SEMINARSKI RAD

Svrha seminarskog rada

• Seminarski rad predstavlja samostalnu stručnu obradu

izabrane teme.
• Izradom seminarskog rada student pokazuje teorijsko i
praktično znanje kao i sposobnost samostalnog služenja
aktualnom domaćom i stranom literaturom u pismenoj
obradi. Ciljevi su izrade seminarskoga rada: -proširenje i
produbljivanje znanja iz sadržaja nastavnog programa, -
stjecanje iskustva u pisanju stručnih radova. Preporučljiv
opseg seminarskoga rada je 10 - 15 stranica.
 METODOLOGIJA IZRADE RADA
• U skladu s izabranom temom i radnim naslovom student
pristupa izradi seminarskoga rada.
• Izabrana tema i radni naslov predstavljaju osnovni okvir
za oblikovanje sadržaja rada.
UPUTSTVO ZA IZRADU SEMINARSKOG RADA
ZA STUDENTE
Smatra se da svaki intelektualac treba da
ovlada tehnikama i vještinama akademskog
pisanja do kraja svojih osnovnih studija na
univerzitetu.
 Ko bira formu akademskog teksta?

Seminarski rad se može pisati na odabranu ili

unapred zadatu temu;
Bez obzira na to da li temu bira autor ili je ona
nametnuta, pravila za pisanje akademskog rada se
uvijek dosljedno poštuju i primjenjuju.
 Različitost pravila
Pravila akademskog pisanja nisu u potpunosti standardizovana.
To znači da svaka naučna ustanova ili mentor pojedinačno
određuje način citiranja, navođenje fusnota, literature i slično
(koristeći harvardski, oksfordski ili neki od drugih modaliteta);
Zato je važno upoznati se sa pravilima pisanja prije početka
istog.
 Elementi seminarskog rada
• naslovna strana;
• stranica teksta;
• odabir slova;
• sadržaj: problematizacija teme;
• citiranje;
• literatura;
• zaključak
• napomene;
 Naslovna strana
• svaki esej, seminarski rad,jdiplomski, master ili doktorski rad mora
imati naslovnu stranu;
• u vrhu naslovne strane treba da stoji naziv institucije
• naznaku "SEMINARSKI RAD",
• na sredini strane stoji naslov rada, tj. naziv teme koja se obrađuje
u akademskom tekstu i predmet za koji je seminarski rad rađen;
• u donjem lijevom uglu je ime i prezime mentora
• u donjem desnom uglu je ime i prezime, broj indeksa studenta;
• u dnu strane obavezno stoji mjesto, mjesec i godina izrade teksta
(npr.Tuzla,mart, 2017.).
 Sadržaj
• Sadržaj predstavlja tematski sažetak rada i daje uvid u stranice
rada na kojima se nalaze naslovi i podnaslovi glava, poglavlja,
odjeljaka, tačaka i odlomaka.
• Naslov “SADRŽAJ” piše se velikim slovima centrirano na vrhu
stranice ili na početku. Stranica sadržaja može se označiti rimskim
brojem I. (ako rad nema predgovora), odnosno brojem II. (ako
postoji predgovor).
• Može ostati i neoznačena..
 Stranica teksta – tehnička uputstva

• stranica treba da ima standardne margine od 2,5 cm gore i dole,

odnosno 3 cm lijevo i desno (ovo su obično standardna
podešavanja u programu za pisanje na računaru);
• ako se mijenjaju veličine margina, uvijek je važno voditi računa da
margine gore i dole moraju biti uvijek manje od margina sa strane,
zbog estetskog izgleda samog akademskog teksta;
• razmak između redova je srednji, tj. tako da na jednu stranicu
teksta stane između 35 i 40 redova (obično standardno podešeno u
programu za pisanje teksta na računaru);
• tekst treba da bude poravnat po marginama
 Odabir i karakteristike slova
• osnovno načelo pri izboru slova (font-a) je da bude lako čitljiv;
• slova mogu imati svoj osnovni izgled, kao u prvom dijelu ove
rečenice, ili mogu biti ispisana u kurzivu, boldirana, odnosno
podvučena;
• tip (font) slova koji se najčešće koristi je: Times New Roman,
veličine 12; obavezno koristiti slova sa dijakriticima (č,ć,ž);
• napomena: vodite računa o veličini i tipu slova, koliko god
djelovalo nebitnim, forma je jednako važna kao i sadržina.
 Sadržaj: problematizacija teme
• ovo je najbitniji dio akademskog teksta koji pišete;
na osnovu njega će mentor moći da procjeni da li
ste i na koji način razumjeli problem i kako ste
interpretirali problem u svom tekstu;
• u akademskoj zajednici nedopustivo je korišćenje
tuđih tekstova (plagijatstvo), odnosno
prepisivanje udžbenika i slično, posebno bez
dozvole autora;
• akademski tekst u ovom slučaju seminarski rad se ne
može dobro i kvalitetno napisati bez prethodne pripreme;
• dobar rad se mnogo lakše i bolje piše ukoliko ste se za to
dobro pripremili kroz čitanje adekvatne literature
(udžbenik, izvorna literatura, naučni članci i sl.);
• prilikom čitanja literature, dobro je bilježiti najznačajnije
citate ili stavove autora na koje želite da se pozovete
• čitanje kao priprema nema alternativu!
 Sadržaj
• sadržinski elementi akademskog rada:
1. Uvod;
2. Razrada teme, konkretna razrada problema
(teme)
3. Zaključak.
4. Literatura

• neki tekstovi mogu imati i apstrakt (rezime) i ključne riječi.

 Uvod
• obično predstavlja najveći problem (“kako da počnem?”);
• uvod treba sadrži cilj rada, definiciju problema, sažet
pregled prethodnih razmatranja problema, način
obrade i strukturu rada
• uvod rada koji ima par stranica ne smije biti duži od pola
strane, dok uvod obimnijih radova može biti obimniji
(stranica, dvije ili više);
• Stranice uvoda najčešće se označavaju arapskim brojem
1. (1. UVOD)
 Razrada problema

• važno je da na osnovu pročitanog, imate svoj stav

i argumentaciju
• kvalitet Vašeg teksta zavisiće upravo od pristupa
problemu i načinu njegovog izlaganja, a za to je
neophodno i znanje i umijeće pisanja akademskog
teksta
• U prikazu problema koji se obrađuje, ako je moguće, korisno je
primijeniti sljedeći raspored: dosadašnji razvoj, sadašnje
stanje i postojeći problemi, procjena za budućnost.
• Cjelokupan sadržaj teksta koji student izlaže u radu treba biti
smisleno raspodijeljen.
• Svakome dijelu rada (glava, poglavlje...) određuje se naslov.
• Naslov glave (2. FIZIČKO HEMIJSKI FAKTORI U TRANSPORTU
LIJEKA KROZ TJELESNE TEČNOSTI, 2.1. Mehanizam
transporta) piše se velikim slovima, radi preglednosti može se
podebljati. Glave se prema potrebi raščlanjuju na poglavlja,
poglavlja na odjeljke, odjeljci na tačke, a tačke na odlomke
 Zaključak rada
• važan je isto koliko i ostali dijelovi teksta – bez dobrog
zaključka, tekst gubi na svom kvalitetu;
• mora biti logički smislen
• drugim riječima, zaključak treba da proističe iz analitičkog
dijela i stava i argumentacije iznijetih u njemu;
• poželjno je da u zaključku ne bude citiranja drugih autora.
 Citiranje
• citati se stavljaju u znake navoda “Krajem 19. veka
počinje proces industrijalizacije u Zapadnoj Evropi”;
• citati Vašem tekstu daju poseban kvalitet, ako su
upotrebljeni ispravno, na pravim mjestima; izbjegavajte
pretjeranu upotrebu citata ukoliko oni nisu od suštinskog
značaja za tekst koji pišete.
• Ukoliko mislite da bi pretjerano citiranje oduzelo na
kvalitetu Vašeg rada, možete parafrazirati nečije misli i
tako ih uvrstiti u svoj tekst;
 Literatura
• na kraju svog rada navodite literaturu kojom ste se koristili tokom
pisanja – to je obavezni dio svakog akademskog teksta;
• literatura ne smije da bude izmišljena (u radu moraju postojati jasne
naznake da ste se njome koristili, poput citata, fusnota i slično);
• spisak literature se pravi po abecednom/azbučnom redu
• ukoliko ima 4 ili više autora koji su pisali jedno djelo, navodi se
samo ime i prezime prvog, dok se imena drugih zamjenjuju
skraćenicom i dr. ukoliko je djelo na našem, odnosno et al. ukoliko
je riječ o bilo kom stranom jeziku;
 Literatura

• spisak literature se takođe može praviti po značaju

literature koju ste koristili;
• Vaše pravo je da odaberete način navođenja
literature.
 Pravilno navođenje literature (jedan od
načina)
Primjeri:
• Radulović D., Vladimirov S.: Farmaceutska hemija I deo, Beograd 2005.
• Vladimirov S., Živanov-Stakić D.: Farmaceutska hemija II deo, Beograd 2006.
• Foye W., Lemke T., Williams D.: Principles of Medicinal Chemistry, V ed, Willams &
Wilkins, Baltimore, USA, 2002.
• Gisvold W.: Textbook of Organic Medicinal and Pharmaceutical Chemistry, Lippincott
Company, New York, 2004.
• ukoliko je literatura elektronska (korišćena sa sajta) obavezno navesti potpunu
adresu i datum kada ste sajt posetili (google, wikipedia i slični sajtovi ne mogu biti
navedeni kao literatura).
 Elektronska literatura
• Zašto ne navodimo Wikipedia-u kao literaturu?
• Nauka mora biti opšta, objektivna, pouzdana i
sistematična. Budući da članak na Wikipedia sajtu može
postaviti i laik, takav izvor ne može biti naučni, jer ne
zadovoljava kriterijume naučnosti.
Akademsko pisanje je vještina – jedini način da u
tome budete uspješni jesu kontinuiran rad i pisanje.

“What is written without effort is, in general, read

without pleasure” (Samuel Johnson)
 Predaja i izlaganje rada
• Seminarski rad se u elektronskoj formi dostavlja profesoru do roka
naznačenog kod dobijanja teme
• Nakon pregleda i ispravljanja eventualnih korekcije radi se
prezentacija rada, nakon čega se rad usmeno prezentira
• Usmena prezentacija rada vrši se po programu izlaganja
• Prije izlaganja studenti trebaju rad predati u printanoj formi
• Studenti koji ne žele usmeno prezentirati rad mogu to naznačiti
• Izrada rada i prezentacije je obavezna do roka datog od
predmetnog nastavnika