HIGIJENA RUKU
PREZENTACIJA IZ ZDR. HIGIJENE
MJERE, PREVENCIJE, ZAŠTITA...

                                  Akrapović Danis - Mangić Ema - Čago Adel - Haris Mešković - Delibašić Fatima 

 PITANJA ĆIJE ODGOVORE ĆEMO PONOVITI:
•  ŠTO SU MIKROORGANIZMI?
• 
KAKO MOŽEMO SPRIJEČITI ŠIRENJE PATOGENIH MIKRO
ORGANIZAMA?
•  KADA TREBA PRATI RUKE?
•  POSTUPAK HIGIJENSKOG PRANJA RUKU
•  HIGIJENSKA DEZINFEKCIJA RUKU
Sredinom 19. st. dr.
Ignaz Phillip
Semmelweiss otkrio je
važnost higijene.
Odnosno uvidio je da
je babinja
gronica zarazna bolest
i da se njena
učestalost može
drastično smanjiti
uvođenjem higijenskih
mjera pranja ruku
medicinskog osoblja.
Na Prvoj klinici, studenti medicine radili su
sekcije na leševima, a zatim nečistim rukama
pregledavali rodilje. Nakon te spoznaje,
Semmelweis je odmah odredio stroge mjere
čistoće i uveo obvezno pranje ruku otopinom
klornog vapna prije svakog vaginalnog
pregleda. Nakon uvođenja te mjere u Bečkoj
bolnici smrtnost je u roku
nekoliko sedmica pala s 12% na 3%.
Što su mikroorganizmi?
U mikroorganizme ubrajamo bakterije, viruse, gljive i
praživotinje. Neki od njih mogu biti uzročnici bolesti.
Površina naše kože nije sterilna - na njoj se nalaze
mikroorganizmi koji su stalni "stanovnici" naše kože i
nazivaju se rezidentna mikroflora. Oni imaju veliku ulogu u
zaštiti od patogenih mikroorganizama, odnosno onih koji
mogu izazvati bolest. Tijekom svakodnevnih aktivnosti ruke
se kontaminiraju mnogim  mikroorganizama iz okoline -
preko kontakata s kontaminiranim površinama, predmetima,
ljudima, životinjama, itd.
• Potencijalni uzročnici bolesti mogu se putem
kontaminiranih ruku unijeti u organizam kroz
probavni sustav (usta), disajni sustav (nos), spojnicu
oka ili preko oštećene kože (veće ili manje rane na koži,
ogrebotine).
    
Da bi se to zaustavilo nastojni
         smo prati ruke.
• Naviku redovitog pranja ruku
treba usaditi u navike
ponašanja već u ranom
djetinjstvu.
 HIGIJENA RUKU U ZDRAVSTVENIM
USTANOVAMA
Higijena ruku Pranje ruku je
najkritičnija i efektivna metoda za
prevenciju bolničkih infekcija. Sve
osoblje treba prati ruke prije ulaska i
poslije izlaska iz sobe pacijenata
kojima je transplantirana koštana srž,
prije i poslije svakog kontakta s
pacijentom, okolinom ili predmetima.
Ako nose rukavice, zdravstveni radnici ih oblače nakon pranja
 ruku u pacijentovoj sobi i odbacuje ih također u istoj sobi prij
e ponovnog pranja ruku i izlaska iz sobe. Rukavice se uvijek 
moraju mijenjati prije kontakta s drugim pacijentom ili čistom
 areom kod istog pacijenta (npr. promijeniti rukavice nakon do
dira s perineumom prije nego što dodirnemo „čisti“ dio).
U principu, rukavice treba koristiti kad god postoji mogućnost
 kontaminacije biološkim materijalom
• Higijena ruku pacijenata Transplantirani pacijent treba
provoditi sigurnosne mjere, tj. prati ruke prije jela, nakon
upotrebe toaleta, prije i poslije dodirivanja rane.
• Ruke treba prati antimikrobnim sapunom i vodom. Kao
alternativa mogu se koristiti higijenske maramice i slična
prihvatljiva sredstva.
Kada se provode postupci higijene ruku ? 
PRIJE:
 • jela / pripreme hrane 
 • dojenja/hranjenja djeteta
 • svih aktivnosti oko djeteta  POSLIJE :​
 • dodirivanja usta, nosa ili očiju   • uporabe toaleta​
 • dodirivanja rana    • brisanja nosa, kašljanja, kihanja ​
 • kontakta s bolesnom osobom   • mijenjanja pelena 
 • dodirivanja rana i predmeta   
 • prljavim
tjelesnim tekućinama ili krvlju 
 • kontakta s bolesnom osobom i njegovo
m okolinom 
 •
u svim slučajevima kada su ruke nečiste​
"Između pranja ruku i dezinficijensa, kad god
možete, odaberite pranje ruku. Voda mora biti
mlaka, ne hladna ni prevruća. Nakon pranja
ruke je potrebno dobro obrisati, ne ostavljati
mokre i po mogućnosti namazati hidratantnom
kremom. Navečer prije spavanja savjetuje se
upotrijebiti masnu kremu, koja najbolje
regenerira zaštitni sloj kože."