BIH kao samostalna država

• U oktobru 1991. SR Bosna i Hercegovina izglasava

suverenost da bi potom uslijedio i 
referendum za nezavisnost u februaru 1992. Srpsko
stanovništvo uglavnom je bojkotovalo referendum. Odmah
po proglašavanju nezavisnosti i međunarodnog priznanja
zemlje u aprilu 1992, izbija rat u Republici Bosni i
Hercegovini. Republika Bosna i Hercegovina primljena je u
Ujedinjene nacije 22. maja 1992. Već 1991. hrvatski
predsjednik Franjo Tuđman sklapa dogovor o podjeli Bosne
i Hercegovine sa srbijanskim
predsjednikom Miloševićem na sastanku u Karađorđevu. O
podjeli Bosne i Hercegovine danas postoji mnogo
dokumentacije, a izdvajaju se Tuđmanovi stenogrami, ali i
svjedočenja Stjepana Mesića, nekadašnjeg predsjednika
Predsjedništva SFRJ, Ante Markovića, nekadašnjeg
premijera SFRJ, i mnogih drugih svjedoka vremena.
• Rat traje do 1995, a u njemu stradaju Bošnjaci, Srbi i Hrvati, a nad Bošnjacima
Srebrenice počinjen je i genocid.
• Sva tri naroda u zemlji rat doživljavaju na različite načine, vidjevši u njemu
ugrožavanje vlastitih nacionalnih interesa, tako da se u srpskim medijima koristi izraz
"Otadžbinski", a u hrvatskim "Domovinski rat".
• Početkom 1992. vraća se i historijsko ime Bošnjak kao ime nacije, koje zamjenjuje
dotadašnju vjersku oznaku "Musliman". Intervencijom međunarodnih vojnih snaga rat
je završen, a Bosna i Hercegovina očuvala je svoj državnopravni i historijski
kontinuitet.
 Dejtonski sporazum

• U američkom gradu Daytonu 21. novembra 1995. sve zaraćene strane potpisuju 

mirovni sporazum, čime je neslužbeno završen rat.
•  Konačni sporazum potpisan je u Parizu 14. decembra 1995. Dejtonski sporazum
potvrdio je Bosnu i Hercegovinu kao samostalnu i suverenu državu u Evropi.
• Prema ugovoru Bosna i Hercegovina sastoji se iz dvije administrativne jedinice: 
Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, te Brčko distrikta, koji ima
poseban status i ne pripada nijednom entitetu.
• Reintegracija države i njena obnova odvija se sporo i otežano zbog međusobnog
nepovjerenja i neprevladanih posljedica rata.
•  Međunarodne snage pod komandom NATO-a u decembru 2004. zamijenile su snage
Evropske unije i partnerskih zemalja (European Union Force – EUFOR).
• Na općim izborima održanima početkom 2000-ih (2002, 2006, 2010, 2014) uglavnom
su pobjeđivale stranke desnog centra, uz povremene uspjehe socijaldemokratskih
stranaka u Federaciji BiH.
• Nastojanja HDZ-a BiH za uvođenjem samouprave na područjima većinski naseljenim
Hrvatima bila su 2001. spriječena smjenom Ante Jelavića, hrvatskog
člana Predsjedništva BiH. U Republici Srpskoj nastavljeno je političko suprotstavljanje
jačanju državnosti BiH.

• Zaključno sa 2020. Bosna i Hercegovina je kandidat za članicu NATO-a, te

potencijalni kandidat za pristupanje Evropskoj Uniji nakon što je Evropska
komisija odgovorila pozitivno na upitnik 29. maja 2019.
 Slobodan Milošević, Alija Izetbegović i Franjo
Tuđman parafiraju Dejtonski mirovni
sporazum u vojnoj zračnoj luci Right-Paterson
21. novembra 1995.