ANKSIOZNI POREMEĆAJI

F 40 – F 48
U ovu skupinu poremećaja sukladno novim
klasifikacijama spadaju:
 Neurotski poremećaji
 Poremećaji izazvani stresom
 Somatoformni poremećaji
Zajednička obilježja ovih psihičkih poremećaja:
 funkcionalni psihički poremećaji bez
organskog poremećaja mozga
 Ego-granice i sposobnost testiranja realnosti
su očuvane
 Moguće je odrediti akuttni ili subakutni
početak bolesti
 Fobični anksiozni poremećaj
 Fobični poremećaji očituju se strahovima od
stanovitih, jasno definiranih situacija i objekata
koji objektivno nisu ugrožavajući, a očituju se
izbjegavajućim ponašanjem i doživljajem straha
od mogućeg susreta s njima.
 Osobe s fobijskim poremećajem svjesne su
nerealnosti i nelogičnosti straha, ne mogu naći
prikladna objašnjenja za njegov nastanak niti se
suočiti sa zastrašujućim situacijama i objektima.
Vrste fobičnih anksioznih poremećaja

AGORAFOBIJA: intenzivan strah ne samo od otvorenog

prostora i javnih mjesta nego i prisustva mnoštva ljudi i
mjesta iz kojih se ne može brzo skloniti na sigurno mjesto.
Prevalencija: 1.6 – 5.8%

Klinička slika: napadaji straha izvan kuće, pri čemu osjete

nemir, neodređenu nelagodu, slabost, tjeskobu, lupanje srca,
vrtoglavica, slabost u tijelu i preznojavanje, uz panični strah
od infarkta i gubitka kontrole radi čega nevoljko napuštaju
kuću bez pratnje poznatih osoba.
Terapija: psihoterapija i famakoterapija (anksiolitici i IMAO))
SOCIJALNA FOBIJA: strah od ljudi i socijalnih
situacija
Epidemiologija: 1-4%
Klinička slika: opći socijalni strah manifestira se
strahom od javnog nastupa; strah od gubitka
kontrole (posebno nad tjelesnim funkcijama); strah
od pokazivanja – ne želi biti u središtu pozornosti;
strah od otkrivanja vlastite inferiornosti; strah od
suprotnog spola, strah od rukovanja, znojenja,
crvenjenja, ispita. Osobe su nezadovoljne sobom,
niskog su samopouzdanja i samopoštovanja,
nesigurne u sebe.
Terapija: psihoterapija uz pomoć anksiolitika
SPECIFIČNE FOBIJE
 strah od insekata,
 Strah od zatvorenog prostora,
 Strah od visine,
 Strah od krvi,
 Strah od injekcije, životinja, oluje, bolesti,
smrti…
 Panični poremećaj
Poremećaj karakteriziran je napadima
paničnog straha, koji nastaju spontano i nisu
uvjetovani životno opasnom situacijom, ni
prisutnošću drugih psihijatrijskih i somatskih
bolesti.
Epidemiologija: 0.6-1.4%
Klinička slika:
 Počinje naglo, neočekivano i bez ikakvih
predznaka, napadajima vrlo intenzivnog
straha ili užasa uz doživljavanje vitalne
ugroženosti i brojne tjelesne simptome
(lupanje srca, osjećaj gušenja, vrtoglavica,
nesvjestica, drhtanje tijela, znojenje,
mučnina i povraćanje, topli i hladni valovi).
 Napadi panike obično su praćeni
zastrašujućim sadržajima kao što su strah
od bliske smrti zbog infarkta ili moždanog
udara, strah od gubitka kontrole i ludila.
Terapija: benzodijazepinski anksiolitici,
psihoterapija
Opći anksiozni poremećaj

 Očituje se slobodno lebdećim i

neodređenim strahom, strašljivim
iščekivanjem, tjeskobom i strepnjom,
unutarnjim nemirom, psihomotornom
napetošću autonomnog živčanog
sustava i specifičnim oblicima
ponašanja.
Klinička slika
 Doživljaj neodređenog straha koji
preplavljuje oboljelog kao da ga potpuno
obuzima i oboljeli u njemu slobodno lebdi
 Oboljeli se osjeća potpuno paralizirano,
bespomoćno i nesigurno.
 Razdražljivost, poteškoće u koncentraciji,
smetnje u komunikaciji, smetnje spavanja
 Hiperaktivnost autonomnog živčanog
sustava: palpitacije i tahikardija, vlažni
dlanovi, suha usta, vrtoglavica, teškoće
gutanja
Opsesivno-kompulsivni poremećaj

Opsesivno-kompulsivni poremećaj
karakterizira se prisutnošću prisilnih
misli i radnji koje oboljeli doživljava
kao strane i nametnute. Poremećaj
može otpočeti naglo ili postupno.
Klinička slika:
 Prisilne misli koje se nameću mimo
volje pacijenta kao besmisleni i
nakaradni sadržaji koji se ponavljaju i
iscrpljuju ga. Prisilna zamišljanja
zastrašujućih scena mogu izluđivati
oboljele (scene ubojstava…).
 Opsesivne ruminacije predstavljaju
unutarnju debatu u kojoj se razlozi za i
protiv ponavljaju (brojanje,
provjeravanje).
Terapija: psihoterapija i farmakoterapija
 Reakcije na stres i poremećaji
prilagođavanja
Akutna reakcija na stres: prolazni psihički
poremećaj koji se javlja kao odgovor na
psihotraumatske i stresne situacije u osoba koje ranije
nisu bile duševno bolesne. Stres je sve ono što prijeti
osobi da ugrozi njezin tjelesni integritet i sigurnost.
U početku kliničkom slikom dominira suženje svijesti,
dezorijentacija, ošamućenost, a potom psihogeni
stupor ili agitacija. Praćeni su znojenjem,
palpitacijama, tahikardijom.
Terapija : benzodijazepinski anksiolitici
PTSP
Poremećaji prilagođavanja: osjećaj
subjektivne patnje i emocionalnih teškoća koje
utječu na socijalno funkcioniranje i ponašanje.
Nastaju tijekom značajnih životnih promjena ili
prilagodbe na iste (migracije, gubitak bliske
osobe, ozbiljna tjelesna bolest, separacija od
dragih osoba).
Ispoljava se: kratkom ili produljenom
depresivnom reakcijom, miješano anksiozno-
depresivnim simptomima, predominantnim
poremećajima drugih emocija.