Je li Zemlja i život na njoj u

geološkoj prošlosti sličan

današnjem, i ako je, u kojem smislu?

Lovro Skočibušić

1. Geološka razdoblja, oblik školjke

 Osnovni pojmovi
• Geološka prošlost

• Geološko razdoblje

• Dijeljenje geološke prošlosti

2. Geološka razdoblja, grafički

 Uvod
• Zašto sam izabrao ovu temu?

• Promjena organizama, Zemlje te utjecaj čovjeka

na Zemlju i život na njoj

• Od nastanka Zemlje do holocena

3. Organizmi od nastanka Zemlje do danas

 Prikupljanje literature
• Udžbenik iz geografije

• Milan Herak: Geologija

• Internet

• Anketa, mišljenje ljudi

4. Milan Herak - Geologija

 Hipoteza
• Zemlja je pretežito ostala ista

• Organizmi su barem malo slični svojim

pretcima

• Ljudi su većinom odgovorni za promjenu

Zemlje, vegetacije, atmosfere i organizama
 Anketa
Koliko godina imate? Spol
14
25
12
10 20
8 15
6
10
4
2 5
0 0
manje od 14 14-18 18-30 više od 30 ženski muški

Koliko znate o geološkoj prošlosti Mislite li da je površina kopna i

Zemlje? (podjelu na ere, razve- mora u geološkoj prošlosti Zemlje
denost kontinenata; Pangea, identična današnjoj?
stara živa bića poput dinosaura, 25
načini preživljavanja, itd.)
20
16
14 15
12
10 10
8
6 5
4
2 0
0 Ne Slična je, gotovo pa ista Da
Malo Dobro Vrlo dobro Ne znam
 Mislite li da se litosfera u Mislite li da se dubina između
bilo kakvom smislu jezgre i površine Zemlje promije-
promijenila? nila?
18
35 16
30 14
12
25
10
20 8
15 6
10 4
5 2
0
0
Da Da, jako malo Ne
Da Ne

Jesu li planine, kada su se Je li vegetacija prije 252 mili-

prestale izdizati, bile više, iste juna godina slična današnjoj?
ili manje visine, nego danas? 30

16 25
14
20
12
10 15
8
10
6
4 5
2
0
0 Ne Bila je slična i prije Da
Bile su manje Bile su više Iste su tog vremena
 Mislite li da su prvi
jednostanični orga- Mislite li da su načini preživljavanja u
nizmi slični današn- nekih živih bića gotovo iste današn-
jim? jim?
20 30
18
16 25
14 20
12
10 15
8 10
6 5
4
2 0
0 Da Ne
Ne Da

Jesu li prve ljudske vrste

slične današnjim ljudima? Koliko je čovjek utjecao na
(način hoda, izgled, disanje i promjenu Zemlje? (reljef,
sl.) atmosferu, živa bića i sl.)
18
16 16
12 14
8 12
4 10
0 8
i
og og čn 6
ničk
n ičk sli 4
jed jed n isu 2
za za će
alo no Uo
p 0
m pu Jako puno Puno Malo Jako malo Uopće nije
aju aju utjecao
Im Im
 • Usporedite jedno živo biće iz prošlosti Zemlje i današnje živo
biće slično tom živom biću. (Specificirajte vrstu, može biti
životinja, biljka, bakterija, gljiva, čovjek.)
P ti ca pratnja če- p ap ratnjača
m u t-slon dodo-kokoš Drvene pa
Ma Darwinius - Le
Pterosauri-ptice T-rex - kokoš mur

• Kako mislite da je čovjek utjecao na promjenu Zemlje?

(Ako mislite da nije utjecao na promjenu Zemlje, napišite da nije
utjecao) U rban
izaci Stvaranjem
ijom jom
Tehnolog štetnih plinova
Sječom šuma

Onečišćavan Eksploat
j em acij
zraka, vode
Lovom nafte i ru a
i tla da
 Raspodjela kopna i mora
• Danas – 29,2% : 70,8%
• Prekambrij – prvo nema vode  meteori bogati
ledom i vodena para  3,2mlrd.god. samo oceani,
bez kontinenata

, N A STA N AK
5. DANAŠNJA ZEMLJA V RUĆ A ZEMLJA
6.
• Neoproterozoik – Rodinija, osam kontinenata  Panotija,
razdvojena otvaranjem Japetovog oceana
• Paleozoik – Pangea, hercinska orogeneza, Pantalasa
• Mezozoik – Laurazija i Gondvana
• Kenozoik – „plutanje” do današnje raspoređenosti
kontinenata, zadnje ledeno doba

10. LAURAZIJA I
GODVANA

8. PANOTIJA
9. PANGEA I
PANTALASA

7. RODINIJA
 Orogeneze
• Bajkalska orogeneza – prekambrij, štitovi i platforme
• Algomanska orogeneza – arhaik, kratonizacija Sjeverne Amerike
• Katarhajiski i glavni arhajski pokreti – arhaik, kratonizacija Konga,
istočne, zapadne i južne Afrike te Zimbabvea

11.1. Karta kratonizacije, nastanka orogeneza i sl.

• Eburnejska orogeneza – arhaik, u zapadnoj Africi i Sahari 
nagomilavanje novih i boranje tih stijena te granitizacija
područja obale Slonovače
• Sjevernoameričke orogeneze – proterozoik, hudskonska,
elskonska, grenvilska, avalnoska orogeneza
• Katanška orogeneza – proterozoik, dezintegrirali masivi u
Mozambiku i Madagaskaru, formiraju se bazeni Nama i
Taouden

12. Granit, granitizacija

11.2. Karta kratonizacije, nastanka orogeneza i sl.
• kaledonska orogeneza – paleozoik, Škotska, Irska,
Engleska,Wales, Norveška
• Hercinska orogeneza – paleozoik-mezozoik, planine Portugala,
Španjolske, Ujedinjenog Kraljevstva, Irske, Francuske, Italije,
Njemačke, Češke i Sjeverne Amerike
• Akadijska orogeneza – faza hercinske orogeneze, nastanak
Appalachiansa

11.3. Karta
kratonizacije,
nastanka orogeneza i
sl.
• Alpska orogeneza – mezozoik, SAD, Južna Amerika, Afrika,
Europa i područje iznad Indije
• Rif, Balkan, Taursko gorje, Alborz, Zagors
• Karpatska i himalajska orogeneza – faze alpske orogeneze
• Starije planine su manje nego mlade planine
• Razlog je mehaničko trošenje (kiša, ledenjaci, temperatura)
• Današnje planine nisu iste visine kao prije, možda ni istog
oblika
Mlade planine
Alpe – 4809 m
Apenini – 2912 m
Karakorum – 8611 m

Stare gromadne planine

Ural – 1895 m
Appalachians – 2037 m
Središnji masiv – 1886 m

11.4. Karta kratonizacije, nastanka orogeneza i sl.

USPOREDBA ŽIVOG SVIJETA

14. LEMUR
13. DARWINIUS
 15.1. T-rex s perjem

16.1.Kokoši

15.2. T-rex 16.2. Noj

 17. Mamut

18. Slon
 Utjecaj čovjeka na Zemlju i organizme
• Holocensko masovno izumiranje
• Dodo ptica i mamut izumrli utjecajem čovjeka
• Globalno zatopljenje
• Ugrožene vrste vukovi i medvjedi
• Utjecao na hidrosferu i atmosferu

20. Dodo
19. Vuk i medvjed
 Analiza podataka
• Zemlja se jako promijenila

• Organizmi se nisu toliko promijenili

• Ljudi utječu na holocensko izumiranje, atmosferu i hidrosferu,

ne utječu na litsoferu

21. „Današnji” svijet

 Zaključak
• Hipoteza: Zemlja je pretežito ostala ista
• Zaključak: Zemlja i raspodjela kopna i mora se jako mijenjala
kroz prošlost
• Hipoteza: Organizmi su barem malo slični svojim pretcima
• Zaključak: Većina organizama se jako malo promijenila u
smislu hranjenja i preživljavanja
• Hipoteza: Ljudi su većinom odgovorni za promjenu Zemlje,
vegetacije, atmosfere i organizama
• Zaključak: Ljudi su odgovorni za holocensko izumiranje
(organizmi), promjenu atmosfere, hidrosfere
 Literatura
• Milan Herak: Geologija
• Dražen Perica, Ružica Vuk: Zemlja na dlanu, Geografija 1
• Anketa
• https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=67110
• https://dnevnik.hr/vijesti/zanimljivosti/zakomplicirala-se-ideja-o-tome-tko-je-zasluzan-za-nastanak-oceana---364921.html
• https://www.tportal.hr/tehno/clanak/pronadeni-su-novi-dokazi-kako-je-zemlja-nekad-bila-gotovo-potpuno-pokrivena-oceanom-20200303
• https://hr.wikipedia.org/wiki/Rodinija
• https://en.wikipedia.org/wiki/Pannotia
• https://hr.wikipedia.org/wiki/Pangea
• https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=46420
• https://www.bug.hr/znanost/nova-dosad-najpreciznija-mapa-svijeta-izgleda-poput-gramofonske-ploce-18924
• https://www.pmf.unizg.hr/_download/repository/1%5B14%5D.pdf
• https://amp.hr.depression.pp.ua/31677/1/rodinija.html
• https://portalosuma.com/2018/09/10/pangea-posljednji-superkontinent/
• https://en.wikipedia.org/wiki/Acadian_orogeny
• https://www.amnh.org/exhibitions/extreme-mammals/meet-your-relatives/darwinius-masillae
• https://hr.wikipedia.org/wiki/Lemuri
• https://www.jutarnji.hr/naslovnica/potomak-zastrasujuceg-t-rexa-domaca-je-kokos-3925353
• https://hr.esotericcosmos.com/did-t-rex-have-feathers-416949
• https://hr.wikipedia.org/wiki/Mamuti
• https://bs.wikipedia.org/wiki/Slon
• https://www.nationalgeographic.org/article/who-was-ida/
• https://zoopalic.com/zivotinje/sisari/lemuri/