ZDRAVSTVENA NJEGA U GERIJATRIJI

NAJČEŠĆE BOLESTI DEGENERACIJE, POVREDE U

STAROSTI (PO ORGANSKIM SISTEMIMA)

prof. dr Predrag Grubor

 NEJČEŠĆE BOLESTI
DEGENERACIJE
DEGENERATIVNA OBOLJENJA

 Degenerativna oboljenja zglobova, osteoarthritis/

osteoartrosis je:
 sporo
 progresivno oboljenje
 Karakterišu ga patoanatomske promjene:
 degeneracija zglobnih hrskavica,
 subhondralna skleroza kostiju,
 marginalne osteohondralne izrasline (osteofit) i
 deformavije zglobova.
KLASIFIKACIJA ARTROSE

 Primarna, uzrok ne poznat

 Sekundarna, uzrok poznat
 uzrokovana nepravilnostima zglobova (asimetrija zglobnih
površina)
 zglobne frakture, dislokacije, zapaljenja ...
 NEJĈEŠĆE BOLESTI DEGENERACIJE

 Hrskavični matriks
 Hondrociti 0,1 %
 Kolagena
 Proteoglikana
 Na metabolizam hrskavice
utiču:
 Enzima, faktori rasta,
hormoni, vitamini,
genetska predispozicija...
 Hidrostatski sistem ”sistem
pumpi”
Pri normalnom hodu preko zglobova
noge se prenose 4 tjelesne težine.
 NEJĈEŠĆE BOLESTI DEGENERACIJE

• FAKTORI KOJI UTIČU NA PRIMARNU ARTROSU:

 dob
 BMI
 fizička aktivnost
 naslijeđe
U visoko razvijenim zemljama svijeta u 50%
svih osoba preko 40 g. a preko 65 g.100%
morfolški imaju artrozu -klinički nijema.
SEKUNDARNA ARTOROSA ETIOLOGIJA

 Upalni procesi u zglobovima (reumatidni, septični artritis).

 Metabolički poremećaji (artritis urica, dijabetes).
 Hormonalni poremećaji (hipertireoidizam).
 Koštana oboljenja usljed neishranjenosti u djetinjstvu (rahitis).
 Hemijska /lok.kortikosteroidi/ povreda zglobne hrskavice
 Ponavljana intersinovijalna krvarenja(hemofilija).
 Urođena displazija, subluksacija i luksacija zglobova
 Urođeni varus, valgus, antetorzija, retrotorzija (proksimalnog femura)
 Nepravilna postavljenost zglobova u neurološkim stanjima i oboljenjima
 Nepravilnost ishrane
 Traume
 Fiziološke promjene u hrskavici pri starenju
 DIJAGNOZE ARTROSE

 Anamneza :
Bolni zglobovi, posebno pri nošenju tereta i
pokretima
Porast zglobne tekućine povremeno
Otvrdnutost, koja je povezana sa povećanom
aktivnošću zgloba
Zvučna i osjetna pucketanja u zglobu pri
pokretima
Deformacija zgloba – normalna konfiguracija je
promjenjena
Ograničeni pokreti uslijed boli, mišićne, tetivne i
kapsularne kontrakcije
Heberden-ovi čvorovi na dorzalnoj strani
distalnog interfalangealnog zgloba ručnog prsta
 RENTGENOLOŠKI NALAZI
Iskrivljenje zgloba,
Zglobne stranice su oštre,
Subhondralna koštana skleroza,
Osteofiti se javljaju na zglobnim ivicama,
Subhondralne ciste,
Nepravilno namještene zglobne površine
 LIJEČENJE ARTROSE

 NEOPERATIVNO,
 Odmaranje i kretanje zgloba kroz puni niz, nekoliko puta
dnevno, ponekad zajedno sa trakcijom.
 Fizikalna terapija (vježbe pokreta, hidroterapija,
elektroterapija, smanjenje težine).
 Balneo terapija.
 Ortopedska pomagala – pokretni dijelovi.
 Liječenje (analgetici, lijekovi protiv upale)
LIJEČENJE ARTROSE

 Operativno:
 Revaskularizacione procedure
 Osteotomija,
 Arthrodesis (operativna blokada zglobnih
pokreta)
 Arthtoplastica (totalna zamjena zgloba-
endoprothesis)
DEGETERATIVNE BOLESTI KIČME

• Neupalne bolesti:
• Diskusa
• Intervertebralnih zglobova
• Ligamenata između tijela i
nastavaka kičme
oPRIMARNE/idiopatske/
oSEKUNDARNE/ povreda, upala…
DEGETERATIVNE
BOLESTI KIČME

• NAJVEĆA OPTEREĆENJA
• Cervikotorakalni prelaz
• Lumbosakralni prelaz
• I Intervertebralni/interkorporalni prostor
• Schmorlovi čvorići
• II interartikularni prostor
• Degenerativne promijene kao u zglobovima
• III intraspinozni prostor
• Interspinozna artroza
 Chondrosis intervertebralis

• Degeneracuija diskusa
• Smanjuje količina tečnosti u
n.pulposusu
• Svakodnevno opterećenje,
• hipoksija metaboličke promijene
OSTEOHONDROSIS INTERVERTEBRALIS
• Osteohondroza
• napredovanjem degenerativnih
procesa s drobljenjem tkiva diska,
približuju se trupovi.
• Promijena oblika
• kifoza,
• skolioza
• Promijena funkcije
• stabilnost
• retroliza,
• retropozicija,
• dorzalna dislokacija,
• rubna koštana apozicija
 SPONDYLOSIS
DEFORMANS

• Koštanim apozicijama na
trupovima kičme sprijeda i
lateralno koji se mogu razviti u
velike kljunove i spajati sa
trupovima susjednih tijela pršljena
• Lezija ligam.anulare, fibrozum
 Spondiloartosis

• Promijene na intervertebralnim
zglobovima
 Unkoartrosa

• U cervikalnoj regiji
interkorporalnom prostoru
povećan pritisak na
unkovertebralne zglobove
Reumatski artritis
• Hronično sistemsko oboljenje vezivnog tkiva, koje je najčešće
lokalizovano na zglobovima, ali se može manifestovati i na
mišićima, koži, visceralnim organima...
• Etiologija:
• abnormalni autoimuni odgovor
• genetska predispozicija
• virusna ili bakterijska infekcija
• Predizpozij RA:
• pušenje cigareta 
• debljina
• različite infekcije (upala desni bakterijom Porphyromonas gingivalis ili
infekcije različitim virusima).
• Proces započinje u sinoviji (membrani) koja omotava zglob.
sinovijalna tečnost:
• zaštite zglobova,
• hrani hrskavicu
 Reumatski artritis
• Stalni upalni proces koji zahvaća sinoviju postupno razara kolagen, čime
se prostor u zglobu smanjuje i konačno razara samu kost.
• Progresivni reumatoidni artritis, razaranje hrskavice se ubrzava kada se
tekućina i upalne ćelije nagomilavaju u sinoviji stvarajući izraslinu koja nastaje
od zadebljanog sinovijalnog tkiva.
• Ta izraslina razara hrskavicu i privlači više upalnih ćelija, čime se upalni proces
stalno ponavlja – ovaj proces oštećuje i druge (visceralne) organe u tijelu.
• Oboljevaju u dobi 30 – 60 godina, a učestalost raste sa starenjem. 
• Češća žene oboljevaju, nego muškaraci.
• Bolest obično zahvaća male zglobove (zglobovi šaka i stopala), ali može početi i
zglobovima koljena, gležnjeva, vrata, itd.
• Klinički da počne/manifestuje se kao sistemska bolest
• srčanog mišića, tkiva krvnih žila te potkožnih tkiva.
• U težim slučajevima, reumatoidni artritis
• do funkcionalne ograničenosti osobe, no pravovremena dijagnoza i pravilno liječenje mogu
smanjiti rizik od težih komplikacija.
Reumatski artritis

• Oboljeli od reumatoidnog artritisa imaju povišen rizik za oboljnja

vaskularnog sistema: angina pektoris, ateroskleroze...

• Rijetko započinje akutnim, naglim napadima, teškim upalama

jednog ili više zglobova.
• Razvija postepeno: malaksalost, gubitak tjelesne težine , povišena
temperatura, otok, bol u zglobovima, najčešće simetrično
•  Progresivan razvoj-može biti provocirano određenim stresnim
događajem ali i nemora

• Najčešći simptomi koji prate reumatoidni artritis su:

• deformacije zglobova: ulnarna devijacija, subluksacije/luksacije, fleksorne
kontrakture ...
Reumatski artritis
• Dijagnostika reumatoidnog artritisa:
• Klinička prezentacija reumatoidnog artritisa:
• zahvaća simetrično desnu i lijevu šaku, ručne zglobove i
metakarpofalangealne zglobove te male zglobove stopala.
• Laboratorijske pretrage:
• C-reaktivni protein I
• SE brzina sedimentacije eritrocita)
• RT reumatoidni faktor (RF) i
• Anti- CCP, specifična protutijela na ciklički citrulinirani protein
• Koristi se i rendgensko snimanje šake i stopala kako bi se utvrdila
agresivnost bolesti (postojanje oštećenja kostiju).
 Reumatski artritis

• Liječenje reumatskih bolesti uglavnom je simptomatsko, a usmjereno je

na:
• kontrolu imunološkog odgovora,
• smanjenje bolova i upalnog procesa,
• sprječavanje oštećenja kostiju i ligamenata zglobova
• povećanje pokretljivosti zglobova.
• promjenom načina života.
• Kod liječenja reumatoidnog artritisa najčešće se koriste:
• nesteroidni protuupalni lijekovi,
• antireumatici,
• kortikosteroidi (glukokortikoidi),
• imunosupresivi i blokatori faktora tumorske nekroze (TNF),
• biološki lijekovi (primjena u venu ili u potkožnim injekcijama).
Fizikalna terapija se provodi tek nakon što se lijekovima smiri sistemska upala kako bi se
postigao učinak na zglobne strukture!
OSTEOPOROZA
• OSTEOPOROZA- je metabolička bolest određena smanjenom
masom koštanog tkiva po jedinici volumena, ali sa normalnom
mineralizacijom koštanog matriksa.
• Osteoporozu karekteriše:
• smanjenjenje koštane mase,
• poremećajem strukture kosti,
• nedekvatnom mineralizacijom kosti
• Uzrokuje:
• smanjenjenom čvrstoćom i elastičnosti kosti
• povećanom mogućnošću i učestalijim prelomima
• Javno-zdravstvenih i društveno-ekonomskih problema
razvijenog svijeta.
OSTEOPOROZA

• OSTEOPOROZA može biti:

• Primarna osteoporoza
• postmenopauzalna,(manjak estrogena)javlja seizmeđu 51 i 70
god.,povećana aktivnost osteoblasta i zahvata spongiozu
• senilna, iza 70. god.
• posljedica postepenog smanjenja broja i aktivnosti osteoblasta u
procesu starenja.
• zahvata spongiozu, korteks
• Sekundarna osteoporoza etiološki:
• Medikametozna: uzimanje antikoagulansa, antiepileptika,
hemoterapija, glukokortikoida...
• Bolesti:depresija, reumatoidni artritis, hronični alkolizam,
poremećaj prehrane (nedovoljan unos kalcija i vitamina D).
 Osteoporoza
• Laboratorijski nalazi krvi:
– SE,KKS, elektroforeza i imunoelektroforeza proteina
– Ca++/PO4, alkalna fosfataza, jetrini enzimi, kreatinin;
TSH / PTH;
• Urin
– Elektroforeza proteina iz 24 satnog urina,
Ca++/kreatinin
RTG – kićme
– “Bifokalni“ ili " poput ribljeg repa“
pršljen gdje središnji dio nije jednak visine kao
anteriorna i posteriorna granica
– " Klinasti“ pršljen reduciran anteriorne a normalne
posteriorne granice.
– " kompresivni“ pršljen gdje su anteriorna i
posteriorni zid jednako suženi.
OSTEOPOROZA
 Denzitometrija- ispituje koštane
mase ispitivane osobe s
koštanom masom referentne
populacije
 DEXA (Dual X-ray
absorptiometry)
 Dvoenergetska apsorciometrija RTG
zraka, denzitometri mjere mineralni
sadržaj kičme, femura i cijelog tijela
 Praćenje učinka liječenja
 SPA(Singl-photo absorptometry)
 Jednofotonska apsorciometrijska koristi
se izotopom 125I, mjeri kortikalna kost
radijusa nedominantne ruke.
 Biopsija
 Th-Prevencija
 Unos Ca 1200 mg/dan, trudnica
1500 mg/dan, dojilja 2000
mg/dnevno
 800 UI vitamina D/dan
 Fizička aktivnost
 Medikametozno
 Usporavaju resorpciju kosti
 Estrogeni, kalcitonin,
bifosfatonati
 Podstiču stvaranje nove kosti
Fluoridi, anabolni steroidi,

parathormon, D-vitamin
 Ortopedsko liječenje
 OSTEOPOROZA

• OSTEOPOROZA- je metabolička bolest određena smanjenom masom

koštanog tkiva po jedinici volumena, ali sa normalnom mineralizacijom
koštanog matriksa.
• OSTEOMALACIJA- smanjenje mineralizacije koštanog matriksa
• OSTEOPENIJA- povećana prozirnost kosti koja nastaje kada koštana
resorpcija prelazi koštanu formaciju bez obzira na specifičnost uzroka.
• ATROFIJA KOSTI – je lokalni gubitak koštanog tkiva i izraz sekundarnih
promjena zbog djelovanja sredne na kost.
Hallux valgus

Statički,upalniurođeni,postraumatski
40 g. 25-30% boluje-♀:♂=10:1
 Valgus palca
 Povećan ugao
 Pseudoegzostoza
 Unutrašnja rotacija palca
PADOVI U STAROSTI
• Padovi su :
• vodeći uzrok smrtnosti i povrede koji dovode do
• invalidnost i nepokretnost,
• što često traži trajnu medicinsku njegu I
• visoke troškove liječenja.
• Neki stari ljudi koji dožive pad :
• gube samopouzdanje pa počnu izbjegavati
kretanje i prerano ostanu prikovani za krevet.
• Često stariji ljudi ne priznaju padove:
• zbog straha od negativnog vjerovanja
• da su padovi posljedica starenja i
• osjećaj sramote zbog gubitka kontrole
PADOVI U STAROSTI

• Svjetske zdravstvene organizacije u svijetu godišnje

zbog svih povreda (namjernih i nenamjernih):
• smrtno strada 5,8 miliona ljudi s učešćem od 10% u
ukupnoj smrtnosti.
• 80% u slabo i srednje razvijenim državama.
• 35% padovi su uzroci povrede u 2012. god.
PADOVI U STAROSTI

• Padovi u starosti:
• 65-75.god.28-35%
• 75-85 god. 32-45%
• žene/muškarci 65:45
• Starijih od 75 god. :
• 30% ima teškoće pri penjanju uz step.
• 40% ne može da pređe 1 km,
• 7% ne može da hoda bez pomoći trećeg lica.
• 30% starih osoba (kod kuće) padne svake godine
bar jedanput.
 PADOVI U STAROSTI
• Ravnoteža kao gruba motorna aktivnost :
• je baza svakog pokreta
• predstavlja centar motornog funkcionisanja čovjeka
• najvažnijih vještina kojom je čovjek tokom svoje evolucije
ovladao.
• Ravnoteža-značajna u svakodnevnom funkcionisanju:
• samostalnom hodanju,trčenju, skakanju, stajanju, sjedenju,
komunikaciji
• endolimfa u vestibularnom sistemu, pritisak na senzorne
receptore implus u mozak ,položaj glave
• somatosenzorni sistem putem receptora osjetljivih na
istezanje i pritisak koji se nalaze u koži, tetivima zglobovima
položaj...
PADOVI U STAROSTI

• Pad se javlja kada:

• „Vertikalna linija koja prolazi kroz centar mase ljudskog
tjela izađe izvan oslonca, a pri tome nije praćena
adekvatnom korekcijom u vremenu.“
• „pad predstavlja događaj koji prouzrokuje da osoba
iznenada završi na zemlji , padu ili nižem nivou, a da se ne
javlja kao posljedica: iznenadnog udarca, gubitka svjesti,
nagle paralize, moždenog udara ili epileptičnog napada.“
 PADOVI U STAROSTI

• Sam čin pada možemo podjeliti u tri faze:

• PRVA-početna faza obuhvata događaj koji uzrokuje da se
centar mase tijela pomjeri izvan baze oslonca i koji se javlja
kao posljedica interakcije spoljašnjih i unutrašnjih faktora
• DRUGA-sistemi i organi zaduženi za održavanje ravnoteže
nisu u mogućnosti da reaguju za vrijeme i koriguju
pomjeranje centra mase tjela , a unutrašnji faktori
osobe“zakazuju“
• TREĆA- se odnosi na momenat udarca tijela o podlogu i
posljedičnog prenosa određene količine sile na njega, što kod
osobe izaziva povredu
UZROCI PADOVA

 Unutrašnji (intra) razlozi vezani za osobu su:

 godine života,
 mišićna slabost donjih ekstremiteta;skočnog zgloba, koljena, kuka i
njihovu sniženu senzornu osjetljivost,
 probleme sa statičkom i dinamičkom ravnotežom
 usporena brzina hodanja
 pad krvnog pritiska
 smetnje sprovođenja nadražaja kroz srce
 poremećaja centralnog nervnog sistema
 poremećaji čula vida, sluha
 slabog mirisa i ukusa
 psihički poremećaji;depresija, demencija
 Upotreba ljekova;sedativi, hipnotika, anksiolitika
 Hronične bolesti:artritis, Parksinova bolest, stanje posli CVI
UZROCI PADOVA

 Spoljašnji faktori rizika pada:

 Fizičko okruženje;

nedovoljno osvjetljenost prostorije, klizav pod,

neujednačene podloge, nepravilne stepenice,
nedostatak rukohvata
 Neadekvatna upotreba pomagala za kretanje;

 štap, kolica, hodalica...

 Neodgovarajuća(velika) obuća

 klizava površina uložaka, visoke potpetice

Procjena rizika od pada kod starijih osoba

• KLINIČKO
• identifikaciji problema u održavanju ravnoteže i rizika od pada
• funkcionalni testovi za procjenu ravnoteže
• stajanje na jednoj nozi
• ustaj i hodaj
• vršenje jedne radnje dok ispitivač mjeri vrijeme i mogućnost izvršenja zadatka
• DUALNO
• složena aktivnost CNS, (informacije dobijene vestibularnog,vizuelnog,
somatosenzornog sistema), koštanomuskularnog
• LABORATORIJSKO
• rutinski laboratorijski nalazi
• specif. labarotorijski nalazi
 Procjena rizika od pada kod starijih osoba
• Klinički znakovi, strah od pada:
• Potreba starije osobe da se dotakne ili da se pridržava za predmete ili druge
osobe
• Veoma usporen hod
• Veoma sitno koračanje
• Ograničeno kretanje
• Osoba izjavljuje da se boji
• Strah od pada doprinosi :
• gubitku samopouzdanja,
• smanjenju fizičke aktivnosti,
• povećanje zavisnost o drugima i socijalnoj izolaciji.
• ograničava životni prostor starije
• demoraliziraju staroga čovjeka, koji svjesno i nesvjesno po činje izbjegavati
kretanje
• može biti uzrokom nepokretljivosti
 Procjena rizika od pada kod starijih osoba
1. Da li visina vaših prihoda zadovoljava potrebe vaših troškova?
• KLINIČKI FUNKCIONALNI TES
•  Da  Ne  Delimično
• OPŠTI UPITNIK
1. Da li imate bliske prijatelje ili komšije sa kojima možete da razgovarate o bilo kakvim ličnim
pitanjima, ili možete da ih pozovete ako vam je potrebna pomoć?
1. Pol  muški ženski
•  Da  Ne
2. Godine života _____________
1. Vaše bračno stanje
3. Koliko imate kilograma? _______
•  u braku
4. Koliko ste visoki? _______ •  vanbračna zajednica
5. Koji je najviši stepen obrazovanja koji ste postigli? •  neudata/neoženjen
•  nezavršena osnovna škola •  razvedena/razveden

•  završena osnovna škola •  udovica/udovac

•  završena srednja škola 1. Koliko djece imate?_______________

•  završena viša škola 2. Koliko članova ima Vaše domaćinstvo?_____

•  završena visoka škola 3. Da li imate članove porodice s kojima ste u bliskim odnosima i s kojima možete da govorite
o bilo kakvim ličnim pitanjima, ili možete da ih pozovete ako vam je potrebna pomoć?
1. Čime ste se pretežno profesionalno bavili dok ste radili (konkretan naziv radnog
•  Da  Ne
mesta)?
1. Mesto življenja
•  zemljoradnik  trgovac
•  Selo  Grad
•  administrativni radnik(službenik)  frizer
1. Živite
•  domaćica  konobar
• u kući stanu
•  radnik u proizvodnji  drugo_____________
 Procjena rizika od pada kod starijih osoba
Klinički: TEST ZA RIZIK OD PADA KOD STARIJIH OSOBA
• Prvi dio: Pitanja • Drugi dio: Procjena hoda
• Definicija pada: Pad bi bio kada se iznenada nađete • Učesnik je zamoljen da hoda normalnom
na Zemlji, bez ikakve namjere da budete tamo, brzinom i pređe distancu od 5m.
nakon što ste bili u ležećem, sedećem ili stojećem
• Brzina (mjeriti štopericom)  
položaju.
• Ako je brzina hoda veća od 5 m na 10
• P. Koliko puta ste pali u prethodnoj godini?
sekundi ..........0 poena
• 0 ili jedan pad...........0 poena
• ako je brzina hoda manja od 5 m na 10
• 2 ili više pada..........1 poen sekundi .........1 poen
• POENI:_______________ • POENI:______________
• P. Da li ste se povrijedi li pri bilo kom padu? • 2. Obrazac (posmatrati i zabilježiti)
• bez povreda od pada..........0 poena • Ako je hod ujednačen, prave i podignute noge na
svaki korak...........0 poena
• bilo koja povreda (meko tkivo, prelom)........1 poen
• Ako je hod neujednačen, krivudav, na širokoj
• POENI:_______________
osnovi ili nestabilan.........1 poen
• P. Koliko često vam se desi da pomislite da ćete da
• POENI:______________
padnete, ali uspijete da se uhvatite za nešto i onda
ne padnete?
• Nikada ili rijetko sam bio/bila u situaciji „blizu • UKUPAN SKOR:
pada“........0 poena • 0-1 bez ili niskom stopom
• Povremeno ili često sam bio/bila u situaciji „blizu • većim od 2 umjerena ili visoka stopa
pada“..........1 poen
• POENI:______________
 Procjena rizika od pada kod starijih osoba
Dualni-UPITNIK ZA PROCJENU VIŠE FAKTORA RIZIKA ZA PAD
• Znak „X“ u kvadratu označava „Da“
• PITANJA U GLAVNOM DIJELU
•  Da li ste pali u poslednjih 12 mjeseca? Ako da, koliko
puta?___________
•  Da li ste bili u situaciji da ste „zamalo pali“ (npr. okliznuli
se, sapleli ili udarili u zid)
•  Da li ste prijavili bilo koji pad zdravstvenom radniku?
• Ako je odgovor da, koliko padova?_______________
•  Da li ste ikada tražili medicinsku pomoć zbog pada?
•  Ako ste pali, da li vam je bila potrebna pomoć da se
podignete?
•  Da li ste ograničili svoje aktivnosti ili smanjili izlaske iz
kuće zbog pada ili straha od pada?
•  Da li ste ikada imali prelom kosti ili postavljenu dijagnozu
osteoporoze?
•  Ako je odgovor da, da li trenutno uzimate kalcijum,
vitamin D i/ili ljekove koji stimulišu zarastanje kosti?
•  Da li vježbate manje od 30 minuta dnevno u toku nedelje?
• FAKTORI  
• FAKTOR I – Nesvjestica/vrtoglavica/ iznenadni neobjašnjivi padovi
•  Da li ste ikada pali zbog iznenadne, neočekivane nesvjestice ili gubitka svijesti?
• FAKTOR II – Problemi sa čulima:
•  Da li imate probleme s vidom?
•  Mutan, nije tako oštar.
•  Teško je gledati u stranu ili drugačiju dubinu i razdaljinu.
•  Osjetljivi na svijetlo ili promenljivo svijetlo.
•  Da li imate smanjeni osećaj, utrnutost ili peckanje u vašim stopalima?
•  Da li ste nesigurni pri hodu ili imate problema sa hodom po neravnom terenu ili usponu?
• FAKTOR III – Rizik od ljekova i alkohola:
• Da li uzimate više od tri prepisana lijeka svakog dana?
• Da li uzimate ljekove:
• za spavanje
•  za kontrolu raspoloženja (npr. anksioznost, depresiju)
•  za prevenciju epileptičnih napada
•  za kontrolu srčanog ritma
•  Da li je u poslednje vrijeme bilo nekih promjena u primjeni vaših ljekova (npr. lijek/doza od
koje vam se vrtjelo u glavi ili ste bili nestabilni)?
•  Da li uzimate više od jednog alkoholnog pića dnevno?
•  
 Procjena rizika od pada kod starijih osoba
Dualni-UPITNIK ZA PROCJENU VIŠE FAKTORA RIZIKA ZA PAD
(engl. MULTY-FACTOR FALLQUESTIONNAIRE-MFQ)
• FAKTOR IV – Akutni ili značajni medicinski problemi: • FAKTOR VII – Problemi u hodu/pokretljivosti:
•  Da li ste u skorije vrijeme imali simptome prehlade ili ste se loše •  Da li se ponekad osjećate nestabilno kad hodate?
osjećali u trenutku pada ili situaciji kada ste „zamalo pali“?
•  Da li mislite da Vas Vaš način hodanja dovodi u veći rizik od
•  Da li imate zdravstvene probleme koji vas ograničavaju u pada?
svakodnevnim aktivnostima?
•  Da li ste odlučili da ne koristite pomagala pri hodu iako Vam
• FAKTOR V – Indikacije kognitivnih problema: ljudi kažu da je sigurnije?
•  Da li primjećujete da imate probleme s pamćenjem (više nego •  Da li imate probleme ili se brinete kada ustajete/ležete u
normalno, više nego druge osobe vaše starosti)? krevet, ustajete/sedate na stolicu,WC šolju, ili ulazite/izlazite iz
kade?
•  Da li porodica i prijatelji kažu da imate probleme s pamćenjem?
• FAKTOR VIII – Problemi sa ravnotežom:
•  Da li imate problema da završite već poznate zadatke (zbunite
se dok ih radite) (npr. pisanje čeka, izgubite se u vama poznatoj •  Da li imate osjećaj da imate lošiju ravnotežu, da ste manje
prodavnici/tržnom centru? stabilni?
• FAKTOR VI – Problemi u okolini: •  Da li nekada osećate da Vam je ravnoteža poljuljana, vrti vam
se ili ste nestabilni kada hodate?
• Gdje ste pali?
• FAKTOR IX – Napredni problemi/ slabosti:
•  Unutar Vašeg doma
•  Da li osećate slabost u nogama ili se brzo zamarate kad
•  Van Vašeg doma hodate?
•  U široj okolini zajednice • FAKTOR X –Bol/problemi u zglobu:
•  Da li ste pali više puta na istom mjestu? •  Da li imate boloveu nekim zglobovima ili artritis?
• Da li je bilo nekih problema u okruženju kada ste pali, koji su •  Da li je Vaša aktivnost šakama ograničena bolom?
možda doprinijeli da Vi padnete?
•  Da li mislite da bi bezbjednosna provjera Vašeg doma, bašte i/ili
naselja mogla da Vam pomogne da izbjegnete buduće padove? SKOR
0 – 4 boda- mali rizik
Od 4 boda-srednji rizik
5 – 10 bodova -visoki rizik
11 – 24 bodova- vrlo visoki rizik
Procjena rizika od pada kod starijih osoba

• TESTOVI:
• Tinetijev test za procjenu ravnoteže
• Procjena hoda
• Loton-ova skala za procjenu instrumentalnih aktivnosti
svakodnevnog života
• Internacionalna skala za procjenu zabrinutosti zbog pada
• Potencijalni faktori rizika za pad
• ...
PREVENCIJA PADA

• Bezbjednosne promjene u okruženju,

• Vježbe kretanja,
• Dozirano vježbanje,
• Korištenje pomagala za hod
• Liječenje svih obolenja koja bi pomogla padove
 PREVENCIJA PADA

Primarna prevencija

strategijapraćenja pacijenta.
kontinuirano praćenje
neurološkim deficitom -prevoziti u kolicima sa sigurnosnim pojasom
I
nošenje obuće sa đonom koji se kliza.
ugrađen video monitoring.
uređenje enterijera
kondiciju bolesnika redovnim vježbanjem
 prevencija osteoporoze
Procjena rizika od pada kod starijih osoba

• Sekundarna prevencija
• koristiti adekvatno osvetljenje
• stepenice - pravilan nagib i širina gazišta, sa
rukohvatima, bez tepiha
• kupatila
• kuhinja
• stolice
• tepisi i prostirke ne treba da imaju visoke rubove,
• starači štap
Prostorne
smjernice za prevenciju padova:
• Zamjena namještaja na kotačićima i s oštrim rubovima
• Odložiti i pospremati predmete na podu na to predviđeno
mjesto
• Pričvrstiti uz zid žice od telefona ili svjetiljki
• Ukloniti tepihe ili ih čvrsto zalijepiti ljepljivom trakom
• Postaviti predmete na primjerenu visinu i na dohvat ruke
• Primjereno osvijetliti dom i izbjegavati svjetla koja stvaraju
odsjaj
• Paziti prilikom hodanju u prostoru na kućne ljubimce i malu
djecu
• Popraviti oštećene stepenice i osvijetliti ih na podnožju i na
vrhu te ugraditi rukohvate s obe strane, učvrstiti tepih
Prostorne
smjernice za prevenciju padova:

• Postaviti protuklizajuće tepihe i podloge u kadu i na pod

kupatila, uz zid WC školjke i uz zid kade pričvrstiti rukohvate
koji će olakšati ustajanje i sjedenje
• Postaviti na dohvat ruke prekidač za svjetlo u spavaćoj sobi
koje dobro osvjetljava put po noći do toaleta
• Paziti na primjerenu odjeću i obuću te nositi udobnu odjeću i
čvrstu obuću (papuče i cipele) s gumenim potplatom
• Izbjegavati duge haljine, spavaćice i hodanje bez obuće
• Rubove stubišta označiti kontrastnom bojom kako bi bili
uočljiviji
 NEGATIVNE POSLJEDICE PADA
• Ponekad se događa da starija osoba, koja je doživjela nesretan pad, satima
pa i danima leži nepomična i bespomoćna.
• U takvim slučajevima može se :
• razviti hipotermija, upala pluća, psihološki stresovi, a može uslijediti i
smrt.
• Najučestalije povrede kao posljedice padova su:
• luksacije, subluksacije zglobova i prelomi kostiju :natkoljenice,
potkoljenice , ručnog zgloba, povrede glave, ogrebotine, hematomi...
• KLINIČKI ZNACI PRELOMA:
• Nesigurni znaci:
• Bol, otok, gubitak funkcije
• Sigurni znaci:
• Deformacija, patološka pokretljivost, krepitacije
• RADIOGRAFIJA, CT, NMR
 Prelomi

• Prelomi kuka:
• Smatra se da se u SAD godišnje desi više od 250 000 preloma
kuka, te da će ovaj broj biti udvostručen do 2050. godine.
• sadašnji prosjek starosti muškarca sa prelomom vrata femura je
72, a žena 77 godina.
• Ž:M=3:1
• Uzrok: biomehanički odnosa u zglobu kuka i osteoporoze.
• Prelomi kičme
• Prelom ručnog zgloba
POVREDE GLAVE- INTRAKRANIJALNI HEMATOMI
• Atrofijske promjene mozga poslije kraniocerebralnih povreda:
• omogućava značajna pomicanja mozga unutar lobanjskog prostora,
• pri čemu nastaju opsežna nagnječenja čitavih mozgovnih režnjeva,
• intrakranijski hematomi, koji
• koji dovode do neuroloških deficita.
• Ventrikulo-peritonejski drenažni sistem, napeti i stanjeni
zidovi moždanih vena, epilepsija...
• Akutnih subduralni hematom:
• češće kod mladi, a kod starih preko 65 god. smrtost 70-90%, ve ća
ako pacijent koristi antikoagulantne lijekova ili alkoholom bolesti
jetre.
• Hroničnih subduralnih hematom
• U 40% povrijeđenih nema podatka o povredi glave niti objektivnih tragova
povrede
Hroničnih subduralnih hematom

• Prvi simptomi pojavljuju se prosječno 3 do 6 nedelja nakon

povrede glave a klinički se manifestuje:
• promjene kognitivnih funkcija
• glavobolja
• motorički ispadi (hemipareza ili hemiplegija)
• poremećaj govora
• Traume mozga kod starijih osoba nazvane su “tiha
epidemija“, često se simptomi pripisuju demenciji što
dovodi do krive dijagnoze i krivog liječenja takvog pacijenta
 Gerijatrijska njega

• Gerijatrijska njega je samostalni dio medicine:

• koja služi za utvrdi potreba za zdravstvenom njegom starijih osoba,
• planira i izvodi gerijatrijske usluge zdravstvene njege
• Posebno su edukovane i stalno se obrazuju u svim vidovima
• Edukovana sestra gerijatrijske njege:
• samostalno verifikuje problem ,
• planira i
• interveniše
• Cilj njege :
• održati samostalnost gerijatrijskog korisnika u svakodnevnim
aktivnostima i podsticati vlastitu odgovornost za svoje zdravlje, što je
duže moguće.
PITANJE?