SVEUČILIŠTE J.J.

STROSSMAYERA U OSIJEKU
STROJARSKI FAKULTET U SLAVONSKOM BRODU
ZAVOD ZA PROIZVODNO STROJARSTVO
KATEDRA ZA LIJEVANJE I DEFORMIRANJE

PROIZVODNI POSTUPCI II
OBLIKOVANJE METALA
DEFORMIRANJEM

Prof.dr.sc Antun Stoić

Dr.sc. Josip Cumin
Dr. sc. Miroslav Duspara
1. OBLIKOVLJIVOST MATERIJALA:

Def: Oblikovljivost materijala je definirano kao omjer najveće deformacije

koju istraživani materijal može podnijeti (bez nestabilnosti, pukotina i
loma) i parametara procesa.
PROCJENA OBLIKOVLJIVOSTI:
1.1. Pomoću vlačnog pokusa
1.2. Pomoću savitljivosti
1.3. Pomoću kovkosti
1.4 Pomoću podobnosti dubokom vučenju
PROCJENA OBLIKOVLJIVOSTI:
1.1. Pomoću vlačnog pokusa
PROCJENA OBLIKOVLJIVOSTI:
1.1. Pomoću vlačnog pokusa Produljenje:

A0  Af
Kontrakcija: Ar  100%
A0

b 
ln  0 
 b
Anizotropija: R f  b   
s  s0 
ln  
 s
Eksponent funkcije očvršćenja - n

k f  k fc   n
PROCJENA OBLIKOVLJIVOSTI: Deformacija u vanjskom vlaknu:
1.2. Pomoću savitljivosti
 lf 
 sav  ln  
 l0 
  R  s  
 sav  ln  
 R  0 ,5 s  

PROCJENA OBLIKOVLJIVOSTI: Deformacija u vanjskom vlaknu:
1.2. Pomoću savitljivosti
 lf 
 sav  ln  
 l0 
  R  s  
 sav  ln  
  R  0 ,5 s  
Deformacija u vlačnom pokusu
pri kojoj dolazi do pucanja:
 A0 
vlač  ln  
A
Vrijedi:vlač   sav  f 
 A0    R  s  
ln    ln  
 Af  R  0 , 5 s  Minimalni polumjer žiga R za
    savijanje s pomakom neutralne
Minimalni polumjer žiga R za osi:
100  Ar 
2
savijanje bez pomaka neutralne R
   2
osi:  s  min 200  Ar  Ar
R 50
   1
 s  min Ar
PROCJENA OBLIKOVLJIVOSTI: Deformacija u vanjskom vlaknu:
1.2. Pomoću savitljivosti
 lf 
 sav  ln  
 l0 
  R  s  
 sav  ln  
  R  0 ,5 s  
Deformacija u vlačnom pokusu
pri kojoj dolazi do pucanja:
 A0 
vlač  ln  
A
Vrijedi:vlač   sav  f 
 A0    R  s  
ln    ln  
 Af  R  0 , 5 s  Minimalni polumjer žiga R za
    savijanje s pomakom neutralne
Minimalni polumjer žiga R za osi:
100  Ar 
2
savijanje bez pomaka neutralne R
   2
osi:  s  min 200  Ar  Ar
R 50
   1
 s  min Ar
PROCJENA OBLIKOVLJIVOSTI:
1.3. Pomoću kovkosti
a) Pokus na torziju:

Broj puta koliko je moguće

zakrenuti jednu stranu je u
korelaciji s kovkosti materijala.

b) Pokus na procjenu
penetracije ispitivanog
materijala u procjep:

Pokazatelj kovkosti materijala

je izmjerena dubina – veća
dubina je za bolje oblikovljiv
materijal i obratno.
PROCJENA OBLIKOVLJIVOSTI:
1.4 Pomoću podobnosti dubokom vučenju
a) Pomoću anizotropije
Tlačni
Žig
prsten

Matrica
PROCJENA OBLIKOVLJIVOSTI:
1.4 Pomoću podobnosti dubokom vučenju
a) Pomoću anizotropije
Tlačni
Žig
prsten

Matrica
 PROCJENA OBLIKOVLJIVOSTI:
1.4 Pomoću podobnosti dubokom vučenju

Vlačni pokus
1  22

LOM

PRIJELAZNA
ZONA

Duboko Biaksialno
vučenje SIGURNA ZONA razvlačenje
1   2 1  2
PROCJENA OBLIKOVLJIVOSTI:
1.4 Pomoću podobnosti dubokom vučenju
PROCJENA OBLIKOVLJIVOSTI:
1.4 Pomoću podobnosti dubokom vučenju
PROCJENA OBLIKOVLJIVOSTI:
1.4 Pomoću podobnosti dubokom vučenju
PROCJENA OBLIKOVLJIVOSTI:
1.4 Pomoću podobnosti dubokom vučenju
PROCJENA OBLIKOVLJIVOSTI:
1.4 Pomoću podobnosti dubokom vučenju
PROCJENA OBLIKOVLJIVOSTI:
1.4 Pomoću podobnosti dubokom vučenju
b) Pomoću dijagrama granične oblikovljivosti
(Forming Limit Diagram – FLD)
PLASTIČNOST MATERIJALA

Def: Plastičnost materijala je sposobnost materijala da trajno mijenja svoj

oblik.

DEFORMABILNOST MATERIJALA
Def: Deformabilnost materijala je sposobnost materijala da trajno mijenja
svoj oblik ODREĐENOM TEHNOLOGIJOM
Tehnologija obuhvaća: naprezanja, povijest deformacije, brzinu
deformacije i temperaturu.
SVOJSTVA METALA PRI PLASTIČNOJ DEFORMACIJI

Rm – Vlačna čvrstoća, MPa

HLADNO OBLIKOVANJE
Re – naprezanje tečenja, MPa
METALA DEFORMIRANJEM
HB – tvrdoća materijala
j - logaritamska deformacija
d - produljenje
 - kontrakcija
SVOJSTVA METALA PRI PLASTIČNOJ DEFORMACIJI

TOPLO OBLIKOVANJE
METALA DEFORMIRANJEM
KADA JE RIJEČ O TOPLOM A KADA
O HLADNOM OBLIKOVANJU METALA
DEFORMIRANJEM ?
SVOJSTVA METALA PRI PLASTIČNOJ DEFORMACIJI

Ako se plastično oblikovanje vrši na temperaturama ispod temperature

rekristalizacije, dolazi do naprezanja u rešetki i do popratnih promjena u
svojstvima materijala. To plastično oblikovanje zove se hladno plastično
oblikovanje

Ako se plastično oblikovanje vrši iznad temperature rekristalizacije i tada

dolazi do naprezanja u rešetki, ali kako istovremeno dolazi do
rekristalizacije, rešetka se oslobađa naprezanja. Taj se tip oblikovanja
naziva plastično oblikovanje u toplom stanju ili topla plastična
deformacija.

Termin topao i hladan odnosi se jedino na TEMPERATURU

REKRISTALIZACIJE, te označava temperaturu iznad ili ispod
temperature rekristalizacije i nemaju nikakve stvarne veze s uobičajenim
nazivima topao i hladan. Na primjer, plastična obrada olova visoke čistoće
na temperaturi od -23°C je još uvijek plastično oblikovanje u toplom
stanju, dok je plastično oblikovanje čelika na 400°C oblikovanje u
hladnom stanju
REKRISTALIZACIJA – PRI TOPLOM OBLIKOVANJU METALA DEFORMIRANJEM

Ovisnost naprezanja
plastičnog tečenja i
istezljivosti materijala o
temperaturi
 REKRISTALIZACIJA – PRI TOPLOM OBLIKOVANJU METALA DEFORMIRANJEM

Jezgre za kristalizaciju stvaraju se od najviše distordiranih dijelova kristala,

gdje je unutarnja energija maksimalna. Ako se vanjska energija dovodi u
obliku topline, ta mjesta prva dosegnu granicu potrebnu za gibanje te
stvaraju klice. Što se više energije dovodi u obliku topline, to su atomi na
manje distordiranim dijelovima kristala u stanju pomaknuti se na nova
mjesta.

PREDAH postižemo tako da plastičnu deformaciju izvršimo kod povišene

temperature ili da OMD izvršimo u hladnom stanju a nakon toga slijedi
zagrijavanje kod temperature
Tpredaha   0, 25  0,3Ttalj. , K

REKRISTALIZACIJA se provodi pri temperaturama:

Trek .  0, 4Ttalj. , K
 REKRISTALIZACIJA – PRI TOPLOM OBLIKOVANJU METALA DEFORMIRANJEM

Pri oblikovanju metala deformiranjem za pojavu rekristalizacije potrebno je

koristiti veći stupanj deformacije.

Ako je provedena deformacija vrlo mala, ali iznad minimalne deformacije,

zrno je krupno jer postoji mali broj klica.

Što je veći stupanj deformacije, to je veći broj jako distordiranih mjesta, a

time i veći broj klica te se smanjuje veličina zrna.
NAČIN PROIZVODNJE SILE

PROIZVODNJA
SILE

INDIREKTNA
DIREKTNA
(PREKO MEDIJA)

KRUTI TEKUĆI PLINOVITI

NAČIN PROIZVODNJE SILE
UTJECAJ BRZINE DEFORMACIJE I TEMPERATURE NA NAPREZANJE
PLASTIČNOG TEČENJA
UTJECAJ BRZINE DEFORMACIJE I TEMPERATURE NA NAPREZANJE
PLASTIČNOG TEČENJA

Utjecaj brzine deformacije na čelik C15 (Č1220) pri temperaturi od 1100°C