara. Razlog tome mo e biti to obje kompanije bolje stoje na nacionalnim tr i tima jer investitori imaju bolje informacije o njihovim kreditnim sposobnostima.

Valutni swap - primjer



Ako kompanija A eli posuditi funte, a kompanija B dolare one moraju u i na tr i ta gdje imaju konkurentske nedostatke. Taj problem mogu rje iti valutnim swapom tako da svaka kompanija posu uje na tr i tu na kojem ima konkurentske prednosti. Rezultat takve zamjene bi e razlika izme u boljeg polo aja ameri ke kompanije na doma em tr i tu, dakle 1,60%godi nje ( 2,00% - 0,40% ). Valutni swap mogu e je sastaviti na razli ite na ine. Jedan od mogu ih je prikazan na slici

Valutni swap - primjer

Valutni swap - primjer



Prikazani valutni swap rezultirao je sa zamjenom dolarske kamatne stope od 8% u kamatnu stopu u funtama od 11%. Na taj na in kompanija A zara uje raspon od 0,6% prema kamatnoj stopi koju bi platila na tr i tu funti. Tvrtka B zara uje raspon od 0,6% prema kamatnoj stopi koju bi platila na tr i tu dolara. Finansijska institucija preko koje je formiran aran man o valutnoj zamjeni zara uje 1,4%na nov anim tokovima u dolarima a gubi 1% na nov anim tokovima u funtama. Na taj na in finansijska kompanija zara uje godi nje 0,4%, pa je ukupni iznos zarada iz valutnog swapa 1,4%.

Kamatni rizici povezani sa swapom



Rast swap tr i ta jedan je od glavnih razloga dono enja obaveze dr anja kapitala na temelju rizika koju je donio BIS ( Bank for International Settlements) u januaru 1993.godine. Obaveza je donesena zbog straha da bi kod dugoro nih OTC ugovora strana koja gubi ili nema novca mogla biti potaknuta na nepla anje takvih ugovora radi spre avanja teku ih ili budu ih gubitaka. Postavlja se pitanje koliki je rizik od nepla anja kod swapa i kakav je u odnosu na kreditni rizik?

Kamatni rizici povezani sa swapom



Kreditni rizik swapa i kreditni rizik kredita razlikuju se po tri osnove : Saldiranje i swap izlo enost riziku nepla anja dobitne strane ograni ena je samo na neto isplatu (neto razlika izme u dvaju pla anja) umjesto na ukupnu fiksnu ili promjenjljivu isplatu. Isplatni tokovi su kamate a ne glavnica za razliku od valutnog swapa, kamatni swap ne uklju uje razmjenu glavnice. Standby garancije od strane sa rizikom lo eg kreditnog rejtinga mo e se tra iti standby garancija od tre e visokokvalitetne finansijske institucije.

Swap u odnosu na forward, futures i opcije



Pored sli nosti koja proizilazi iz zajedni ke odrednice kao finansijskih derivata, izme u ovih finansijskih instrumenat postoje i zna ajne razlike. Futures i mnogi opcijski ugovori su standardizovani, sa fiksnim iznosom glavnice. Swap i forward ugovori su ugovori OTC tr i ta, privatni su aran mani, to omogu ava fleksibilnost iznosa glavnice. Futures se svakodnevno uskla uju sa tr i tem, dok forwards ugovori i swap zahtjevaju samo isplate odre ene datim ugovorom. Swap se mo e izdati i na razdoblje do 20 godina, dok futures i opcije imaju vijek 2-3 godine. Swap i forward podlo ni su riziku nepla anja dok ve ina futures i opcijskih ugovora nije jer su zagarantovani burzom na kojoj se njima trguje.

IZVEDENICE KAO INSTRUMENT UPRAVLJANJA FINANSIJSKIM RIZICIMA: PRIMJER HRVATSKIH I SLOVENSKIH NEFINANSIJSKIH PODUZE A

U nedostatku primjera iz BiH zbog nerazvijenosti doma eg tr i ta kapitala, za potrebe ovog rada nave emo primjere iz okru enja, ta nije iz Hrvatske i Slovenije. Rezultati ovog istra ivanja, ra enog 2007.godine, dobiveni su na temelju pismenih anketa u kojima je sudjelovalo 49 hrvatskih i 41 slovensko veliko nefinancijsko preduze e. Rezultati ankete pokazuju da 65,9% analiziranih slovenskih preduze a primjenjuje izvedenice kao instrumente upravljanja rizicima, dok se u Hrvatskoj samo 43% ispitanika izjasnilo kao korisnici izvedenica.

IZVEDENICE KAO INSTRUMENT UPRAVLJANJA FINANSIJSKIM RIZICIMA: PRIMJER HRVATSKIH I SLOVENSKIH NEFINANSIJSKIH PODUZE A

Od instrumenata upravljanja rizicima kojima se preduze a slu e u upravljanju valutnim rizikom naj e e se koriste unaprijednice (forwards), nakon kojih slijede devizne zamjene (swap) kao drugi najva niji izvedeni instrument. Kori tenje deviznih terminskih ugovora i slo enih izvedenica u slovenskim je preduze ima ve e nego u poduze ima u Hrvatskoj. Ostale izvedenice, npr. uvr tene i neuvr tene (OTC) opcije, nisu osobito va ni instrumenti upravljanja valutnim rizikom ni u hrvatskim ni u slovenskim preduze ima.

Kori tenje instrumenata upravljanja valutnim rizikom u hrvatskim i slovenskim poduze ima

IZVEDENICE KAO INSTRUMENT UPRAVLJANJA FINANSIJSKIM RIZICIMA: PRIMJER HRVATSKIH I SLOVENSKIH NEFINANSIJSKIH PODUZE A

Vezano za rizik kamatne stope u slovenskim, kao i u hrvatskim poduze ima, najzna ajniji izvedeni instrumenti u strategiji upravljanja rizicima ponovno su terminski ugovori i zamjene ( swap ). Suprotno rezultatima analize za Hrvatsku, slo ene su izvedenice va an instrument upravljanja rizikom kamatne stope me u slovenskim ispitanicima. U usporedbi s ostalim instrumentima, slo ene su zamjene ak va nije i od kamatnih terminskih transakcija.

Kori tenje instrumenata upravljanja rizikom kamatne stope u hrvatskim i slovenskim preduze ima

slo ene izvedenice(npr.kapica,dno, okovratnik,koridor ili swaption

neuvr tena(OTC)opcija na kamatne stope uvr tena opcija na kamatne stope zamjena kamatnih stopa kamatni te rminski ugovori kamatne te rminske transakcije 0 5 10 15 20

Slov

Hrvatka

postotak kori tenja u poduze u

ia

IZVEDENICE KAO INSTRUMENT UPRAVLJANJA FINANSIJSKIM RIZICIMA: PRIMJER HRVATSKIH I SLOVENSKIH NEFINANSIJSKIH PODUZE A

Na osnovi rezultata istra ivanja mo e se zaklju iti da su unaprijednice (forwards) i zamjene (swaps) neusporedivo najva niji instrumenti u objema zemljama. Ro nice (futures) su kao predstavnici standardiziranih izvedenica, zajedno sa slo enim izvedenim instrumentima, va nije za slovenska nego za hrvatska poduze a, dok uvr tene i neuvr tene (OTC) opcije nisu va ni instrumenti upravljanja financijskim rizicima ni u jednoj od zemalja.

Najva niji razlozi zbog kojih se poduze a ne koriste izvedenicama kao instrumentima upravljanja rizicima

nedovoljna ponuda instrumenata finansijskih institucija tro kovi programa upravljanja rizicima prema uju njegove koristi zabrinutost zbog javne percepcija kori tenja izvedenica previsoka cijena instrumenata upravljanja financijskim rizicima neu inkovitost instrumenata upravljanja financijskim rizicima nedovoljno poznavanje instrumenata upravljanja rizicima nedovoljna izlo enost financijskim rizicima
0 10 20 30 40 50 60 70 80

Slovenija Hrvatska

postotak menad era

Zaklju ak


Najdinami niji dio finansijskih tr i ta danas odnosi se na trgovanje izvedenim vrijednosnim papirima i drugim izvedenim finansijskim instrumenttima, a najdinami niji dio tr i ta izvedenica odnosi se na opcije. Po obimu transakcija na tr i tima izvedenica pri samom vrhu se nalaze swap aran mani. Finansijski derivati ine finansijska tr i ta efikasnijim tako to ire lepezu finansijskih instrumenata i smanjuju transakcione tro kove.

Zaklju ak


Svrha swapova jeste smanjenje tro kova, eliminisanje rizika deviznog te aja i rizika kamatne stope, kao i upravljanje aktivom i pasivom kroz zamjenu, a ne trajnu prodaju ili kupovinu finansijske aktive ili otplatu neke obaveze.

Zaklju ak


U opcionim sporazumom se kupcu opcije daje pravo da kupi ili proda odre enu aktivu po fiksnoj (unapred ugovorenoj cijeni) u okviru odre enog perioda vremena. Prodavac opcije, odnosno njen emitent ima obavezu, po istom sporazumu, da uradi ono to vlasnik od njega tra i, dakle da proda ili kupi odre enu aktivu, u odre enom periodu vremena i po ugovorenoj cijeni. Kupac opcije ima tri mogu nosti: da iskoristi opciju, da opciju proda na sekundarnom tr i tu, da ne iskoristi opciju (da pusti da istekne). Odluka zavisi od interesa vlasnika, a on je najvi e odre en odnosom cijena teku e tr i ne cene aktive i ugovorene cijene.

Zaklju ak


Ako nam iz rada jo uvijek nije jasna manipulacija sa opcijama, zamislimo na trenutak da smo vlasnik akcija "Coca Cola". Iako imamo povjerenja u tu kompaniju na dugi rok, ipak smo zabrinuti zbog nekih trenutnih padova u industriji gaziranih pi a. Da bismo se za titili od pada vrijednosti akcija "Coca Cole, mo emo kupiti prodajnu opciju te kompanije, to nam daje za pravo da akcije prodamo po ugovorenoj cijeni. Prodajna opcija je poput osiguravaju e polise, dok je call opcija sigurnosni depozit.

Zaklju ak


Sve ovo pokazuje da je zna aj ovih finansijskih inovacija u stalnom porastu i to na svjetskom nivou, pogotovo u uslovima stalne turbulencije, kad je za tita od rizika na listi prioritetnih zadataka svi u esnika finansijskih tr i ta.

HVALA NA PA NJI !