DIPLOMACIJA

lipanj 2009.g. Denis Bevanda

DIPLOMACIJA
Bilo bi sjajno kad bi mogli izbaciti upotrebu vojne sile iz me unarodnih odnosa, ali svijet nije savr en. Oni koji su odgovorni za mir, ne mogu si dozvoliti idealizam. Moraju se suo iti s dvojakostima isti i

prilagodbama, i shvatiti da se veliki ciljevi mogu posti i jedino nesavr enim koracima. Niti jedna strana nema monopol na moralnost. Henry Kissinger

DIPLOMACIJA
Pojam diplomacija: 1) vo enje dr avnih poslova na podru ju vanjske politike preko slu benih odnosa s drugim dr avama i me unarodnim organizacijama 2) oblik i sadr aj odnosa izme u dr ava to nastaju i odr avaju se slu benim vezama 3) sposobnost, znanje, umje nost vo enja pregovora s drugim dr avama 4) vanjsko predstavljanje dr ave 5) karijera, poziv predstavljanja i zastupanja dr ava u odnosima s drugim dr avama

DIPLOMACIJA
 Pojam diplomacija esto se poistovje uje s na inom i postupkom kojim se ostvaruju vanjskopoliti ki ciljevi.  Diplomacija je i posebna vje tina, zanimanje odnosno vrlo odgovoran profesionalni posao.  Diplomacija je u temelju komunikacija razmjena misli i ideja izme u vlada dr ava i me unarodnih organizacija.

Iako vi ezna ni pojam, rije diplomacija nej e e se upotrebljava za ozna avanje vo enja dr avnih poslova na podru ju vanjske politike putem slu benih odnosa s drugim dr avama i me unarodnim organizacijama.

POVIJEST DIPLOMACIJE
Anti ka Gr ka: Tukidid (gr ki povjesni ar): gradovi-dr ave me usobno su slali izaslanike u diplomatske misije, koji su bili prihva eni i tretirani s du nom i protokolarnom pa njom. Skup tine u gradovima-dr avama birale su izaslanike i odlu ivale o njihovim misijama.

Iz ovoga doba datiraju i prve konferencije koje imaju obilje ja diplomatskih konferencija modernog doba.

POVIJEST DIPLOMACIJE
Rimsko Carstvo: - nije posve ivalo osobitu pozornost razvoju diplomacije - velika mo i superijornost - Poslanstva no ona nisu stalna, zada e reducirane - Rim diplomatskoj praksi nije dao zna ajniji doprinos - Iznimka stvaranje instituta arhiva Diplomatska teorija: na ideji prirodnog prava za etoj u rimskoj doktrini, smatraju neki, utemeljena su i osnovna na ela modernog me unarodnog prava

POVIJEST DIPLOMACIJE
Bizantsko Carstvo: - u estalije slanje izaslanika i ja anje njihove uloge - zada a bizantskih poslanika slo enija: - prikupljanje informacija o stanju u toj zemlji - odnos njezine vlasti prema Bizantu - prikupljanje informacija o susjednim zemljama

- pregovara i se obu avaju za svoju slu bu (posebna dvorska slu ba)

STALNA DIPLOMACIJA
Republika Venecija: - bizantska diplomatska doktrina - vrlo dobro organizirana - imenovanje stalnih veleposlanika - mandat (4 mjeseca, 4 godine) - uz veleposlanika odlaze i suradnici - redovna izvje - izvje a o aktualnim doga ajima

e Senatu

- upotreba ifri u pisanoj komunikaciji

STALNA DIPLOMACIJA
Milano, Firenca, Genova, Toskana i drugi - diplomatsko djelovanje bilo im je nu no - brzo postizanje ciljeva - diplomatska kombinatorika (combinazioni) - Veleposlanstvo u modernom zna enju

KLASI NA DIPLOMACIJA
Kardinal Richelieu 09.09.1585 04.12.1642.

KLASI NA DIPLOMACIJA
Francuski sustav: Interes dr ave, nacionalni interes primaran je i vje an i on mora biri iznad sentimentalnih, ideolo kih ili doktrinarnih predrasuda i sklonosti.

11. o ujka 1626.

prvo ministarstvo vanjskih poslova

KLASI NA DIPLOMACIJA
Francuski sustav: - diplomacija jest kontinuirani proces koji mora biti sustavno vo en - Richelieu ponovno afirmira doktrinu ugovora kao najzna ajniji diplomatski instrument, a jasno u u pregovaranju smatra najva nijom sastavnicom - ministarstvo vanjskih poslova sredi nje tijelo za vo enje poslova u me unarodnim odnosima

MODERNA DIPLOMACIJA
Nastanak nove ili moderne diplomacije: - SAD prvi put u povijesti 1918.g. - Woodrow Wilson (ameri
ki predsjednik: 4. o ujka 1913. 4. o ujka 1921.)

- nova i otvorena diplomacija inspirirana ameri kom demokracijom, utemeljena na iskrenom postupanju i javnom pregovaranju - moderna diplomacija zapo ela nakon II. Svjetskog rata - utemeljenje Ujedinjenih naroda - blokovsko (ideolo ko) grupiranje zemalja

SUVREMENA DIPLOMACIJA
Globalizacija - ru enje blokovske podjele - demokratizacija dru tva - humanitarna pitanja - za tita ljudskih prava - sna an razvoj tehnologije - borba protiv me unarodnog terorizma Diplomacija se vi e ne bavi isklju ivo rje avanjem politi kih pitanja

BKDO
Slo enost i dinami nost me unarodnih odnosa pratila je i potreba odgovaraju e regulacije ure ivanja me unarodnih odnosa normama me unarodnog prava BE KA KONVENCIJA O DIPLOMATSKIM ODNOSIMA Konferencija Ujedinjenih naroda u Be u (02.03.-14.04.1961.g.) stupa na snagu 24. travnja 1964.g. - ure enje statusnih pitanja diplomatskih predstavnika - odre ivanje sadr aja diplomatske djelatnosti

FUNKCIJE DIPLOMACIJE
Glavna funkcija (zada a) diplomacije (BKDO): - predstavljanje dr ave - za tita njezinih interesa - za tita interesa njezinih dr avljana - pregovaranje - prikupljanje podataka i izvje tavanje - unapre ivanje odnosa me u dr avama na svim podru jima

OBLICI DIPLOMACIJE

 Bilateralna  Multilateralna  Summit  Ekonomska  Kulturna  Javna

DIPLOMATSKI ODNOSI

Pod diplomatskim odnosima podrazumijevaju se slu beni odnosi izme u dr ava, poglavito odnosi koji uklju uju me usobno uspostavljanje diplomatskih predstavni tava odnosno me usobno akreditiranje efova diplomatskih predstavni tava Da bi do lo do uspostave diplomatskih odnosa izme u odnosnih dr ava one se predhodno trebaju uzajamno priznati. Priznanje je politi ki in s pravnim posljedicama

DIPLOMATSKI ODNOSI
Nema posve to ne podjele i definicije odnosa izme u dr ava, ipak je praksa iskristalizirala odre ene nazive za pojedinu vrstu tih odnosa:
 Savezni ki odnosi  Dobrosusjedski odnosi  Srda ni odnosi  Prijateljski odnosi  Dobri odnosi  Korektni odnosi  Indiferentni odnosi  Hladni odnosi  Zategnuti odnosi  De facto odnosi  Obustavljeni odnosi  Prekinuti odnosi

DIPLOMATSKA PREDSTAVNI TVA

Pod diplomatskim predstavni tvom (diplomatskom misijom) podrazumjeva se stalno zastupstvo jednog me unarodnog subjekta (dr ave iljateljice) koje kod drugog me unarodnog subjekta (dr ave primateljice) obavlja diplomatske poslove, bez obzira na njegov i rang efa tog predstavni tva. Uspostavljanje stalnih diplomatskih predstavni tava obavlja se na temelju uzajamnog pristanka odnosnih dr ava. Unutarnje ustrojstvo i funkcija diplomatskog predstavni tva ovisi o dr avi iljateljici. Sva statusna proceduralna i sli na pitanja u svezi s diplomatskim predstavni tvom ure uje u pravilu slu ba protokola dr ave primateljice.

DIPLOMATSKI PREDSTAVNICI
Diplomatski predstavnici su osobe koje na temelju izdane punomo i predstavljaju i zastupaju svoju dr avu prema drugoj dr avi. efovi diplomatskih predstavni tava: - Agrment (franc. privola, odobrenje) - Vjerodajnice (akreditivno pismo)

Dolazak i kona ni odlazak trebaju se unaprijed notificirati.

DIPLOMATSKI PREDSTAVNICI
Razredi efova diplomatskih predstavni tava: I. Veleposlanici (ambasadori, poklisari) ili apostolski nunciji i pronunciji akreditirani kod efova (poglavara) stranih dr ava II. Poslanici, ministri ili papinski internunciji akreditirani kod efova dr ava III. Otpravnici poslova akreditirani kod ministra vanjskih poslova

DIPLOMATSKI ZBOR
efovi diplomatskih predstavni tava, akreditirani u istom mjestu, sa injavaju diplomatski zbor (Corps diplomatique) Diplomatski zbor predvodi doajen (franc. doyen), tj. onaj ef diplomatskog predstavni tva u doti noj dr avi koji je po rangu najstariji Osim u dr avama koje su uvele da to uvijek bude papinski nuncij. Doajen istupa pred dr avom primateljicom u ime diplomatskog zbora u prigodama ceremonijalnog karaktera ali i brani interese diplomatskog zbora kao cjeline.

DIPLOMATSKO OSOBLJE
Nazivaju se jo i lanovima diplomatskog osoblja diplomatskog predstavni tva: - veleposlanik - stalni otpravnik poslova - privremeni otpravnik poslova - opunomo eni ministar - ministar savjetnik - savjetnik - prvi tajnik - drugi tajnik - tre i tajnik - ata e

DIPLOMATSKE PRIVILEGIJE I IMUNITETI

Diplomatski imunitet sastoji se od: - izuze a (npr. Osobna nepovredivost diplomatskog predstavnika, njegovog stana itd.) - povlastica (oslobo enje od poreza i pristojbi) Tijekom povijesnog razvoja diplomacije i statusa diplomatskih predstavnika ukazalo se nu nim da diplomatski predstavnici i diplomatska predstavni tva budu potpuno za ti eni, ponajprije od vlasti dr ave primateljice, kako bi nesmetano mogli obavljati svoje du nosti.

DIPLOMATSKI PROTOKOL
Diplomatski protokol je skup pravila pona anja slu benih predstavnika
 Po asti i ceremonijal  Titule i oslovljavanje  Posjetnice  Pozivanje gostiju  Slu beni domjenci  Ru kovi i ve ere  Drugi oblici domjenaka  Raspored za stolom  Odje a  Odli ja Posebnosti mjesnih protokolarnih obi aja

DIPLOMATSKO DOPISIVANJE
Pod diplomatskim dopisivanjem podrazumjeva se svako dopisivanje koje u svom slu benom statusu izme u sebe izmjenjuju osobe ili tijela za obavljanje poslova iz podru ja me unarodnih odnosa dr ava.
 Slu beno pismo (osobna nota)  Nota (u tre em licu)  Osobno pismo  Aide-Memoire (Pro-memorija)  Memorandum  Non paper

JEZIK U DIPLOMACIJI
Pod pojmom diplomatski jezik podrazumjeva se jezik kojim se slu e diplomatski predstavnici: - do XVII stolje a prevladavao latinski - XVII. i XVII. Stolje e prevladava francuski - Engleski jezik ponajprije zbog irenja britanskog imperija, a potom zbog utjecaja SAD-a, zauzima zna ajnije mjesto, a nakon II. svjetskog rata prevladava Ujedinjeni narodi, slu beni jezici: engleski, francuski, kineski, ruski i panjolski, naknadno prihva en i arapski

SUVREMENA DIPLOMACIJA
Harold Nicolson u svom djelu Diplomacy, sistematizira vrline odnosno najva nije kvalitete idealnog diplomata: 1) Po tenje (istinoljubljivost) 2) Preciznost 3) Mirno a 4) Strpljenje 5) Dobronamjernost 6) Skromnost 7) Lojalnost

HRVATSKA DIPLOMACIJA

Bit politike je u nijansama

Henry Kissinger

POVIJEST HRVATSKE DIPLOMACIJE

Tradicija hrvatske diplomacije se e daleko u povijest. Bizantski car Konstantin Porfirogenet bilje i da je ve sami in doseljenja Hrvata u rimsku Dalmaciju usko povezan diplomatskim postupkom, ukazuju i da su se oni tu doselili u VII. stolje u na poziv cara Heraklija, emu su predhodili diplomatski razgovori dviju strana.

POVIJEST HRVATSKE DIPLOMACIJE

Papa Ivan VIII. dana 7. lipnja 879. godine uputio je knezu Branimiru pismo u kojemu ga izvje uje da je u Rimu

blagoslovio njega i cijeli hrvatski narod i priznao mu zemaljsku vlast nad cijelom Hrvatskom. Dan Hrvatske diplomacije

7. lipnja

POVIJEST HRVATSKE DIPLOMACIJE

Zapa eno djelovanje u diplomaciji srednjeg vijeka imali su Hrvati koji su obavljali diplomatske potrebe za Svetu Stolicu:
 Ivan Stojkovi Ragusinus (dominikanac, r.Dubrovniku)  Ivan de Dominis (senjski biskup, r.Rabu)  Nikola Modru ki (biskup, r.Kotoru)  Luka Tolenti de Tollentis (r.Kor uli)  franjevac Martin iz Kotora  Jakov Bani evi Banisius (r.Kor uli)  Andrija Dudi (r.Orahovica-Krapina)

POVIJEST HRVATSKE DIPLOMACIJE

Repubblica di Ragusa (1358. 1808.) Prvi pisani trag o dubrova koj diplomaciji nalazimo u Dubrova kom statutu iz 1272.g. U zaklju ku Malog vije a od 20. velja e 1304.godine govori se o izboru poklisara kojega treba uputiti banu Mladenu u Bosnu za dobro i na korist trgovaca i itavog grada Dubrovnika.

POVIJEST HRVATSKE DIPLOMACIJE

Vanjski poslovi Republike bili su u nadle nosti Senata (Vije e umoljenih), iako je knez formalno bio najvi e tijelo zastupanja Republike prema inozemstvu. Malo vije e bilo je izvr no tijelo Tehni ki dio posla obavljali su tajnici Republike U XVIII. stolje u Dubrovnik ima oko 50 konzula, vi e od primjerice Austrije (37 konzula) Diplomacija Dubrova ke Republike u svemu je bila na razini najrazvijenijih diplomacija onoga vremena.

SUVREMENA HRVATSKA DIPLOMACIJA

Najva nije ustavno-pravne i politi ke odluke:
 30. svibnja 1990.g. vi estrana ki Sabor  22. prosinca 1990.g. Ustav Republike Hrvatske  19. svibnja 1991.g. referendum o razdru ivanju  25. lipnja 1991.g. Ustavna odluka o suverenosti i

samostalnosti
 8. listopada 1991.g. Odluka Hrvatskog sabora o raskidu

svih dr avnopravnih veza s republikama i pokrajinama biv e SFRJ.

SUVREMENA HRVATSKA DIPLOMACIJA

Arbitra na komisija Konferencije o miru u Jugoslaviji tzv.Badinterova komisija, zaklju ila je 7. prosinca 1991.g. da SFRJ vi e ne postoji kao dr ava, te je utvrdila kako je Republika Hrvatska ispunila zadane uvjete za me unarodno priznanje. 19. prosinca 1991.g. Island 13. sije nja 1992.g. Sveta Stolica 14. sije nja 1992.g. San Marino 15. sije nja 1992.g. Njema ka i vedska (odluka19.12.1991.) 15. sije nja 1992.g. 12 dr ava Europske unije + 31
(Slovenija, Litva, Ukrajina, Latvija, Estonija prosinac 1991.)

SUVREMENA HRVATSKA DIPLOMACIJA

15. sije anj 1992.g. smatra se kao dan punog me unarodnopravnog priznanja Republike Hrvatske 22. svibnja. 1992.g. primitak u Ujedinjene narode Prva veleposlanstva (ambasade): 15. sije nja 1992.g. - Njema ka 17. sije nja 1992.g. - Italija 18. sije nja 1992.g. Austrija

SUVREMENA HRVATSKA DIPLOMACIJA

Predsjednik Republike Hrvatske donio je 22. sije nja 1992.g. odluku o osnivanju prvih veleposlanstava Republike Hrvatske Be Bonn Rim

Prvi Ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske: mr.sc. Zdravko Mr i

(31.05.1990. do 08.11.1990.)

SUVREMENA HRVATSKA DIPLOMACIJA

SUVREMENA HRVATSKA DIPLOMACIJA

Sjedi te: Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske Trg N. . Zrinskog 7 -8 (Zrinjevac)

SUVREMENA HRVATSKA DIPLOMACIJA

Ministru vanjskih poslova povjerena je funkcija vodstva u ministarstvu i cijeloj slu bi vanjskih poslova. Dosada nja funkcija zamjenika ministra razdjeljena je na funkcije dr avnih tajnika. Ministar vanjskih poslova, dr avni tajnici, tajnik ministarstva i pomo nici ministra u kategoriji su dr avnih du nosnika koje imenuje Vlada Republike Hrvatske.

USTROJ MVPEI
- travanj 2009. -

MINISTAR DR AVNI TAJNICI KABINET MINISTRA

Uprave: Uprava za Europu i Sjevernu Ameriku Uprava za susjedne zemlje i Jugoisto nu EU Uprava za multilateralne poslove Uprava za izvaneuropsku bilateralnu suradnju Uprava za konzularne poslove Uprava za sigurnosnu analitikui za titu Uprava za potporu procesu pristupanja RH Uprava za prilagodba pravnom sustavu EU-a Uprava za financijsko-materijalne poslove Tajni tvo Diplomatski protokol Diplomatska akademija Samostalna slu ba za Hrvate u inozem. Samostalna slu ba za prevo enje Samostalna slu ba za me unarodno pravo Samostalni odjel za unutarnji nadzor Samostalni odjel za unutarnju reviziju Samostalna slu ba za analitiku Samostalni odjel za odnose s javno u Ured glavnog pregovara a Posebni polo aji

SUVREMENA HRVATSKA DIPLOMACIJA

8. listopada 1994.g. Osniva se Diplomatska kola 24. listopada 1996.g. Odlukom Vlade RH, postaje Diplomatska akademija
Zada a: diplomatsko obrazovanje ne samo diplomata i dr avnih slu benika slu be vanjskih poslova, nego i dr avnih slu benika jedinica tijela dr avne uprave zadu enih za me unarodne odnose i suradnju.

SUVREMENA HRVATSKA DIPLOMACIJA

lankom 112. Ustava Republike Hrvatske vo enje vanjske politike dano je u nadle nost Vladi RH. lancima 93. i 98. Ustava odre ene su ingerencije predsjednika Republike. Tako

predsjednik

Republike

predstavlja

zastupa

Republiku Hrvatsku u inozemstvu te pored toga s Vladom sura uje u oblikovanju i vo enju vanjske politike.

SUVREMENA HRVATSKA DIPLOMACIJA

U postupku imenovanja efova diplomatskih misija

predlagateljsku incijativu ima Vlada, a kona nu odluku o postavljanju i opozivu efa diplomatskih misija nakon

supotpisa predsjednika Vlade donosi predsjednik Republike.

U ovom postupku, svojim mi ljenjem o kandidatu sudjeluje i nadle ni odbor (Odbor za vanjsku politiku) Hrvatskog sabora.
(mi ljenje Hrvatskog sabora ne obvezuje)

SUVREMENA HRVATSKA DIPLOMACIJA

Pravilnikom o unutarnjem redu ( lanak 59. do 62.) kao uvjeti za stjecanje diplomatskih i konzularnih zvanja propisani su: - visoka stru na sprema - dr avni stru ni ispit - radni sta na odgovaraju im poslovima - radni sta u slu bi vanjskih poslova (od drugog tajnika navi - savjetni ki ispit
e)

SUVREMENA HRVATSKA DIPLOMACIJA

Profesijonalni (karijerni) i ugovoreni (nekarijerni) diplomati: a) profesionalni diplomati su dr avni slu benici koji svoju karijeru u slu bi vanjskih poslova obavljaju u diplomatskim misijama, konzularnim uredima i Ministarstvu u skladu s internim propisima slu be. b) Ugovorni diplomati su osobe izvan slu be vanjskih poslova koje su privremeno anga irane za obavljanje odre ene vrste stru nih poslova

SUVREMENA HRVATSKA DIPLOMACIJA

KOLOKVIJ

08.06.2009.
12:30 13:30