UGOVORI ROBNOG

PROMETA
UGOVORI ROBNOG PRMETA
• STA SU UGOVORI ROBNOG PROMETA?
-INSTITUTI KOJI SLUŽE I OMOGUĆAVAJU ROBNI PROMET I
VRŠENJE USLUGA ,
-NAJVAŽNIJE DJELATNOSTI KOJE SE OBAVLJAJU U PRIVREDI
ODNOSE SE NA PROIZVODNJU I I PROMET ROBA I VRŠENJA USLUGA
KAO I NA ONE POSLOVE KOJI NEPOSREDNO ILI POSREDNO SLUŽE
ILI OMOGUĆAVAJU DA SE TA DJELATNOST OBAVLJA,
- ODNOSI U KOJE STUPAJU SUBJEKTI PRIVREDNOG PRAVA MOGU
BITI U SFERI NOVCANOG PROMETA,(PROMET NOVCA, HVO, I DR),
PROMET PRAVA (PRAVA INDUS.SVOJINE, ZIGOVI, MODELI, PROGRAMI
ZA KOMPJUTERE, AUTORSKA PRAVA),
 UGOVORI ROBNOG PROMETA

• KO SU SUBJEKTI OVIH UGOVORA?

-Ugovore u privredi zaključuju subjekti u vršenju svoje utvrđene i
registrovane djelatnosti koje čine predmet njihovog poslovanja,
subjekti su privredna društva, banke i druge finansijske
organizacije,zadruge, osiguravajuća preduzeća.
Šta su osnovne karakteristike ugovora u privredi?
- to su po pravilu dvostrani pravni poslovi, a ređe jednostrani ,
- zakonom su regulisani kao samostalne kategorije u privrednom
prometu --imenovani ugovori u privredi,
-drugi pravni poslovi koji ispunjavaju uslove da postanu ugovori u
privredi ali nisu zakonom regulisani-neimenovani ugovori u
privredi, masovni ugovori u privredi
 Ugovori robnog prometa
• Koja se pravila primjenjuju na ugovore robnog
prometa?
- primjenjuju se opšta pravila koja se odnose na ugovore , ako za pojedine
ugovore u privredi nije šta drugo određeno,
- uređenje obligacionih odnosa, zavisi od kategorije učesnika,
U uporednom pravu, izvršeno je na dva načina:dvojnim režimom
regulative:-jednim za obligacione odnose u privredi(trgovini)
- drugim za obligacione odnose u sferi građanskog prava- odnose između
fizičkih lica
- Karakterističan sistem i za prve kodifikacije trgovinskog i građanskog prava
nastale u Francuskoj (1804. god.,) Njemački građanski zakonik iz 1900.
godine
 UGOVORI ROBNOG
PROMETA
Drugi režim je režim jedinstvenog regulisanja obligacionih odnosa bez
obzira na njegove učesnike,
-ovaj sistem je prihvaćen u italijanskom Građanskom zakoniku iz 1942.
god., i švajcarskom Zakoniku o obligacijama iz 1911 god., , i ranijim
građanskim zakonicima istočnoevropskih zemalja
-Naš Zakon o obligacionim odnosima prihvata koncepciju jedinstva
obligacionih odnosa i na jedinstven način reguliše obligacione odnose bez
obzira na njegove učesnike,
Ova koncepcija jedinstva obligacionih odnosa trpi određene izuzetke kada
su u pitanju obligacioni odnosi u privredi.
Član 25 ZOO , glasi „ ODREDBE OVOG ZAKONA KOJE SE ODNOSE NA UGOVOREU
PRIVREDI PRIMJENJUJU SE NA SVE VRSTE UGOVORA , OSIM AKO ZA UGOVORE U
PRIVREDI NIJE IZRIČITO DRUKČIJE ODREĐENO“
 UGOVORI ROBNOG
PROMETA
• Osnovni izvori :
- ZAKON O OBLIGACIONIM ODNOSIMA,
-OBIČAJI- ZOO KORISTI DVA TERMINA: DOBRI POSLOVNI OBIČAJ I
TRGOVINSKI POSLOVNI OBIČAJ, (NEPISANA PRAVILA PONAŠANJA ,
PRIMJENJUJU SE UVIJEK KADA NISU SUPROTNI IMPERATIVNIM PROPISIMA
ILI AKO NJIHOVA PRIMJENA NIJE IZRIČITO ILI PRTEĆUTNO ISKLJUČENA
VOLJOM SAMIH STRANAKA,
• ZOO - DAJE PREDNOST DISPOZITIVNIM ZAKONSKIM NORMAMA U
ODNOSU NA TRGOVAČKE OBIČAJE , OSIM AKO SU STRANKE IZRIČITO
UGOVORILE PRIMJENU TRGOVAČKIH OBIČAJA ILI IZ OKOLNOSTI DA
SU STRANKE NJIHOVU PRIMJENU HTJELE.
 UGOVORI PRIVREDNOG
PRAVA
• MNOGI OBIČAJI SE PREUZIMAJU U SADRŽAJ ZAKONSKIH NORMI, A
POSTAJU I ZNAČAJAN IZVOR PRAVA , NAROČITO U NEKIM
OBLASTIMA TRGOVINE , ZAKLJUČENJE UGOVORA, TRANSPORTNE
KLAUZULE, POMORSKI SAOBRAĆAJ, REKLAMACIJE NA KVALITET
PROIZVODA, HAVARIJE,..
• VRSTE OBIČAJA:
-PREMA KRITERIJUMU OBLASTI PRIMJENE RAZLIKUJU SE
VERTIKALNI OBIČAJI- OBIČAJI JEDNE STRUKE I
HORIZONTALNI- OBIČAJI , ZAJEDNIČKI SVIM TRGOVAČKIM
STRUKAMA, A U SLUČAJU NESLAGANJA PREDNOST SE DAJE
OBIČAJIMA STRUKE,
 UGOVORI ROBNOG
PROMETA
• PREMA TERITORIJALNOM KRITERIJUMU:
- MEĐUNARODNI I NACIONALNI,
UNUTAR NACIONALNIH: OPŠTI, REGIONALNI I LOKALNI KOJI
IMAJU NAJJAČU PRAVNU SNAGU JER SE PRETPOSTAVLJA DA
SU UGOVORNE STRANE IMALE TE OBIČAJE U VIDU U
TRENUTKU ZASNIVANJA PRAVNIH ODNOSA,
 UGOVORI ROBNOG
PROMETA
• ZAVISNO OD OSNOVA PRIMJENE RAZLIKUJU SE:
-PRAVNI OBIČAJI-PRATI IH SVJEST O OBAVEZNOSTI NJIHOVE
PRIMJENE,
- FAKTIČKI OBIČAJI- ODLIKUJE SVIJEST O CJELISHODNOŠĆU NJIHOVE
PRIMJENE, SUPSIDIJARAN KARAKTER NJIHOVE PRIMJENE.
• ZAVISNO OD OSNOVA PRIMJENE RAZLIKUJU SE:
-PRAVNI OBIČAJI-PRATI IH SVJEST O OBAVEZNOSTI NJIHOVE
PRIMJENE,
- FAKTIČKI OBIČAJI- ODLIKUJE SVIJEST O CJELISHODNOŠĆU NJIHOVE
PRIMJENE, SUPSIDIJARAN KARAKTER NJIHOVE PRIMJENE
 UGOVORI ROBNOG
PROMETA
• UZANSE:-KODIFIKOVANI POSLOVNI OBIČAJI OD STRANE
OVLAŠĆENOG TIJELA,
• Zavisno od oblasti primjene i subjekta donošenja razlikuju se opšte
i posebne uzanse
• Opšte uzanse za promet robom iz 1954, god.,
• ODLIKA OVIH UZANSI JE :
OPŠTOST- OBUHVATAJU OBIČAJE KOJI SU ZAJEDNIČKI SVIM
GRANAMA PROMETA ROBE,
JEDINSTVENOST- VAŽE NA PODRUČJU CIJELE DRŽAVE,
POTPUNOST-, SADRŽE I PRAVILA OBLIGACIONOG PRAVA , MOGU SE
PRIMJENJIVATI KAO CJELOVITA REGULATIVA,
 UGOVORI ROBNOG
PROMETA
• POSEBNE UZANSE-KOJE DONOSE PRIVREDNE KOMORE, BERZE I
DRUGE ASOCIJACIJE TRGOVACA:
- POSEBNE UZANSE O UGOSTITELJSTVU,
- POSEBNE UZANSE ZA TRGOVINU ŽITARICAMA,
- POSEBNE UZANSE O GRAĐENJU,
- POSEBNE UZANSE O PROMETU ROBE NA MALO, LUČKE UZANSE...
• IMAJU DISPOZITIVNU PRIRODU: ŠTO ZNAČI DA SE PRIMJENA
UZANSI MOŽE ISKLJUČITI, IZUZEV NEKIH ODREDBI OPŠTIH
UZANSI KOJE IMAJU IMPERATIVAN KARAKTER,
• U SLUČAJU PRIMJENE ODREDBE POSEBNIH UZANSI IMAJU
PREDNOST U ODNOSU NA OPŠTE UZANSE
 UGOVORI ROBNOG
PROMETA
• IMAJU DISPOZITIVNU PRIRODU: ŠTO ZNAČI DA SE PRIMJENA
UZANSI MOŽE ISKLJUČITI, IZUZEV NEKIH ODREDBI OPŠTIH
UZANSI KOJE IMAJU IMPERATIVAN KARAKTER,
• U SLUČAJU PRIMJENE ODREDBE POSEBNIH UZANSI IMAJU
PREDNOST U ODNOSU NA OPŠTE UZANSE.
• OPŠTI USLOVI POSLOVANJA:
- PREDSTAVLJAJU USLOVE POD KOJIMA PRIVREDNI SUBJEKAT POSLUJE,
- PO PRAVILU DONOSE IH GRUPACIJE PRIVREDNIH DRUŠTAVA ILI
POJEDINAČNE TRANSNACIONALNE KORPORACIJE
- ČINE POSEBNO FORMULARNO PRAVO, I IMAJU VELIKI ZNAČAJ U
POSLOVNOM , TRGOVAČKOM PRAVU.
 UGOVORI ROBNOG
PROMETA
• OSNOV PRIMJENE OPŠTIH USLOVA POSLOVANJA
• -IZRIČITO PREUZIMANJE U UGOVOR ILI POZIVANJE NA NJIH U
UGOVORU,
• -USTALJENA POSLOVNA PRAKSA ZAKLJUČIVANJA UGOVORA MEĐU
UGOVORAČIMA NA OSNOVU OPŠTIH USLOVA,
• KONKLUDENTNOST(ODREĐENE RADNJE).
• KONTROLA OPŠTIH USLOVA POSLOVANJA;
• (sudska , javno mjenje, upravan kontrola)
• - PREMA ZOO SUD MOŽE DA ODBIJE PRIMJENU POJEDINIH ODREDBI
OPŠTIH USLOVA POSLOVANJA KOJE LIŠAVAJU DRUGU STRANU
PRAVA DA STAVI PRIGOVORE , ILI ONIH ODREDBI NA OSNOVU
KOJIH GUBI PRAVA IZ UGOVORA ILI GUBI ROKOVE, NEPRAVIČNE
ODREDBE ,
 UGOVORI ROBNOG
PROMETA
• KONTROLA JAVNOG MJENJA ( POSTOJI OBAVEZA OBAVEZNOSTI
OBJAVLJIVANJA
• UPRAVNA KONTROLA – radi davanja odobrenja da su ništave
odredbe opštih uslova poslovanja koje su protivne samom cilju
zaključenja ili dobrim poslovnim običajima.
• TRGOVAČKE KLAUZULE I TERMINI
- SLIČNO OPŠTIM USLOVIMA POSLOVANJA PRIVREDNI SUBJEKTI SE SLUŽE I
TRGOVAČKIM TERMINIMA I KLAUZULAMA ,
• DONOSE IH OVLAŠTENE TRGOVAČKE ASOCIJACIJE npr. INCOTERMS,
VARŠAVSKO-OKSFORDSKA PRAVILA O PRODAJI CIF, JEDOOBRAZNA PRAVILA I
OBIČAJI ZA DOKUMENTARNE AKREDITIVE, I SL. POSTAJU SASTAVNI DIO
UGOVORA AKO SE UGOVORNE STRANE POZIVAJU NA NJIH, UVRSTE IH U SVOJE
UGOVORE,
 UGOVORI ROBNOG
PROMETA
• Hijerarhija izvora trgovinskog prava
• Imperativni zakonski propisi (zoo)
• Ugovor- ako je u skladu sa imperativnim zakonskim propisima (izvor prava za ugovorne
strane a ne izvor objektivnog prava),
• Opšti uslovi poslovanja( u svemu što nije suprotno sa posebnim odredbama ugovora)
• DISPOZITIVNI ZAKONSKI PROPISI,
• POSEBNE UZANSE,
• POSEBNI TRGOVAČKI OBIČAJI,
• OPŠTE UZANSE,
• OPŠTI TRGOVAČKI OBIČAJI,
• SUDSKA I ARBITRAŽNA PRAKSA
• PRAVNA NAUKA.
 Ugovori robnog prometa
VAŽNIJE SPECIFIČNOSTI UGOVORA U PRIVREDI
-SADRŽANA SU U OSNOVNIM NAČELIMA:
--NAČELO POŠTENJA I SAVJESNOSTI
--POJAČANA PAŽNJA
-NAČELO TERETNOSTI
--NAČELO NEFORMALNOSTI
-PREGOVORI
-OPŠTA PONUDA
 UGOVORI ROBNOG
PROMETA
• NAČELO POŠTENJA I SAVJESNOSTI
JEDNO OD OSNOVNIH NAČELA ,
ZOO „ u zasnivanju obligacionih odnosa i ostvarivanju prava i obaveza iz
tih odnosa učesnici su dužni da se pridržavaju načela poštenja i
savjesnosti“
Značaj se ogleda i u tome što sud po službenoj dužnosti pazi na primjenu
ovog načela,
Podrazumjeva obavezu moralnog ponašanja ugovornih strana , u
međusobnim poslovnim odnosima , jer se nasavjesno ponašanje
sankcioniše,
 Ugovori robnog prometa
• Načelo pojačane pažnje
-na više načina u ZOO predviđa se
ispunjenje ugovornih obaveza i ponašanje
„s pažnjom dobrog privrednika“ kao što se
od svakog učesnika u obligacionom
odnosu građanskog prava zahtjeva da
pokaže pažnju dobrog domaćina prilikom
izvršavanja ugovornih obaveza,
 Ugovori robnog prometa
• Rječ je o svojevrsnoj profesionalnoj odgovornosti formulisanoj u
Opštim uzansama za promet robom
• Upotreba pravnih standarda „pažnja dobrog privrednika“, „pažnja
dobrog stručnjaka“,i njihovim određenjem na objektivan način unosi
se izvjesnost u pravni promet, s obzirom da nisu relevantne lične
okolnosti učesnika, nisu bitni subjektivni kriterijumi procjene,
• NAČELO TERETNOSTI-OSNOVNA NAMJERA OVIH POSLOVA JE
ODREĐENA KORIST
- U PRAVILU RADI SE O TERETNIM UGOVORIMA IZ KOJIH ZA OBE
STRANE PROIZILAZI OBAVEZA NA ODREĐENO DAVANJE ILI
ČINJENJE
- OVO NAČELO PODRAZUMJEVA I PRAVILO EKVIVALENTNOSTI-
JEDKE VRIJEDNOSTI UZAJAMNIH DAVANJA
 UGOVORI ROBNOG PROMETA

• NAČELO NEFORMALNOSTI
• Masovnost i brzina zaključivanja ugovora u privredi uslovljava afirmaciju neformalnosti
• Kod složenih i dugotrajnih pravnih poslova i kad je naglašen društveni interes , samim
zakonom je propisana obavezna pismena forma
• Npr. Ugovor o građenju, ugovor o zastupanju, ugovor o transferu tehnologije, ugovor o
osnivanju trgovačkih društava, izdavački ugovor, ugovor o angažovanju ugostiteljskih
usluga....
• Same ugovorne strane mogu ugovoriti pismenu formu ugovora
• Nepoštovanje pismene forme – apsolutna ništavost ugovora
• Sud po službenoj dužnosti vodi računa o zakonskoj formi ugovora a o nedostatku
ugovorene forme ugovora po prigovoru zainteresovane strane
 Ugovori robnog prometa
• PREGOVORI
• Često prethode zaključivanju ugovora u privredi,
• Svrha da selicu koje je dalo inicijativu pomogne u formulisanju ponude,
pregovori treba da dovedu do ponude,
• Ponuda može i prethoditi pregovorima ali se ne smtra prihvaćenom nakon
pregovora formuliše se nova ponuda
• Mogu se voditi pismeno ili usmen
• Osnovno pravilo ugovornog prava je da pregovori ne obavezuju za razliku od
ponude koja jednostrano obavezuje ponudioca
• Od pregovora se može odustati u svakom momentu,
• To ne zanči da se između pregovorača ne uspostavlja pravna veza i da ne
proizvode nikakve pravne posledice za pregovorače
 Ugovori robnog prometa
• Odgovornost za pregovore uslovljena je postojanjem određenih
objektivnih i subjektivnih pretpostavki za pregovorače
Objektivne pretpostavke:
- Da su vođeni pregovori za zaključenje nekog konkretnog posla,
- Potrebno je da su pregovori bili bezuspješni- da nisu doveli do
zaključenja ugovora,
• Da je neki od učesnika u pregovorima pretrpio štetu koja je u
uzročnoj vezi sa skrivljenom radnjom drugog učesnika u
pregovorima
 Ugovori robnog prometa
• SUBJEKTIVNE PRETPOSTAVKE ZA ODGOVORNOST IZ
PREGOVORA
• Da je strana koja je odustala od pregovora to učinila bez osnovanog razloga i
ako je do tada vodila pregovore u namjeri da zaključi ugovor
• Da je odustala bez osnovnog razloga
• ZOO PREDVIĐA KRITERIJUM PRETPOSTAVLJENE KRIVICE I KOD
UGOVORNE I VAN UGOVORNE ODGOVORNOSTI
• NADOKNAĐUJE SE SAMO OBIČNA ŠTETA A NE IZMAKLA DOBIT
JER IZMEĐU STRANAKA NEMA UGOVORA KOJI BI SE MORAO
IZVRŠITI, NE POSTOJI NI POVREDA UGOVORNIH OBAVEZA
 Ugovori robnog prometa
• OBIČNA ŠTETA OBUHVATA: VANREDNE TROŠKOVE POVODOM
KONKRETNIH PREGOVORA( PUTNI TROŠKOVI, TROŠKOVI ZA
IZRADU ELEBORATA,
• REDOVNE TROŠKOVE:TELEFONIRANJE, PISMENA
KORESPODENCIJA. I SL.
• OPŠTA PONUDA:
• Prijedlog za zaključivanje ugovora učinjen neodređenom broju lica, sadrži
sve bitne elemente ugovora čijem je zaključivanju namijenjen,
• Opšta ponuda kao specifčnost poslovnog prava može se javiti u više
različitih oblika,
• Oblici opšte ponude su: u formi opstih uslova poslovanja,-predstavljaju
opstu ponudu za zakljucivanje ugovora samo ako su prethodno na
propisan ili uobicajen nacin propisani ili objavljeni, kako bi bili dostupni
svakom zaintresovanom licu,
 Ugovori robnog prometa

• Opšta ponuda se može javiti u formi izlaganja robe uz naznačenje

cijene ,radi se o realnoj ponudi učinjenoj konkludentnom radnjom,
• Poziv na ponudu
• U odredjenim slucajevima koji su veoma bliski opštoj ponudi, ali se
ne smatraju ponudom već pozivom zaintresovanim licima da učine
ponudu,
- npr. Izlaganje robe bez cijene I drugi slučajevi izlaganja robe koji se
ne smatraju ponudom,
 Ugovori robnog prometa
• TREĆI OBLIK OPšTE PONUDE JE JAVNA PRODAJA, koja se
odvija kroz vise faza:-faza oglasavanja, faza izlaganja stvari prodaje,
faza nadmetanja i faza zaključivanja ugovora tzv. padom čekica,
Raspisivanje aukcije smatra se samo pozivom na stavljanje ponude,
tako da ne obavezuje aukcionara, tek ponude učesnika aukcije ili
javnog nadmetanja predstavljaju ponudu za ugovor,
• PREĆUTNO ZAKLJUČIVANJE
• U poslovnom pravu postoje slučajevi kada se i pored neizjašnjavanja
ponuđenog na datu ponudu ugovor smatra zaključenim,
- Kada ponuđeni postoji u stalnoj poslovnoj vezi sa ponudiocem u
pogledu određene robe, smatra se da je prihvatio ponudu ako je nije
odmah ili u ostavljenom roku odbio,
 Ugovori robnog prometa
• Prećutno zaključivanje ugovora moze biti direktnim prećutnim
prihvatom(npr. slanjem ponudiocu cijene naznačene u ponudi, ) ili
• Indirektnim prećutnim prihvatom , npr. kada jedna strana preda drugoj
dokumenta na osnovu kojih može raspolagati robom, a druga ta
dokumenta primi,
• Konkludentnim radnjama se mogu zaključiti samo neformalni
ugovori,jer zahtjev propisane i pismene forme ne može biti ispunjen
konkludentnom radnjom.
• Pored zaključenja konkludentnim radnjama se mogu produžiti već
zaključeni ugovori, npr. kada jedna strana po isteku vremena koji je
važio ugovor o redovnoj isporuci robe ili ugovor o redovnom vršenju
usluga , nastavi sa isporukom robe ili vršenjem usluga , a druga strana
se tome ne protivi ,
 Ugovori robnog prometa
• Memorandum
- Zakljucivanje ugovora na poslovnom papiru,
- Opste je pravilo da se ugovori u privredi mogu zakljucivati samo od ovlastenih
lica
- Izuzetno mogu se zaključivati pisanim ponudama I pisanim prihvatom ponuda
neovlaštenih lica, ako su kumulativno ispunjeni uslovi:
-ako je takva izjava sačinjena na hartiji sa odštampanim ili utisnutim oznakama
ponudioca ili ponudjenog, kojom se oni u svom poslovanju služe- memorandumu,
-ako je takva izjava snadbjevena pečatom ili štambiljom ponudioca ili
ponuđenog I da je potpisana na uobičajen način,
-da se takva izjava odnosi na posao kojim se ponuđeni i ponudilac redovno bave
i da ne prelazi obim njihovog redovnog poslovanja,
-da ponudilac odnosno ponuđeni nisu znali da je ponuda ili prihvat ponude
potpisalo neovlašteno lice
 Ugovori u privredi
• OBEZBEDJENJE IZVRŠENJA UGOVORA

- koriste se sva sredstva obezbeđenja kao kod stvarnog i

obligacionog prava :ugovorna kazna, kaucija, odustanica, avans,
kapara, penali, jemstvo, zaloga, i pravo pridržaja.
Kod ugovora u privredi razlike kod jemstva i zaloge,
Jemstvo u privrednim odnosima može biti ugovoreno I zakonsko,
Osnovna karakteristike I jednog I drugog je solidarnost,
Šta znači solidarnost? da povjerilac moze da zahtijeva ispunjenje
obavze i od jemca prije nego sto zahtijeva od dužnika, a može
istovremeno od obojice,
 Ugovori u privredi
• Kod privrednih ugovora solidarno jemstvo je pravilo, ali se može ugovoriti I
supsidijarno jemstvo , dok je u neprivrednim ugovorima obrnuto:pravilo
je supsidijarno jemstvo ,ali se može ugovoriti I solidarno jemsvo.
• Jemstvo je akcesorne prirode u odnosu na obavezu glavnog dužnika, opšte
pravilo.
• Kao i jemstvo i zaloga moze biti ugovorena i zakonska,
• U privrednim odnosima do sada je isključivo korištena ručna zaloga, dok je
sve više u razvoju hipoteka, sa razvojem hipotekarnih funkcija banaka
(kreditora).
Kod ručne zaloge (zaloga na pokretnim stvarima) u privrednim ugovorima se
često pored fizičke predaje stvari koristi I tzv. simbolična predaja, npr.
predaja založnice, varanta,
 Ugovori u privredi
• u našem pravu , zakonsko založno pravo imaju poverioci iz više
ugovora u privredi:
-prevozioci svih grana prevoza robe,
-špediter, komisionar, trgovinski zastupnik, skladištar, vršilac kontrole,
banka kao držalac sefa.
• Šta je predmet zakonskog založnog prava?
• Roba , kao tjelesna pokretna stvar,
• Zakonsko založno pravo odnosi se na pojedinačne, individualno
određene stvari,
• Kod trgovinskog zastupanja moze se odnositi na naplaćene
novčane svote kao generičke stvari
 Ugovori robnog prometa
• Zakonsko založno pravo služi za obezbeđenje osnovnih
potraživanja poverioca iz određenih ugovora u privredi, i za
obezbeđivanje određenih sporednih potraživanja,
• Zakonskim založnim pravom obezbeđuju se samo punovažna
potraživanja , kako dospjela tako I nedospjela,
• Kod punovažnosti zakonskog založnog prava traži se uslov, načelo
specijalnosti- da je stvar koja je predmet zaloge dospjela u ruke
poverioca upravo radi obezbedjenja privredno -pravnog posla po
osnovu kojeg dužnik predaje tu stvar u ruke poverioca.
 Ugovori robnog prometa
• Kada se dužnik oslobađa odgovornosti za štetu?
• Prema ZOO dužnik se oslobađa za štetu ako dokaže da nije mogao da ispuni
svoju obavezu, zbog okolnosti nastalih poslije zaključenja ugovora koje nije
mogao sprečiti, otkloniti ili izbjeći,
• Dužnik se ne može osloboditi odgovornosti u slučaju da je šteta nastala
neizvršenjem ili neurednim izvršenjem ugovora
• Za zakonsko oslobadjanje odgovornosti dužnika za štetu potrbno je da
budu ispunjeni kumulativno uslovi:Postojanje štete,Nemogućnost ispunjenja
obaveze,ili zakašnjenja od strane dužnika,Da su nemogućnost ispunjenja ili
zakašnjenja prouzrokovani okolnostima poslije zaključenja ugovora,Da dužnik
nije mogao da spreči , otkloni ili izbjegne nastanak ovih okolnosti I uzročna
veza sa ne mogućnošću ispunjenja obaveze, odnosno zakšnjenja .
 Ugovori robnog prometa
• Kod privrenopravnih ugovora, stranke zakonski režim odgovornosti mogu
ublažiti ugovornim klauzulama.
• Ta izmjena može biti raznovrsna:
- Ugovorne stranke mogu ugovorom ublažiti pojam više sile, - nabrajanjem
slučajeva više sile koji nemaju sve karakteristike više sile ili slično,
• Ugovorom se moze proširiti odgovornost dužnika I na slučaj za koji on
inače ne odgovara, osim ako je to suprotno načelu poštenja I savjesnosti,
• Ugovorom se može isključiti odgovornost dužnika za običnu nepažnju,
• Ugovorom se može ugovoriti najviši iznos naknade ako nije nesrazmjerna sa
štetom.
 Ugovori robnog prometa
• Postoje I ograničenja koja ne mogu isključiti odgovornost dužnika:
- Ne može se isključiti za grubu nepažnju ili namjeru dužnika,
- Za običnu nepažnju ako je posledica monopolskog položaja dužnika
ili uopšte izraz neravnopravnog odnosa ugovornih strana,
- Nepunovažno je ograničenje visine naknade , ako je neispunjenje
ili neuredno ispunjenje ugovorne obaveze prouzrokovano namerno
ili krajnjom nepažnjom dužnika.
 Ugovori robnog prometa
• KAMATA
• Docnja u ispunjenju novčanih obaveza ima za posledicu plaćanje
zatezne kamte , pored glavnice,
• Stopa zatezne kamate je imperativnog karaktera, stranke se ne mogu
unaprijed odreći prava da zahtijevaju plaćanje zatezne kamate, ali
ako je dug nastao može se oprostiti.
• PREKOMJERNO OŠTEĆENJE
• Kod ugovora u privredi teško ostvarljivo kao razlog za poništenje
ugovora, zbog toga što se privredni subjekti bave u okviru redovne
djelatnosti trgovinom I pružanjem usluga, te se ne može uzeti da ne
znaju ili da nisu mogliu znati za pravu vrijednost obaveza ugovornih
strana u trenutku zaključenja ugovora.
 Ugovori u privredi
• PRIGOVORI I ZASTARJELOST
• Brzina privrednopravnog prometa diktira I posebne specifičnosti
rokova prigovora za mane isporučene stvari ili izvršenih usluga, kao
I zastarjelost potraživanja
• Prigovori na vidljive I skrivene mane isporučene robe moraju se
odmah dati po otkrivanju mana robe,
• Opšti rok zastarjelosti potraživanja je deset godina,
• Zastarjelost teče odvojeno za svaku isporuku robe, izvršeni rad ili
uslugu,
• Postoje I kraći rokovi kod pojedinih ugovora u privredi , npr. u
transportnom pravu rok zastarjelosti je u pravilu jednu godinu, a kod
nekih potražvanja I kraći.
 UGOVORI ROBNOG
PROMETA
• SUDOVI I ARBITRAZE
• PRIVRDNI SUDOVI,
• ARBITRAZE NA UGOVORENOJ OSNOVI-POSEBNI SUDOVI,
• PRIMJENJUJE SE POSEBAN POSTUPAK KOJI UVAZAVA SPECIFICNOSTI
TRGOVINSKIH POSLOVA.
 Ugovori robnog pometa
• UGOVOR O PRODAJI ROBE
Ugovor o prodaji u privredi je takav ugovor kojim se jedna
strana -prodavac , obavzuje da stvar (robu) koju prodaje
isporuci (preda) drugoj strani—kupcu , sa istim svojstvima I
da mu prenese pravo svojine, a kupac se obavezuje da
prodavcu plati cijenu u novcu I preuzme stvar. Dva bitna
elementa su: subjekti i predmet ugovora:
1.Subjekti trgovinske prodaje su privredni subjekti –trgovci koji
obavljaju privrednu-trgovinsku djelatnost,
2.Predmet trgovinske prodaje je roba, u načelu tjelesne
pokretne stvari,
 Ugovori u robnom prometu
-Ugovor najčešće sadrži i određenje cijene koju
je kupac dužan da plati prodavcu,
-Zbog brzine zaključivanja ugovora(telefonom,
faksom, ) određivanje cijene može da izostane,
Za razliku od građanskog ugovora gdje je cijena
bitan elemenat, ugovori u privredi su punovažni
ako cijena nije određena
 Ugovori robnog prometa
• Redovni sporedni elementi kod ugovora o
prodaji mogu da se pojave: rok, mjesto I način
prodaje , rok, mjesto I način plaćanja, prevoz
robe-rok otpreme, sredstvo prevoza, obaveštenje
o otpremi, troškovi, osiguranje u prometu, prelaz
rizika, utvrđivanje kvaliteta I kvantiteta,
ambalaža, porezi, takse, pribavljanje
dokumenata,mogućnost raskida ugovora,
 Ugovori robnog prometa
• Osobine ugovora
• Spada u imenovane ugovore, zakonom je posebno regulisan
• Neformalne ugovore po samom zakonu, osim kad je u pitanju
prodaja nepokretnosti, s tim da strane mogu ugovoriti pismenu
formu,
• Ugovor sa trenutnim ili trajnim ispunjenjem obaveze (zavisi od
predmeta ugovora, dužine trajanja, broja obaveza i slično),
• Dvostrano obavezan i teretan ugovor,
• Kauzalan ,
• Ugovori sa sporazumno određenom sadržinom a izuzetno mogu biti
ug. sa pristupom .
 Ugovori robnog prometa
• Dejstvo ugovora o prodaji
-sistem koji usvaja I naše pravo, sistem
obligaciono-pravnog dejstva prodaje, gdje je za
prenos svojine na kupca pored zaključenja
ugovora potreban I materijalni akt - predaja
pokretne stvari kupcu ,
-predaja može biti fizicka „ iz ruke u ruku“- ili
simbolična predajom robnih hartija od
vrijednosti,
 Ugovori robnog prometa
• Vrste ugovora o prodaji
Prema određenim kriterijumima:
- zavisno od svojstva ugovornih strana I njihove djelatnosti, građanska
I trgovinska prodaja,
- zavisno od predmeta prodoje, razlikuje se prodaja pokretnih I prodaja
nepokretnih stvari,
- zavisno od sjedišta ugovornih strana, razlikuje se domaća I međunarodna
prodaja,
 Ugovori robnog prometa
• Zavisno od načina plaćanja cijene , razlikuje se gotovinska
prodaja, prodaja sa obročnim otplatama cijene I prodaja na kredit,
• Zavisno od sadržine ugovora, razlikuje se fiksna prodaja (ako je rok
bitan elemenat ugovora) I prodaja na probu , prodaja sa pravom
preče kupovine, prodaja po uzorku ili modelu, prodaja sa
specifikacijom, prodaja sa pravom ponovnog otkupa u određenom
roku,
 Ugovori robnog prometa
• Izvori prava
Kod domaće prodaje osnovni izvor prava je ZOO, Zakon o
spoljnotrgovinskom poslovanju, niz zakonskih I
podzakonskih akata iz oblasti standardizacije I kvaliteta
proizvoda,
Značajan izvor prava su I uzanse kao kodifikovani običaji,
-Opšte uzanse za promet robom iz 1954. godine I
-Posebne uzanse o prometu robe na malo
 Ugovori robnog prometa

• Na međunarodnom planu postoji unifikacija međunarodne prodaje,

• Nosioci tih aktivnosti Međunarodna trgovinska komora I Komisija
UN za međunarodno trgovačko pravo(UNCITRAL),
• Evropska ekonomska komisija donela je nekoliko tipskih ugovora I
opštih uslova,
• Osnovna karakteristika je dobrovoljnost primjene
 Ugovori robnog prometa
• Npr. Do sada su donijeti Opsti uslovi za nabavku investicione opreme,
• 16 Tipskih ugovora iz oblasti prodaje zitarica,
• Opsti uslovi za uvoz I izvoz rezane građe,
• Opšti uslovi za međunarodnu prodaju južnog voća, povrća, uvoz I izvoz
čvrstih goriva, trajnih potrošnih dobara, I industrijske robe serijske
proizvodnje,
• Npr. donijeti su Opšti uslovi za nabavku investicione opreme, 16
tipskih ugovora iz oblasti prodaje žitarica,
• Opšti uslovi za uvoz I izvoz rezane građe,
• Opšti uslovi za međunarodnu prodaju južnog voća, povrća, uvoz I izvoz
čvrstih goriva, trajnih potrošnih dobara, I industrijske robe serijske
proizvodnje
 Ugovori robnog prometa
• Npr. donijeti su Opšti uslovi za nabavku investicione opreme, 16
tipskih ugovora iz oblasti prodaje žitarica,
• Opšti uslovi za uvoz I izvoz rezane građe,
• Opšti uslovi za međunarodnu prodaju južnog voća, povrća, uvoz I
izvoz čvrstih goriva, trajnih potrošnih dobara, I industrijske robe
serijske proizvodnje
• Pravila INCOTERMS , Međunarodne trgovinske komore u Parizu, za
tumačenje klauzula koje se upotrebljavaju u spoljnotrgovinskim
ugovorima,
• Bečka konvencija o ugovorima u međunarodnoj prodaji iz 1980.
god.,
• Međunarodni običaji,
 Ugovori robnog prometa
• Predmet prodavčeve obaveze
• Stvari, roba , kao proizvod ljudskog rada koji
zadovoljavaju neke ljudske potrebe I
namjenjene su razmjeni na tržištu , a ne
neposrednoj potrošnji,
• Predmet prodaje su pokretne stvari koje su u
slobodnom prometu,nepokretne stvari koje su
predmet poslovanja ili su u vezi sa predmetom
poslovanja subj.
 Ugovori robnog prometa
• Prodavac treba da je vlasnik stvari koje prodaje, ali je
pod određenim uslovima dozvoljena I prodaja tuđe
stvari, stim što ako prodavac izvrši ugovor sa pravnim
smetnjama, kupac ima pravo na naknadu štete I raskid
ugovora,
• Prodaja se po pravilu odnosi na stvar koja postoji u
trenutku zakljucenja ugovora, ali je punovazna I prodaja
buduce stvari,(koja tek treba da se proizvede),
 Ugovori robnog prometa
• Predmet kupčeve obaveze
• 1.Obaveza prijema isporuke,
• 2.Obaveza plaćanja kupovne cijene
• Kupovna cijena kao predmet kupčeve obaveze , stoji kao pandan
osnovnoj obavezi prodavca da isporuči određenu robu,
• Svaka kupovna cijena mora da ispunjava određene osobine:
- mora da bude izražena u novcu, što je I tačka razgraničenja sa
ugovorom o razmjeni (trampi),
- cijena kod ugovora u privredi nije bitan elemenat kao kod ugovora
oprodaji u građanskom pravu,
 Ugovori robnog prometa
• Ako cijena nije određena u ugovoru ili na osnovu elemenata iz
ugovora nije odrediva, iz Opštih uzansi u našem pravu važi
kategorija cijene koju je prodavac redovno naplaćivao u vrijeme
zaključenog ugovora, a u nedostatku te cijene važi kategorija -
razumne cijene—tekuća cijena u vrijeme zaključenja ugovora, a
ako se ona ne može utvrditi onda cijenu utvrđuje sud vodeći
računa o svim okolnostima konkretnog slučaja,
• Kupovna cijena mora da bude ozbiljna , jer se bagatelnom cijenom
prikriva posao poklona ,
• Kupovna cijena mora da bude pravicna, jer se u protivnom mora da
otvori pitanje primjene ustanove prekomjernog ostecenja ili
zelenaskog ugovora.
 Ugovori robnog prometa
OBAVEZE PRODAVCA
Dijele se na zakonom i ugovorom utvrđene obaveze,
- Zakonom utvrđene obaveze se ne mogu ugovorom mijenjati,
- Zakonom se utvrđuju obaveze prodavca u garantnom roku u vezi sa
nedostacima robe, obaveze u pogledu servisnog održavanja i
otklanjanje nedostataka na robi
Ugovorom se odredjuje obaveza prodavca da se isporuci roba I
garantuje za njena svojstva
 Ugovori robnog prometa
Obaveza isporuke robe
•Osnovna obaveza prodavca po ugovoru o prodaji je da
kupcu isporuci robu , koja je predmet ugovora,
•Prema člnau 467. st.2. ZOO prodabac je izvršio svoju
obavezu predaje robe kupcu ,kad mu robu uruči ili preda
ispravu kojom se roba može preuzeti.
•Obaveza prodavca u vezi sa isporukom robe sadrži
mjesto, rok i način isporuke robe.
 Ugovori robnog prometa
• U smislu Opštih uzansi za promet robom pod isporukom robe
podrazumjevaju se sve radnje koje prodavac treba da preduzme
prema ugovoru o prodji i prirodi posla da bi kupac mogao primiti
robu koja se isporucuje,
• Isporuka robe obuhvata stavljanje robe na raspolaganje kupcu ,
odnosno njegovom posredniku ,ili stavljanje robe na određenom
mjestu
• Pojam isporuke u širem smislu obuhvata i druge radnje, koje se
javljaju kad prodavac treba da pošalje robu kupcu u drugo mjesto,
ako što su slanje izvještaja kupcu o predstojećoj isporuci, priprema
robe za isporuku, obezbeđenej prevoza, utovar robe u prevozno
sredstvo, otprema u drugo mjesto..
 Ugovori robnog prometa
• Garancija za fizička svojstva robe
• Prodavac odgovara kupcu da roba ima određena fizička svojstva, tj. da ima
određen kvalitet,( propisan ili ugovoren),
• Ako ne odgovara tomkvalitetu roba ima mane,(nema potrebna svojstva za
njenu redovnu upotrebu, koje su izričito ili prećutno ugovorene, za naročitu
upotrebu),
• Prodavac neće odgovarati kupcu za mane koje su kupcu bile poznate u
vrijeme zaključenja ugovora, jer se pretpostavlja da je kupac pristao da kupi
robu sa manama,
• Vidljiva mana koju lice prosječnog znanja i iskustva može lako opaziti
običnim pregledom robe,
• Skrivene --koje se nisu mogle uočiti uobičajenim pregledom.
 Ugovori robnog prometa
• Garancija za pravne nedostatke
Prodavac odgovara kupcu za pravne nedostatke robe, a to
znači da mu je prodao robu na koju ima pravo
raspolaganja , da na toj robi ne postoje prava trećih lica
kao i da je bio ovlašćen da robu proda,
Dužan je da štiti kupca od zahtjeva trećih lica kojim bi
kupčevo pravo na robi bilo isključeno ili ograničeno.
 Ugovori robnog prometa
• Vrijeme plaćanja:
• Određuju stranke ugovorom, mogu ugovoriti plaćanje
unaprijed (prije isporuke robe), plaćanje istovremeno sa
isporukom i plaćanje poslije isporuke robe,
• MJESTO PLAĆANJA
• Mjesto u kome je kupac dužan izvršiti plaćanje, određuje
se ugovorom, a ako nije određeno ugovorom onda je to
mjesto gdje je sjedište prodavca
 Ugovori robnog prometa
• Posledice neispunjenja obaveza
prodavca
• Utvrđuju se ugovorom, a mogu biti utvrđene propisima,
uzansama, i običajima,
• Docnja prodavca u isporuci robe_ kupac može da traži
ispunjenje ugovora i naknadu štete zbog zadocnjenja ili
da raskine ugovor i traži naknadu štete zbog
neispunjenja ugovora,
 Ugovori robnog prometa
• Posledice neispunjenja obaveze kupca
• Kupac je zadocnio u plaćanju cijene ako plaćanje nije
izvršio u ugovorenom roku,
• U tom slučaju pada u dužničku docnju, a posledice docnje
zavise da li je kupac primio robu ili nije,
• Ako je kupac primio robu od prodavca , pa je nakon toga
zadocnio sa plaćanjem cijene važe pravila:
• prodavca ne može odustati od ugovora već može tražiti
samo ispunjenje ugovora (plaćanje kupovne cijene) i
naknadu štete zbog zadocnjenja i plaćanje zatezne kamate
 Ugovori robnog prometa
• Ako kupac još nije primio robu, a zadocnio je u plaćanju
cjene primjenjuju se sledeća pravila:
- da traži plaćanje kupovne cijene sa zateznom kamatom i
naknadu štete koju je pretrpio,
- da odustane od ugovora s tim da kupcu prethodno ostavi
naknadni rok za ispunjenje obaveze plaćanja i da traži
naknadu štete zbog neispunjenja ugovora,
- da izvrši prodaju robe radi obezbeđenja trećem licu,
 Ugovori robnog prometa
• Neispunjenje ostalih obaveza iz ugovora
• Kupac odgovara prodavcu i u slučaju da ne ispuni ostale
obaveze iz ugovora,
• Po pravilu kupac je u ovim slučajevim zadužen da
prodavcu naknadi štetu,
• Ako kupac odbije prijem isporučene robe, kupac
odgovara; ako nečuva robu niti je preda javnom skladištu
na čuvanje, ako ne postupa na uobičajen način, ne
preduzme sve radnje koje je mogao preduzeti da bi
očuvao prava prodavca,
 UGOVORI ROBNOG PROMETA

• Posebni oblici ugovora o prodaji

• Prema predmetu:
• KUPOPRODAJA INVESTICIJA- predmet
investicije u cjelini, dijelovi investicija, ili
inv. oprema,
• Kupoprodaja transportnih sredstava-
brodovi, vazduhoplovi , važe posebna pravila,
davanje garancije, rezervni dijelovi,
 Ugovori robnog prometa
• Kupoprodaja električne energije-po
pravilu se zaključuju u pismenom
obliku,bitni elementi su određeni
zakonom:količina, kvalitet, cijena elek.
Energije, način i rokovi isporuke, mjesto
prodaje elek. energije, način obračuna i
plaćanja, vrijeme trajanja ugovora,
odgovornost za ispunjenje ugovora.
 Ugovori robnog prometa
• Kupoprodaja po uzorku na model-
isporuka robe po uzorku, uzorak daje
prodavac kupcu, uzorak se posebno žigoše
i pečati, s obzirom da roba mora u svemu
odgovarati uzorku, a odstupanje je
dozvoljeno samo ukoliko je predviđeno
ugovorom.
 Ugovori robnog prometa
• Ugovor o posredovanju
• Spada u veoma značajne ugovore koji ubrzavaju i
omogućavaju robni promet
• To je ugovor gdje se jedna ugovorna strana –
posrednik obavezuje da za drugu ugovornu stranu
nalogodavca pronađe treće lice i dovede ga u
vezu sa nalogodavcem koje bi snjim pregovaralo u
cilju zaključivanja jednog ili više ugovora , uz
naknadu nalogodavca.
 Ugovori robnog prometa
Ugovorom o posredovanju se dovodi u vezu
nalogodavac i treće lice radi pregovora i
zaključivanja ugovora o prodaji robe ili
vršenja usluga.
Posredovanje je privredna djelatnost kojom
se posrednici profesionalno bave , koja je kao
takva utvrđena i upisana u sudski registar
 UGOVORI ROBNOG
PROMETA
• Posrednička djelatnost može biti opšta -za sve vrste roba
i specijalizovana- u oblasti osiguranja, saobraćaja, turizma.
• Posrednik istupa u ime i za račun nalogodavca-komitenta
• Dužan je da obavlja svoju djelatnost savjesno kako u
odnosu na nalogodavca tako i u odnosu na treće lice
• Karakteristike ugovora o posredovanju:dvostrani
ugovor, po pravilu je neformalan, osim u
spoljnotrgovinskom prometu kada je obavezna
pismena forma
 Ugovori robnog prometa
• Obaveze posrednika
• -obaveza dovođenja u vezu nalogodavca i
posrednika
• Obaveza posredovanja u pregovorima između
nalogodavca i trećeg lica
• Obaveza čuvanja tajne
• Obaveza obaveštavanja o okolnostima od značaja
za nameravani posao
 Ugovori robnog prometa
• Obaveza vođenja posredničkog dnevnika
• Vođenja posredičke knjige (mešetarski dnevnik)
• Izdaje mešetarski list
• Obaveza čuvanja uzorka i davanja podataka o
tržištu
• Prava posrednika: pravo na naknadu za
svoj rad i pravo na naknadu troškova
 Ugovori robnog prometa
• Obaveze nalogodavca
• Da plati naknadu i proviziju posredniku za njegov
rad u posredovanju
• Pravo nalogodavca
• Da traži od posrednika nužna obavještenja i
podatke, izvod iz mešetarskog dnevnika, da čuva
uzorke i da daje podatke o tržištu ako se
ugovorom na to obavezao,
 Ugovori robnog prometa
• UGOVOR O TRGOVINSKOM
ZASTUPANJU
• Trgovinski zastupnik zaključuje poslove (ugovorne) u
ime i za račun samo jedne stranke, za razliku od
posrednika koji ne zaključuje ugovore već samo dovodi u
vezu stranke koje bi trebale pregovarati i zaključiti
ugovor.
• Ove poslove obavljaju trgovinske agencije, a u
spoljnotrgovinskom prometu zastupništva inostranih firmi.
 Ugovori robnog prometa
• To je dvostran i teretan ugovor
• Neformalan ugovor, ali se u našem pravu smatra
punovažnim ako je zaključen u pismenoj formi
• Sadržaj ugovora
• Prvi odns između vlastodavca i zastupnika (ugovor o
zastupanju)
• Drugi odnos između zastupnika i trećih lica koji nastaju
izvršenjem vlastodavčevog naloga za zastupanje- reguliše
se ugovorom u kojem se navodi da zastupnik (agent istupa
u svoje ime i za tuđi račun).
 Ugovori robnog prometa
Obaveze trgovinskog zastupnika
-da prilikom izvršenja ugovora postupa sa pažnjom dobrog privrednika
-da se pridržava uputsva nalogodavca i da ispunjava njegove naloge
-da obaviještava nalogodavca o svim značajnim činjenicama i okolnostima u
izvršavanju naloga
-da štiti interese nalogodavca
-da ne obavlja poslove za lice koje je u konkurentskim odnosima sa
nalogodavcem bez njegovog pristanka
-da čuva poslovnu tajnu
-da uredno vodi poslovne knjige(zastupnički dnevnik)
-da sastavi zaključnicu o zaključenom poslu i da položi račun o izvršenom
nalogu
 Ugovori robnog prometa
• Prava trgovinskog zastupnika
• Ima pravo na nagradu za sve ugovore koji su
zaključeni njegovinm posredovanjem,
• Ima pravo na proviziju za ugovore koje je
nalogodavac zaključio sa trećim licima, a koje je
pronašao trgovinski zastupnik
• Visina provizije se utvrđuje ugovorom ilitarifom
trgovinskih agencija
 Ugovori robnog prometa
• Ugovor o komisionu
• Ugovor kojim se jedna strana (komisionar)
obavezuje da za račun druge strane
(komitenta) zaključi jedan ili više ugovora
uz nagradu,
• Komisionar je lice koje svoju djelatnost
obavlja kao vrstu privrednih djelatnosti
 Ugovori robnog prometa
• Karakteristike ugovora:
• Naloženi posao treba komisionar da zaključi u svoje
ime a za račun komitenta
• Posao kaji zaključuje komisionar je trgovački posao
• Postoje dva odnosa:
• Odnos između komisionara i komitenta
• Odnos između komisionara i trećih lica s kojim on
stupa u ugovorni odnos.
 Ugovori robnog prometa
• Obaveze komisionara:
• Da nalog izvrši pažnjom dobrog privrednika
• Da postupa po nalozima komitenta
• Da štiti interes komitenta
• Da čuva komitentovu robu
• Da obaveštava komitenta o svim činjenicama i
okolnostima za izvršenje naloga
• Da položi račun komitentu za izvršeni posao
 Ugovori robnog prometa
• Da komitentu preda sve koristi iz
obavljenog posla
• PRAVA KOMISIONARA
• Pravo na nagradu
• Pravo na naknadu troškova
• Pravo na zakonska sredstva obezbeđenja
potraživanja
 Ugovori robnog prometa
• Ugovor o kontroli robe i usluga
• Ugovor kojim se jedna strana (vršilac
kontrole) obavezuje da stručno i
nepristrasno obavi ugovorom određenu
kontrolu robe i o tome izda certifikat , a
druga strana (naručilac kontrole) se
obavezuje da isplati ugovorenu naknadu.
 Ugovori robnog prometa
• SPADA U GRUPU NEFORMALNIH POSLOVA
• POSLOVE KONTROLE U UNUTRAŠNJEM I SPOLJNOTRGOVISNKOM
PROMETU MOGU VRŠITI SAMO PREDUZEĆA A NE I FIZIČKA LICA
• Obaveze kontrolora
• Izvršenje komitentovog naloga
• Izdavanje certifika
• Obezbeđenje robe od zamjene, čuvanje uzoraka,
obaveštenje komitenta i polaganje računa o učinjenim
troškovima
 Ugovori robnog prometa
• Prava kontrolora
• Pravo na nagradu –proviziju
• Pravo na naknadu troškova
• Pravo na pristup robi koja se kontroliše
• Pravo na naknadu instrukcije komitenta
• Pravo zaloge i pravo retencije robe koja se
kontroliše da bi naplatio proviziju.
 Ugovori robnog prometa
• Kontrola robe i preuzimanje robe( kontrolor se
pojavljuje u ulozi punomoćnika komitenta)
• Kontrola robe sa garancijom(kontrolor
garantuje da roba neće promjeniti utvrđena
svojstva do trenutka isporuke u mjesto
opredjeljenja)
• Kontrola usluga(opšta pravila o kontroli robe)
 Ugovori robnog prometa
• Ugovor o špediciji (otpremanju)
• Ugovor kojimse jedna strana špediter
(otpremnik) obavezuje da organizuje
otpremanje ili dopremanje robe u svoje ime
a po nalogu i za račun druge strane
(komitenta), dok se druga strana
(komitent) obavezuje da za to plati
određenu naknadu(proviziju)
 UGOVORI ROBNOG
PROMETA
• Ovaj ugovor reguliše ZOO i Zakon
oprometu robe i usluga sa inostranstvom
• OBAVEZE ŠPEDITERA
• Da primi robu,
• Da čuva primljenu robu
• Da osigura uskladištenu robu ako postoji za
to izričit nalog komitenta
 Ugovori robnog prometa
• Da obavjesti komitenta o oštećenju stvari i
obezbedi njegova prava prema trećim licima
• Da zaključi potrebne ugovore sa trećim licima
• Da osigura robu ako je to ugovoreno, ako je
zakonom određeno obavezno osiguranje
• Da položi račun komitentu o izvršenju posla
 Ugovori robnog prometa
• Prava špeditera
• Pravo na nagradu
• Pravo na naknadu troškova i svih troškova koji su
bili nužni i korisni osim režijskih troškova koji su
uračunati u iznos provizije
• Pravo na sredstva obezbeđenja (založno pravo i
pravo retencije)
• Špediter odgovara pažnjom dobrog privrednika
 Ugovori robnog prometa
• UGOVOR O PREVOZU ROBE ŽELJEZNICOM
Prevozilac se obavezuje da robu preveze od
otpreme do uputne stanice i da je preda
određenom licu (primaocu robe), a pošiljalac robe
se obavezuje da za to plati naknadu(vozarinu)
-međunarodni prevoz robe
-unutrašnji željeznički prevoz robe na koji se primjenjuje
Zakon o ugovorima o prevozu u željezničkom saobraćaju
 Ugovori robnog prometa
• Po Zakonu o ugovorima o prevozu robe u željezničkom
saobraćaju potvrda prijema na tovarnom listu je dokaz o
zaključenom ugovoru o prevozu.
• Tovarni list predstavlja dokaz o postojanju ugovora
• Predaja robe je bitan uslov za postojanje ugovora,-realni
ugovor
• Tovarni list sadrži elemente:mjesto i datum sastavljanja
naznačenje uputne stanice,naziv primaoca i njegova
adresa,naznačenje vrste i težine robe,naziv pošiljaoca , njegovu
adresu i potpis ili pečat,spisak isprava priloženih uz tovarni list
 Ugovori robnog prometa
• -Obični tovarni list-koji nije hartija od vvrijednosti i
• Prenosivi tovarni list- u kojem se mora izričito naznačiti da
je to prenosivi tovarni list, a potpisujue ga prvozilac i
pošiljalac
• Prenosivi tov. lis je hartija od vrijednosti, shodno se
primjenjuju propisi o mjenici, razlika što je kauzalna hvo,
a ne apstraktna
 Ugovori robnog prometa
• Obaveze željeznice
• Da primi robu na prevoz bez obzira koja je vrsta robe u pitanju
osim ako roba nije podnesena za prevoz i ako željeznica nema kapacitet
• Da postavi na utovor kola i da blagovremeno obavesti pošiljaoca o
postavljenju kola za utovar
• Da utovari težinu ili broj komada primljene robe na prevoz ako to
pošiljalac zahtjeva
• Da izvrši prevez zahtjevanim načinom ako takav način nije u
suprotnosti sa propisima
• Da robu preveze putem koji je odredio pošiljalac ako je u pitanju
brzovoz
 Ugovori robnog prometa
• Da robu istovari u uputnoj stanici , da je pripremi
za odnošenje, i da je zajedno sa tovarnim listom
izda onom licu koje je u tovarnom listu označeno
kao primalca robe,
• Da robu preda na dalji prevoz ako je pošiljalac
odredio u tovarnom listu dalji prevoz robe
• Da čuva robu od gubitka i oštećenja u toku cijelog
prevoza.
 Ugovori robnog prometa
• Prava željeznice
• Pravo na vozarinu
• Pravo na naknadu troškova
• Pravo zaloge i pravo retencije po zakonu i cilju naplate provizije i
troškova.
• Primalac ima prava:da od željeznice zahtjeva isporuku one robe i pod
onim uslovima koji su označeni u tovarnom listu,Da svojim nalozima
vrši izmjenu ugovora o prevozu u okvirima određenim propisima,Da
se obraća željeznici zahtjevima za naknadu štete ako je došlo do
gubitka ili oštećenja pošiljke u toku prevoza, te naknade štete zbog
prekoračenja roka o prevozu robe.
 Ugovori robnog prometa
• Primalac ima prava:
• -da od željeznice zahtjeva isporuku one robe i pod onim uslovima koji
su označeni u tovarnom listu
• Da svojim nalozima vrši izmjenu ugovora o prevozu u okvirima
određenim propisima
• Da se obraća željeznici zahtjevima za naknadu štete ako je došlo do
gubitka ili oštećenja pošiljke u toku prevoza, te naknade štete zbog
prekoračenja roka o prevozu robe.
 Ugovori robnog prometa
Ugovor o angažovanju ugostiteljskih
objekata
•Jedna strana (ugostitelj) se obavezuje da u određenom vremenu stavi na
raspolaganje drugoj ugovornoj strani(turističkoj agenciji) određen broj
ležaja i određeni turstički objekat, te da pruži ugovorene turističke usluge
licima koje uputi agencija.
•Turistička agencija se obavezuje:da preduzme sve mjere radi
popunjavanja kapacteta ugostiteljskog objekta u ugovorenom obimu,ida
u utvrđenim rokovima obaveštava ugostitelja da nije u mogućnosti da
popuni ugostiteljske kapacitete , da plati cijenu pruženih usluga ukoliko
je koristila angažovane ugos. I hotelske kapacitete
 Ugovori robnog prometa
• Obaveze ugostitelja:da stavi na raspolaganje ugovorene kapacitete
da pod istim uslovima pruža usluge raznim licima, da ne mejenja cijene
usluga
Turistička agencija ima obavezu da licima koja se upućuju na korištenje
ugovornih kapaciteta izda vaučer, ispravu u kojoj je naznačeno o
kojoj se usluzi radi, obim usluge, cijena usluge, ime korisnika ili
grupe korisnika.
Vaučer nije prenosiv , može ga koristiti samo lice na čije ime glasi.
 Ugovori robnog promet
• Turistička agencija ima obavezu da licima koja se upućuju
na korištenje ugovornih kapaciteta izda vaučer, ispravu u
kojoj je naznačeno o kojoj se usluzi radi, obim usluge,
cijena usluge, ime korisnika ili grupe korisnika.
• Vaučer nije prenosiv , može ga koristiti samo lice na čije
ime glasi.
 Ugovori robnog prometa
• UGOVOR O OSIGURANJU
Jedna strana se obavezuje (osiguravač) da drugoj
ugovornoj strani (osiguraniku) naknadi štetu ili isplati
u ugovoru određenu svotu novca ukoliko nastupi
osigurani slučaj koji je predviđen u ugovoru , a
osiguranik se obavezuje da osiguravaču plati
ugovorom određenu svotu novca(premiju osiguranja)
 Ugovori robnog prometa
• Zakonsko i Dobrovoljno osiguranje
Osiguranje u korist trećeg lica kao posebna vrsta osiguranja
(osigurač, osiguranik i korisnik osiguranja)
Osigurači su preuzeća (osiguravajuća društva)
Osigurana lica- fizička i pravna
• Vrste ugovora o osiguranju
• Osnovni oblici obaveznog osiguranja regulisani su Zakonom
o osiguranju imovine i lica
• Obavezno osiguranje u oblasti saobraćaja,kod osiguranja
sredstava za proizvodnju
 Ugovori robnog prometa
• Bitni elementi ugovora:predmet
ugovora,osigurani slučaj,osigurana suma,
premija osiguranja
• Obaveze osiguravača:
• Da donese opšte uslove osiguranja
• Da upozna osiguranike sa pravilima osiguranja
• Da izda ispravu -polisu o osiguranju
• Da isplati naknadu za osiguranje i
• Da naknadi troškove osiguraniku
 Ugovori robnog prometa
• Obaveze osiguranika:da pruži obaveštenje osiguravaču ,
vrijednost osigurane imovine, rizici koji eventualno mogu da nastupe, i
da plati premiju,ako ugovorom nije drugčije ugovoreno osiguranik
plaća premiju unaprijed za svaku godinu osiguranja, Osiguranik ima
pravo i obavzu da čuva osigurane stvari i da sa njima postupa kao
dobar privrednik,obaveza osiguranika je da obaveštava osiguravača o
nastupanju osiguranog slučaja ,osiguranik je dužan da pokuša
spasavanje osigurane stvari da bi na taj način sprečio nastupanje veće
štete,osiguranik ima pravo i obavzu da čuva osigurane stvari i da sa
njima postupa kao dobar privrednik
obaveza osiguranika je da obaveštava osiguravača o nastupanju
osiguranog slučaja ,osiguranik je dužan da pokuša spasavanje osigurane
stvari da bi na taj način sprečio nastupanje veće štete
 Ugovori robnog prometa
• Ugovor o građenju -Jedna ugovorna strana
građevinar , izvođeč radova se obavezuje da
izgradi neki objekat , odnosno da izvrši
građevinske radove na već postojećem
objektu , a druga strana -investitor , naručilac
radova se obavezuje da plati za to određenu
naknadu
• U širem smislu obuhvata sve investicione radove oko
izgradnje nekog objekta kao jedinstvenu cjelinu
 Ugovori robnog prometa
• U užem smislu obuhvata samo izvođenje građevinskih,
građevinsko-zanatskih, montažnih radova
• Ugovor o građenju pod ključ ugovor kojim se građevinar
obavezuje da izgradi cio objekat , a po završetku
radova da investitoru –naručiocu preda ključeve.
 Ugovori robnog prometa
• Poseban ugovor o građenju je ugovor o
inžinjeringu kojim se izvođač radova
obavezuje da izvrši komplete građevinski
objekat, da ga opremi i osposobi za
predviđenu upotrebu, a investitor se
obavezuje da plati određenu naknadu.
 Ugovori robnog prometa
• Zaključivanje ugovora
• Zaključuje se u pismenom obliku
• Prava i obaveze izvođača
• Da postupa sa pažnjom dobrog privrednika,
• Da obavi sve radove koji su ugovorom predviđeni
i to na način koji je ugovorom određen
• Da obavještava i upozorava investitora o svim
značajnim činjenicama prilikom izvođenja radova
 Ugovori robnog prometa

• Da se pridržava rokova u izvođenju građevinskih radova u izvrđenju

ugovora o građenju
Da vodi građevinski dnevnik
• Da obezbjedi gradilište i da ga osigura
• Da ugradi materijal koji odgovara propisanim standardima
 Ugovori robnog prometa
• Prava izvođača su:
• Da zahtjeva od investitora da blagovremeno i
uredno izvrši sve poslove
• Da zahtjeva isplatu ugovorene cijene, plaćanje se
vrši po privremenim situacijama do konačne
situacije po konačnom obračunu,
• Da zahtjeva od naručioca nadzor nad izvršenjem
građevinskih radova.
 Ugovori robnog prometa
• U primopredaji izgrađenog objekta učestvuju
ugovorne strane i organi dpz,
• Tri faze:
• Tehnički prijem objekta
• Izdavanje dozvole za radovnu upotrebu
• Kolaudacija-primopredaja objekta između
građevinara i naručioca
• Superkolaudacija-ponovni pregled zgrade po isteku
ugovorenog roka.
 Ugovori robnog prometa
• Ugovor o lizingu
• Ugovor kod kojeg jedna strana davalc lizinga ,
daje na korištenje predmet lizinga posla, a to
su najčešče oprema ili čitava postrojenja
drugoj ugovornoj strani—korisniku lizings,
prenoseći na njega pravo korištenja na toj
opremi za odgovarajući period.
 Ugovori robnog prometa
• Indirektni lizing-odnos kod koga se
pojavljuju tri subjekta,
• Davalac lizinga(lizing kompanije)
• Korisnik lizinga
• Proizvođač i isporučilac lizinga
• Ovdje postoje dva ugovora, ugovor o nabavci
(kupoprodajni) i ugovor o lizingu
 Ugovori robnog prometa
• Direktni lizing- pojavljuju se samo dvije
strane u lizing poslu, davalac lizinga koji je
istovremeno i proizvođač isporučilac robe
i korisnik lizinga.
• Kod direktnog lizinga korisnik slobodno
bira isporučioca odnosno proizvođača
opreme s tim čto je isporučilac i davalac
lizinga.
 Ugovori robnog prometa
• Uvijek je pismena forma s obzirom da je
vrijednost ugovora velika
• Dvostrano obavezni i teretni ugovor
• Najčešče su u pitanju ugovori po pristupu –
formularni ugovori
• Obaveze davaoca lizinga
• -finansiranje nabavke i korištenje opreme
 Ugovori robnog prometa
• Davalac lizinga ima uvijek obavezu zaštite
korisnika od pravnih mana stvari
• Suština lizing ugovora sa stanovišta korisnika je
ekonomsko korištavanje stvari pa ako dođe do
ometanja ovog prava svrha ugovora je
promašena
• Osnovna obaveza davaoca lizinga je plaćanje
lizing naknade koja se plača u ratama
 Ugovori robnog prometa
• Iznos nakinade sadrži odgovarajući dio
nabavne cijene opreme , ali sve rate lizing
naknade u ukupnom zbirnom broju moraju
preći iznos nabavne cijene opreme
• Istekom ugovora korisnik ima obavezu da
opremu vrati i to u stanju u kome je
primljena imajući u vidu uobičajenu
amortizaciju i habanje
 Ugovori robnog prometa
• Istekom osnovnog roka ugovor može biti
produžen za naredni period,
• Ugovor sadrži klauzulu kupovine koja je
utvrđena u momentu zaključenja ugovora
ili u nekom kasnijem trenutku , oprema se
može otkupiti kada će korisnik isplatiti
eventualnu razliku u cijeni i steči pravo
svojine na opremi.
 Ugovori robnog prometa
• Ugovor o drumskom prevozu robe
• Ugovor kojim se jedna strana drumski prevozilac
obavezuje da stvar preveze od mjesta otpreme
do mjesta opredjeljenja i da je preda
primaocu ili drugom ovlaštenom licu , a
pođiljalac se obavezuje da isplati ugovorenu
prevozninu za izvrđeni posao,
 Ugovori robnog prometa
• Razlikuju se prema području gdje se vrši
prevoz:
• Međunarodni (mjesto otpreme i
opredjeljenja različite države)
• Međumjesni ( na području dva mjesta)
• Mijesni (u istom mjestu)
 Ugovori robnog prometa
• Linijski ( prema utvrđenom redu vožnje)
• Slobodni( ugovorom se određuje prevozni
put)
• Obaveze prevozioca:da preveze robu i da
je čuva od onog momenta kad je primi do
momenta kad je preda primaocu, a da sve
radnje obavlja pažnjom dobrog privrednika
 Ugovori robnog prometa
• -da primi robu na prevoz svakog
počiljaoca s obzirom da obavlja javnu
službu,
• Ako nije drugčije ugovoreno ima
obavezu utovara robe u vozilo, dok
obavezu istovara robe iz vozila preuzima
primalac -vozač
 Ugovori robnog prometa
• Kad roba nije utovarena u vozilo u
ugovorenom roku usled razloga za koje
nije odgovoran pošiljalac, prevozilac mora
zadržati vozilo još najviše za vrijeme
koje odgovara polovini ugovorenog
vremena za utovar,
• Pođiljalac robe popunjava tovarni list i
predaje ga prevozniku,
 Ugovori robnog prometa
• Pokrivanje, vezivanje i drugo obezbeđenje
robe ako ove radnje nije obavio pođiljalac
• Obavčljanje radnji bez kojih se prevoz ne
može započeti,
• Odgovoran je za gubitak ili oštečenje robe
koju je preuzeo na prevoz
 Ugovori robnog prometa
• Prava prevozioca: da zahtjeva prevozninu,da zahtjeva
naknadu nužnih i korisnih trođkova i pravo zaloge i retencije na
robi
• Obaveze pošiljaoca:da robu preda na prevoz,da preda
ispunjenu prevoznu ispravu,da plati vozarinu i druge troškove,da
izvrši pakovanje robe, obilježavanje robe, utovar robe u prevozno
sredstvo,ne pridržavanje rokova-plaća kolsku dangubu.
• Kod ovog ugovora pojavljuje se i treće lice-primalac robe koji je
dužan da robu primi na mjestu i u vrijeme kako je to ugovorom
predviđeno i da plati vozarinu i troškove kada je to ugovorom
predviđeno.
 Ugovori robnog prometa
• Ugovor o skladištenju robe:Jedna strana -
skladištar obavezuje se da određeno vrijeme čuva i
održava robu koja pripada ostaviocu i da je po proteku
ugovorom određenog vremena preda ostaviocu, a
ostavlac se obavezuje da za to plati ugovorenu
naknadu.
 Ugovori robnog prometa
• Skladišni posao obavljaju specijalizovane organizacije u
vidu zanimanja
• Ugovor o skladištenju u našem pravu regulisan je ZOO i
carinskim propisima
• Primjenjuju se pravila o ugovoru o ostavi ako nije drugčije
propisano, samim ugovorom
• Nije formalan posao može se zaključiti prostom
saglasnošču volja ugovornih strana
 Ugovori robnog prometa
• Ukoliko stranke ugovaraju samo ustupanje
skladišnog prostora uz naknadu a ne i stručnu
uslugu čuvanja i održavanja robe , na ovakav
ugovor se primjenjuju pravila o ugovoru o
zakupu
• Vrste skladišta_
• Javna , slobodna carinska skladišta, carinska
skladišta i konsignaciona skladišta
 Ugovori robnog prometa
• Obaveze skdištara
• -dužan je da u izvšavanju naloga postupi kao dobar
privrednik
• Da prilikom čuvanja i održavanja robe ispolji poštenje i
savjesnost
• Pošto posao uskladištenja obavlja profesionalno
skladištar ima proširenu odgovornost da robu sačuva i
da je u nepromenjenom stanju preda ostaviocu
 Ugovori robnog prometa
• Uvijek je odgovaran za štetu koja nastane na robi,
izuzev ako je šteta nastala usled okolnosti koje se nisu
mogle otkloniti, ako je šteta prouzrokovana krivicom
nalogodavca , nedostacima ili prirodnim svojstvima robe,
i nedostacima u pogledu ambalaže robe,
 Ugovori robnog prometa
• Obaveza skladištara je da primi robu na
čuvanje ukoliko ima skladišnog prostora,
• Prilikom rijema skladištar je dužana da
utvrdi stanje robe s obzirom da robu
treba da vrati u primljenom stanju
• Dužan je da ostaviocu ukaže na
nedostatke na robi ili ambalaži
 Ugovori robnog prometa
▪Skladištar je obavezan da robu stručno čuva i
da preduzme sve radnje za njeno održavanje
Skladištar je dužan da uredno vodi skladišnu
knjigu i da izda skladišnicu
Da čuva poslovnu tajnu osovodavca i da robu
izda ovlaštenom licu
 Ugovori robnog prometa
Prava skladištara:na nagradu- proviziju,
na naknadu troškova,pravo zaloge i pravo retencije
na uskladištenoj robi,pravo da proda uskladištenu
robu –kad ostavilac ne podigne uskladištenu robu
na određeno vrijeme, kada se roba pokvari ili postoji
mogućnost da roba propadne.
Ugovor prestaje: kad se dogovore skladištar i
ostavilac, prodajom robe,plaćanjem robe, kad
skladištar izda robu.