Poluga

Saznat ćeš o :
- prostim mehanizmima
- zakonu poluge
- vrstama poluge
 Proste mašine
Radnik jedva pomakne rukama teški kamen.Pomoću
grede koju postavi pod kamen, puno lakše ga
premjesti na potrebno mjesto. Od davnina
se koriste sprave kojima je lakše obavljati rad.
Te sprave se zovu proste mašine
Jedna od najjednostavnih takvih sprava je poluga.
Svako čvrsto tijelo predstavljeno na oslonac oko
kojeg se može okrenuti zovemo poluga.

F1 F2 F1 = radna sila
a b
F2 = otporna sila
a = krak sile
b = krak sile
 Ogled
Na polugu koja se okreće oko oslonca na sredini i
više tegova od 100 grama , poluga je izdjeljena na
polja po 10cm . Na udaljenosti 20 cm od osovine,
dva tega od po 100 gramaNjihova težina koja
iznosi 2N okreće polugu.Ravnotežu ćemo postići
tako što na drugi kraj poluge postavljamo tegove

Na udaljenostiod 40 cm postavimo teg od 100 g

Na udaljenosti od 20 cm postavimo teg od 200g
Na udaljenosti od 10 cm postavimo teg od 400g
Na udaljenosti od 5 cm postavimo teg od 800 g
dobijene podatke unesemo u tabelu
mjerenje F1 a F2 b F1 ∙ a F2 ∙ a

1 2N 2o cm 1N 4o cm 0,4cm 0,4cm
2 2N 2o cm 2N 2o cm 0,4cm 0,4cm
3 2N 2o cm 4N 1o cm 0,4cm 0,4cm
4 2N 2o cm 8N 5 cm 0,4cm 0,4cm
 Zakon poluge

Poluga na koju djeluju dvije sile je u ravnoteži, ako je proizvod sile

i kraka sile sa jedne strane oslonca poluge jednak proizvodu sile i
kraka sile sa druge strane oslonca.
F1 ∙ a = F2 ∙ b
Ako na polugu djeluje više sila ,poluga je u ravnoteži kada je zbir
momenata svih sila koje zaokreću polugu u jednom smjeru. Jednak
zbiru momenata sila koji zaokreću polugu u suprotnom smjeru.
Proizvod sile i kraka je moment sile M = F ∙ d
Uslov ravnoteže odnosno zakon poluge možemo iskazati i ovako
Poluga je u ravnoteži kada su momenti sile koji djeluju na nju u ravnoteži
M1 = −M2
M1 = F1 ∙ a M 2 = F2 ∙ a
 Primjer
Na kojoj udaljenosti od oslonca klackalice treba sjediti dječak
težine 450 N , tako da drži ravnorežu dječaka čija je težina
600 N, a koji sjedi udaljen 1,5 metara od oslonca ?

G1 = 600 N F1 ∙ a = F 2 ∙ b
G2 = 450 N
600N ∙ a = 450 N ∙ 2m
b=2m
900 N ∙ m
a=? a=
600 N
Stavimo G1 = F1 i G2 = F2 a = 1,5 m
Polugom se može podesno mijenjati smjer djelovanja sile . Njom se lakše
obavlja rad pri čemu se manjom silom ( radnom silom ) može savladati
veća sila otpora ( teret ). Označimo li radnu silu sa F, silu otpora odnosno
teret sa G imamo da je F ∙ a = G ∙ b

Proizvod sile i kretanja sile jednak je proizvodu tereta i kraka tereta

F∙a=G∙b

Radna sila
F
Teret
G

a b
 Vrste poluge
Poluga može biti dvostrana i jednostrana. Kada jedna sila djeluje sa jedne
strane , a druga sila sa druge strane oslonca to je dvostrana poluga .
Malo veća sila nego što je sila potrebna za ravnotežu, podignut će teret.
Primjeri dvostrane poluge su : vaga , rimski kantar, kliješta za vađenje
eksera , makaze za lim itd.
Kod obične vage koja se koristi za mjerenje mase tijela
glavni dio je dvostrana poluga sa jednakim krakovima .
Kada su tasovi sa obje strane vage u horizontalno
položaju ( u istom nivou ) vaga je u ravnoteži.
Stavljanjem tijela čiju masu mjerimo na jedan tas vage
ravnoteža se poremeti. Dodavanjem tegova poznate
mase na drugi tas , uravnotežujemo tasove na vagi .
Uspostavljanjem ravnoteže težine tijela i tegova su jednake
G1 = G2 iz jednakosti m1g= m2g slijedi m1 = m2

Znači da su jednake i mase m1 = m2, Na taj način vršimo mjerenje

nepoznate mase tijela pomoću tegova čija je masa poznata.
 Jednostrana poluga

Na slici je radnik podvukao polugu ispod tereta

( kamena ) i oslonio se jednim krajem na podlogu,
a drugim krajem podiže teret. Vidimo da su teret i
sila koja obavlja rad djeluju sa iste strane oslonca,
pa ovaj oblik poluge zovemo jednostrana poluga.

Ručna kolica , kliješta za orahe i ljudska ruka

su primjeri jednostrane poluge.
Podlaktica ljudske ruke djeluje kao jednostrana
poluga čiji je oslonac u laktu.
Razmisli i odgovori
1. Šta su proste mašine ?
Čovjek je od davnina koristio sprave pomoću kojih je lakše obavljao rad.
Zovemo ih proste mašine.

2. Šta je poluga ?
Svako čvrsto tijelo postavljeno na oslonac ( uporište) oko kojeg se može
okrenuti zovemo poluga.

3. Kakve mogu biti poluge ?

Poluge mogu biti jednostrane i dvostrane .

4. Kako se može iskazati zakon poluge ?

Poluga je u ravnoteži kada su momenti sila koji djeluju na nju u ravnoteži.