PRIPREME ZA DRŽAVNU MATURU IZ BIOLOGIJE

10. PREDAVANJE
▪ Kako je građen i kako funkcionira višestanični organizam –
organski sustavi životinja
▪ Kambrijska eksplozija života
▪ Život u vodi

23.4.2022. Ivana Periš, mag. educ. biol. et chem.

 ORGANSKI SUSTAVI ŽIVOT

SIMETRIJA
TIJELA
- rezultat prilagodbe određenom načinu života
- pravilna organizacija dijelova tijela prema osima simetrije

zrakasta
dvobočna peterozrakasta
simetrija
simetrija simetrija
asimetrija
 POKROVNI SUSTAV

• zaštita od vanjskih utjecaja

• vanjski epitelni sloj – epiderm
• organizmi vodenih i/ili vlažnih staništa (virnjaci, puževi) imaju
tanki, sluzavi površinski sloj koji omogućuje olakšanu izmjenu
tvari
• puževi i školjkaši – vapnenačku ljušturu, rakovi, pauci i kukci
hitinsku kutikulu
• bodljikaši – čvrsta vapnenačka čahura iz koje izlaze bodlje
• kod kralježnjaka višeslojna koža proizvodi rožnate tvorbe
(ljuske, pločice i štitovi gmazova, perje ptica i dlaka sisavaca)
• nametnički oblici imaju debelu kutikulu
POTPORNI SUSTAV

• daje oblik, čvrstoću i zaštitu tijelu

• kod slabije pokretnih organizama (vapnenačke ljušture kod
školjkaša, nitaste tvorbe (SiO2 i CaCO3) kod spužava)
• hidroskelet – osnova mu je tekućina koja ispunjava tjelesne
šupljine ili međustanične prostore (oblići, kolutićavci,
virnjaci)
• Kretanje kolutićavaca – stezanjem i otpuštanjem mišića
(uzdužnih i prstenastih)
• kostur (hrskavično/koštano tkivo): elastično hrskavično
tkivo imaju ribe hrskavičnjače (raže i morski psi), a ostali
kralježnjaci čvrsto koštano
• ptice imaju lagane, šuplje kosti (pneumatizirane) kao
prilagodbu na let; greben
ŽIVČANI SUSTAV
• primanje i obrađivanje informacija

a) mrežasti živčani sustav – žarnjaci - a)

b) ljestvičav – kolutićavci, člankonošci - b)

(gangliji – nakupine živčanih stanica)

• pokretni organizmi pokreću se uglavnom
prednjim dijelom tijela prema naprijed
zbog čega je taj dio opremljen osjetilima
• cefalizacija (primjerice razvoj mozga
kod kralježnjaka) – stapanje živčanih
stanica u veća središta
mozak
kralježnjaka
PROBAVNI SUSTAV

• razgradnja hranjivih tvari

• kukci – različiti usni organi ovisno o
• strukture za usitnjavanje hrane (trenica) – puž
prehrani
• nametnici kao trakavica upijaju sadržaj
probavnog sustava domadara cijelom površinom
tijela
• filtratori (spužve, školjkaši)
• prohodno i neprohodno probavilo
• unutarstanična i izvanstanična probava
• pauci - otrovne žlijezde
a) neprohodno b) prohodno
probavilo
probavilo
žarnjaka oblića
DIŠNI SUSTAV

DISANJ STANIČNO
E DISANJE
• izmjena plinova (kisika i • pretvorba hranjive tvari u
ugljikova dioksida) između energiju unutar stanice
stanica i vanjskog okoliša

VODENI ORGANIZMI
• koji nemaju razvijene posebne organe za disanje = cijelom površinom tijela
• ostali škrgama

KOPNENI ORGANIZMI
• uzdušnice (člankonošci)
• disanje preko kože (kotulićavci, vodozemci)
• pluća (kralježnjaci) – difuzijska
ventilacijska
• najučinkovitiji dišni sustav među kralježnjacima imaju ptice
• u plućima umjesto alveola imaju zračne kapilare
• njihova pluća su mala i ne šire se kao kod sisavaca, nemaju ošit, već se udisaj i izdisaj zbivaju
pomoću zračnih vrećica
• energija za cirkulaciju zraka (udah-izdah) dolazi iz razlike u tlakovima koju uzrokuju pokreti
mišića
• zračne vrećice imaju ulogu i u smanjivanju tjelesne mase, povećanju savitljivosti kostiju,
smanjivanju trenja pojedinih dijelova tijela tijekom gibanja, reguliranju tjelesne temperature i
sprječavanju pregrijavanja tijela tijekom intenzivnog rada letnih mišića
 OPTJECAJNI SUSTAV
• služi za prijenos tvari i plinova koji se izmjenjuju u staničnom
metabolizmu

• difuzija preko površine tijela i/ili pomoću tekućine koja ispunjava tjelesne
šupljine – plošnjaci, žarnjaci

• krvotok
otvoreni
- nema zatvoreni sustav žila već se tekućina (hemolimfa) koja struji
tim
sustavom razlijeva u manje ili veće šupljine unutar tijela
- brzina optjecanja spora i polagan prijenos tvari
zatvoreni a) otvoreni krvotok b) zatvoreni
- kod glavonožaca, kolutićavaca i kralježnjaka
- tjelesna tekućina (krv) potiskuje se kroz srce i zatvoreni sustav
krvnih
žila
- vene su žile koje dovode krv u srce, a arterije odvode krv iz srca
SPOLNI SUSTAV I RAZMNOŽAVANJE
proizvodnja
spolni organi spolne stanice održavanje i produženje vrste

• razdvojen spol
• dvospolci (npr. spužve, plošnjaci, gujavice)
• u sjemenicima nastaju muške spolne stanice
• u jajnicima nastaju ženske spolne stanice
• cijev koja odvodi spermije do muškog spolnog otvora ili kopulatornog organa zove se sjemenovod
• cijev koja vodi zrele jajne stanice do maternice ili spolnog otvora zove se jajovod

Spolni dimorfizam – mužjaci se po

vanjskom izgledu razlikuju od
ženki.
OPLODNJA – stapanje muške i ženske spolne stanice zametak
vanjska razvoj
unutarnja
u tijelu izvan tijela
ženke ženke
• sisavci • ptice
• neki gmazovi • gmazovi

Vanjska oplodnja - stapanje muških i ženskih spolnih stanica izvan tijela ženke
- obično u vodi (vodeni beskralježnjaci, ribe koštunjače i vodozemci)
Unutarnja oplodnja - kada mužjak pomoću kopulatornog organa ispusti spermije u tijelo
ženke
- ribe hrskavičnjače, kukci, gmazovi, ptice, sisavci
Kopneni organizmi - oplođena jajna stanica = zaštitna opna
- češće se rađaju živi mladi + briga za potomstvo
Vodeni organizmi - spolno i nespolno razmnožavanje
BRIGA ZA POTOMSTVO

• većina kukaca, riba, vodozemaca i gmazova ne pokazuje pretjeranu brigu za

potomstvo

• ptice ulažu puno vremena i energije u biranje mjesta za gnijezdo, izgradnju gnijezda te
skrb za obitelj (potrkušci i čučavci)

• sisavci imaju najveći stupanj roditeljske brige u životinjskom carstvu

 SUSTAV ZA IZLUČIVANJE

OSMOREGULACIJA - regulacija količine vode u tijelu

• odstranjivanje viška vode, soli i dušičnih ostataka iz tijela

• vodene životinje u vodu izbacuju amonijak
• kopnene životinje izlučuju mokraćnu kiselinu (kukci, kopneni puževi,
gmazovi, ptice) ili ureu (ribe hrskavičnjače, kopneni vodozemci i
sisavci)

• sustav za izlučivanje kod većine životinja izgrađen je od cjevčica

• kralježnjaci imaju bubreg, a sisavci dodatno i žlijezde znojnice

Kambrijska eksplozija
života
Kambrij
• prvo, najstarije razdoblje paelozoika
• evolucijski skok, bogata nalazišta fosila iz tog razdoblja
• pojava čvrstog skeleta koji omogućuje fosilizaciju
• kambrijska eksplozija
• dominantna skupina beskralježnjaka kambrijskog doba jesu
izumrli morski člankonošci trilobiti
• tijelo prekriveno hitinskim oklopom, kretanje člankovitim
nogama, disanje škrgama
Čimbenici kambrijske eksplozije:

1) KLIMATSKE PROMJENE
- taljenje ledenjaka

2) GEOLOŠKE PROMJENE
- razdvajanje cjelovitog kontinenta i nastanak plitkih mora

3) UDIO KISIKA
- povećanje razine kisika u atmosferi – aerobni metabolizam

4) NASLJEDNA UPUTA
- mutacija kao pokretač prilagodbe i evolucije

5) OSJETILO VIDA
-sposobnost predatora za lov i plijena za obranu
Kako se razvijao vid?
• najduža i najsloženija etapa razvoja vida bila je sinteza vidnog pigmenta –
proteinske molekule koja reagira na svjetlost stvaranjem električnog signala
• stanice su nakupljanjem vidnog pigmenta dobile sposobnost opažanja svjetlosti
• raznolikost osjetila vida u mekušaca omogućuje praćenje evolucije vida

• promjena u odnosu
grabežljivaca i plijena
 prirodna selekcija
• povećana raznolikost i
složenost organizama

leća muhe
SJEDILAČKI ORGANIZMI U
VODI

kožasti perjaničar
zvončić (praživotinje) (kolutićavci – sredozemna dlakavica
crveni koralj (žarnjaci) mnogočetinaši) (bodljikaši – stapčari)

crvena bradavičarka
botriokladija (alge) (svitkovci – plaštenjaci)
promjenjiva sumporača (spužve)
 OBOJENOST

zaštitna upozoravajuća
 PREHRANA • povećanje površine tijela

HETEROTROFNI ORGANIZMI AUTOTROFNI ORGANIZMI

• filtracija • fotosinteza

spužva – bičaste stanice mješčićnica – usni

otvor, škržno ždrijelo,
zvončić – trepetljike, nečisnički otvor
stanična usta

• posebna strategija  žarnjaci

sjedilački - polipi • žarna stanica
IZMJENA PLINOVA S OKOLIŠEM • povećanje površine tijela

vodožilni sustav
vitice škržno
ždrijelo
• preko površine tijela • organi za disanje
 PREDNOSTI • spolno
SJEDILAČKOG NAČINA
ŽIVOTA

• male potrebe za energijom

• spor metabolizam

• nespolno
(pupanje)

RAZMNOŽAVANJE
 ENDOSIMBIOZA
• pokretnos
• zaštita
t
• zaštita • stanište

• narančasta plutača i rak samac zooksantele i koralj

 STANIŠTE
do 200 m (najbrojnije oko 50 m)

ALGE

BENTOS
 SJEDILAČKI ORGANIZMI
pokretnost pričvršćeni za podlogu, ovise o strujanju vode
simetrija tijela uglavnom radijalna (zrakasta) simetrija (*spužve - asimetrične)
obojenost zaštitna (kriptična) ili upozoravajuća (aposematska)
heterotrofni organizmi – pasivno, filtracija
prehrana • žarna stanica
autotrofni alge organizmi - fotosinteza
izmjena plinova s površinom tijela ili organima za disanje (npr. vodožilni sustav i škržno
okolišem ždrijelo)
prednosti male potrebe za energijom, jednostavni oblici razmnožavanja
nedostaci lak plijen predatorima

stanište
more ili kopnene vode  zajednica bentosa
* alge – osvjetljeni dio zbog procesa fotosinteze
primjer alge, spužve, žarnjaci (hidra, koralji)…
ALGE
Zelene makroalge u moru i kopnenim vodama.
• primarni producenti
• nemaju tkiva
• jednostanične i višestanične (tijelo –
STELJKA – rizoid (korjenčić),
kauolid (stabalce) i filoidi (listići))
• klorofil a + ostali pomoćni pigmenti Smeđe makroalge.

Crvene makroalge.

ALGE - važan izvor hrane

i kisika u bentosu
 Alge u svakodnevnom
životu

prehrana

Agar – prehrambene namirnice, kozmetički proizvodi

priprema hranjivih podloga
Alge i održivi • biogoriva
razvoj • pročišćivači vode

jadranski bračić

morska salata

BIOINDIKATORI
OBOJENOSTI
• zelene, crvene i smeđe alge
ALGI
ORGANIZMI U SLOBODNOJ
VODI

polip obilježje meduza

- pokretni oblik žarnjaka +
+ sjedilački oblik žarnjaka -  promjer 40-ak cm
aktivno kretanje = lebdi u vodi
- -  velika količina
- pasivno kretanje vode u tijelu
+
tijelo nalik zvonu  gotovo jednaka
- + gustoća kao i
želatinozno tijelo morska voda –
- +
snažan otpor koji
otežava aktivno
kretanje
 SLOBODNA
VODA

PLANKT NEKTON
ON
- organizmi koji lebde - organizmi koji se
aktivno kreću

PRILAGODBE:
a. redukcija tjelesnih struktura koje imaju gustoću veću od okolne vode
b. nakupljanje tvari koje imaju manju gustoću od okolne vode
c. razvoj mehanizama i struktura za održavanje u određenom položaju u stupcu
vode
 organizmi koji lebde u vodi

autotrofni
mikroplankton jednostanični (fitoplankton)

većina fitoplanktona papučica alge kremenjašice,

zeleni bičaši

heterotrofni
makroplankton višestanični
(zooplankton)

papučica,
salpe vodenbuhe zrakaši
ZOOPLANKTON FITOPLANKTON

• osnova hranidbenih lanaca

ULOGE:
• primarna proizvodnja
• regulacija kruženja ugljika u biosferi

hrane se • najzastupljenije su alge kremenjašice

primarni
fitoplanktonom (imaju kremenu ljušturu)
potrošači
i bakterijama • svjetleći bičaši, zeleni bičaši, zelene alge

PRILAGODBE:
• malih dimenzija otpor
vodenbuhe papučica zrakaši • dugački tjelesni nastavci tonjenju
• povoljan omjer P/V
• nakuljanje ulja, vode ili plinova u stanici –
regulacija gustoće
 Životni ciklus:
Izmjena generacija
– polipoidne (nespolne) i meduzoidne (spolne)

• meduze – spolni oblik žarnjaka mlada meduza

ženka
pupanje polipa

jaje

spermij
mužjak planktonska ličinka

početak stvaranja polipa

Proces razmnožavanja uhatog klobuka.
GLAVONOŠCI
- prvi glavonošci pojavili se u kambriju – male životinje s posebno
građenom ljušturicom – otiskivanje s dna u slobodnu vodu
- većina glavonožaca s opsežnom vanjskom ljušturicom = izumrli

INDIJSKA - ljušturica građena od vapnenca, niz komorica, u

posljednjoj, najvećoj boravi životinja
LAĐICA - komorice ispunjene plinom ili vodom
GLAVONOŠCI

• morske životinje
• brzi, aktivni i spretni grabežljivci

• izduljeno tijelo: glava, vrat i trup

• stopalo preobraženo u lijevak i krakove
• krakovi se nalaze na glavi = glavonošci
• usni otvor u predjelu vrata – uvlačenje vode u plaštanu šupljinu,
stazenje mišića – istiskivanje vode u mlazu kroz lijevak
• plivanje: pomoću potiska vode – MLAZNI POGON
 sipina kost Evolucija glavonožaca

redukcija ljušture
sipa smanjenja gustoća tijela
lignjino pero

razvoj peraja i krakova

lignja otiskivanje u slobodnu vodu

brzo i spretno kretanje

hobotnica
- najstariji i najbrojniji kralježnjaci na Zemlji

- prve ribe: ordovicij

- najveća raznolikost: devon  doba riba

- unutarnji kostur: - čvrsto koštano tkivo ili hrskavica

- lubanja, kralježnica i kosti udova

dobra pokretljivost i povećanje gustoće tijela

Kako možemo podijeliti ribe s obzirom na građu kostura?

RIBE KOŠTUNJAČE
(tuna, štuka)
- tanke, lagane kosti

RIBE
HRSKAVIČNJAČE
(morski pas, raža)
- hrskavica koja je
lakša od kosti

- hidrodinamični oblik tijela

- oblik i raspored peraja
- peraje - parne (prsne i trbušne)
- neparne (leđna, repna i podrepna)
 Pažljivo promotri priložene slike.
Navedi prilagodbe ribe na život u slobodnoj vodi.

• regulacija gustoće pomoću obujma - nakupljanje ulja i drugih masnoća

plinskog/ribljeg mjehura u tkivima i jetri (npr. morski pas)
• plivanje na različitim dubinama
U skupini je lakše
Nektonski organizmi

žive u zajednici migracije

- troše manje energije
- lakše uočavaju i zbunjuju grabežljivce
- lakše pronalaze plijen
- lakše pronalaze partnera za razmnožavanje
- veći izgled za opstanak
- povezane s godišnjim dobom i
raspodjelom hrane
- losos = anadromna migracija
- jegulja = katadromna migracija