1.

One su, za razliku od država, neteritorijalni

subjekt međunarodnog prava.

POJAM 2. U međunarodnopravnoj doktrini postoji pet

MEĐUNARODNIH teorija koje su nastojale objasniti pojavu i svrhu

postojanja međunarodnih organizacija.
ORGANIZACIJA 3. Ne postoji jedna unificirana definicija
međunarodnih organizacija.
4. Međunarodne organizacije u užem smislu (GO) i
međunarodne organizacije u širem smislu
(NGO).
 
 MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE
VLADINE (MEĐUDRŽAVNE)

Tzv. vladine organizacije osnivaju države i one su im jedini pravi članovi. U

nekima od njih nisu neposredno učlanjene države nego odnosna državna tijela
ili organizacije (središnje banke, željezničke uprave i sl.).
 MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE

NEVLADINE MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE („INGOs”)

Nevladine organizacije ne osnivaju niti su u njih učlanjene države. Članovi su im ili ljudi pojedinci iz
više država ili srodna tzv. nacionalna društva ili udruge pojedinaca iz više država. Neke imaju znatno
političko značenje: Interparlamentarna unija, Svjetska sindikalna federacija; druge
znanstveno: Institut za međunarodno pravo (Institut de droit international).
Samo vladine (međudržavne) organizacije mogu biti subjekti međunarodnoga prava. Od toga su
izuzetak MEĐUNARODNI ODBOR CRVENOGA KRIŽA I LIGA DRUŠTAVA CRVENOGA KRIŽA,
kojima su povjereni određeni zadaci i ovlasti u oružanim sukobima.
Ostale nevladine organizacije nisu subjekti međunarodnog prava.
 MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE
OPĆE
Općim organizacijama nazivamo one koje se bave političkim, ekonomskim i socijalnim
pitanjima, problemima mirnoga rješavanja sporova, i po potrebi drugim pitanjima, dakle sve
one čija nadležnost nije usko specijalizirana.

Primjeri takvih organizacija: Liga naroda, Organizacija ujedinjenih naroda, Afrička unije,
Vijeće Europe.
 MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE

SPECIJALIZIRANE

Specijalizirane organizacije su sve one koje su svojim ugovorom - ustavom ovlaštene da djeluju u nekoj

užoj - specijaliziranoj oblasti. To su danas sve specijalizirane ustanove (agencije) Ujedinjenih naroda

poput Međunarodne organizacije rada, Međunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo (ICAO),

Međunarodne unije za telekomunikacije (ITU), Međunarodnog monetarnog fonda (IMF), Organizacije UN-

a za prosvjetu, znanost i kulturu (UNESCO) i dr.

Članstvo u nekim specijaliziranim organizacijama ograničeno je na krug država ili na regiju.

 MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE

UNIVERZALNE

Univerzalnim organizacijama nazivamo ustvari sve one kojima je cilj okupiti sve
države svijeta i koje su, dakle, otvorene državama iz svih dijelova našega planeta.
Među ostalima, njima pripadaju sve specijalizirane ustanove Ujedinjenih naroda,
Međunarodna unija za telekomunikacije, Svjetski poštanski savez.
 MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE

REGIONALNE

Regionalne organizacije obuhvaćaju uži krug država. One su pod određenim uvjetima
otvorene za pristup zemljama iz određene regije ili subregije.
Primjeri regionalnih organizacija jesu Organizacija američkih država i Afrički savez; po
nekim piscima i Sjevernoatlanski savez, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju.
 MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE
UNIVERZALNE
1.ORGANIZACIJA UJEDINJENIH NARODA (OUN)
2. SPECIJALIZIRANE USTANOVE UJEDINJENIH
NARODA (17)
3. MEĐUNARODNI MONETARNI FOND (MMF)
4. GRUPA SVJETSKE BANKE (WB)
5. OPĆI SPORAZUM O TRGOVINI I CARINAMA
(GATT)
6. MEĐUNARODNA AGENCIJA ZA ATOMSKU
ENERGIJU (IAEA)
REGIONALNE
1. U AFRICI: Afrička unija, Ekonomska zajednica
zapadnoafričkih država
2. NA BLISKOM ISTOKU: Arapska liga, Organizacija zemalja
izvoznica nafte OPEC, Vijeće za suradnju zemalja zaljeva
3. U AZIJI: Udruženje država jugoistočne Azije, Organizacija
azijsko-pacifičke ekonomske suradnje, Organizacija
šangajske skupine
4. U AMERICI: Organizacija američkih država, Organizacija
sjevernoameričke zone slobodne trgovine NAFTA
5. U EUROPI: Liga naroda, Vijeće Europe - VE,
Konferencija/Organizacija o europskoj sigurnosti i suradnji -
KESS, OSCE, Europska unija - EU, NATO, WEU
 MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE

DELIBERATIVNE

Tzv. „deliberativne organizacije” koordiniraju uzajamnu suradnju svojih država

članica. U njihovim se organima raspravljaju pitanja, usuglašavaju gledišta, donose
zaključci najčešće u obliku pravno neobvezujućih preporuka ("rezolucija"), ponekada
čak i obvezatnih odluka.
Podjela organizacija po stupnju ovlasti i domašaju odluka koje donose njihovi organi
među najvažnijima je s pravnoga gledišta.
 MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE
SUPRANACIONALNE

Supranacionalne (nadnacionalne) organizacije danas su iznimno rijetke. To je danas

praktično jedino Europska unija nastala ujedinjavanjem triju zajednica: Europske zajednice
za ugljen i čelik, Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju
(Euratom).
U oblastima veoma uskih i precizno određenih nadležnosti države članice prenijele su na
zajedničke organe Unije pravo da donose odluke koje se neposredno primjenjuju na području
svih država članica. I presude koje izriče zajednički Sud u Luxembourgu obvezne su i izvršne
na području Unije.
Europska unija nije „naddržavna organizacija” jer bi tada bil federacija država. Nazivamo je
"supranacionalnom" jer se u nekim crtama približava klasičnoj konfederaciji. Ne možemo je
svrstati u konfederacije jer među svojim nadležnostima nema zajedničku obranu država
članica.