„Motivacija i ocjenjivanje“

„Stres i sagorijevanje na poslu“

MIRZA HASANBAŠIĆ

GRADAČAC 14.01.2020.GODINE
Šta je motivacija?
• Lat.movere- kretati
Motivacija je želja da se postigne neki
uspjeh-CILJ i spremnost da se za postizanje
tog cilja uloži potreban napor
• Motivirati- pokrenuti
• Motivacija je proces
• Svaka pobuda koja usmjerava naše ponašanje
prema određenom cilju, koja oslikava to
ponašanje i određuje mu intenzitet jeste
MOTIV
 Motivisana osoba:

 ima cilj (cilj zadovoljava potrebu)

 kreće se (trudi se, ulaže napore)
 ima motiv (motiv proističe iz neke potrebe)

POTREBA- MOTIV- CILJ

 Maslov: hijerarhija motiva
 Važno za školu: potreba za
uvažavanjem treba da bude
zadovoljena da bi mogla
da se razvije potreba
za samoaktualizacijom
 Koji je cilj školskog obrazovanja?
razumjevanje

Odgoj Znanje

Vještine .....

Formiranje
.......
stavova

 Samoaktualizacija – priprema za dalji

život
 Veliki dio motivacije za školsko učenje

formira se u samoj školi

 Motivacija- cilj školovanja
Motivacija učenika za školsko učenje

1. Ciljevi učenja

2. Nivo zadovoljenosti potreba

3. Lična uvjerenja učenika o uzrocima postignutog

(ne) uspjeha
4. Uvjerenja nastavnika
Ciljevi učenja
 Očekivani ishod poučavanja (znati, moći,
razumjeti)
 Pokreću aktivnost
 Ciljevi trebaju da budu učeniku približeni kao:

- Jasni
- Precizni
- Ostvarivi u bližoj budućnosti

“NIJE ZNANJE ZNANJE ZNATI,

VEĆ JE ZNANJE ZNANJE DATI” (J.J. Zmaj)
Nivo zadovoljenosti potreba
Lična uvjerenja učenika o uzrocima postignutog (ne)uspjeha

• Zavise i grade se u direktnoj vezi sa stavovima i uvjerenjima

nastavnika prema učeniku
• Maslov- uvažavanje
• Velika odgovornost je na nastavniku i njegovom pristupu
učeniku
• Poštovanje učenika kao individue
• Prilagođeni kriteriji ocjenjivanja kroz proces praćenja učenika
• Saradnički odnos sa učenikom
• Ocjenjivanje - kriterij uloženog truda, nikako manjka
sposobnosti
• Individualizacija motivacije

ZNATI “ŠTA” NE ZNAČI ISTOVREMENO ZNATI “KAKO”

Pripisivanje neuspjeha nedostatku
sposobnosti
neuspjeh

 nemam sposobnosti
 ne mogu na to da utičem
 nisam odgovoran
 razočaranost
 ne trebam se ni truditi novi neuspjeh
Pripisivanje neuspjeha nedostatku
truda
neuspjeh

 nisam se potrudio
 mogu da utičem na to
 odgovoran sam
 krivnja
 trudiću se mogući uspjeh

MOTIVACIJA ZA UČENJE MOŽE DA KOMPENZIRA

NEDOSTATAK POSEBNIH SPOSOBNOSTI
(Indukovana motivacija- podsticajno djelovanje
školske sredine)
Naučena bespomoćnost
 Kada učenici počnu da vjeruju da na događaje i
ishode u svome životu ne mogu da utiču oni
razvijaju naučenu bespomoćnost

Ishodi:
 Motivacijski - neće ni da pokuša, jer očekuje
neuspjeh
 Kognitivni - gubi šansu da napreduje
 Emotivni - depresivnost, apatija

Jednom uspostavljena, naučena bespomoćnost

teško se mijenja.
 Poticajno djelovanje
na motivaciju kod učenika

 Istaknuti pozitivno  Stvarati izazove

 Princip postupnosti  Kontinuirana

povratna
 Pratiti učenika informacija

 TRUD, nikad
 Upoznati se sa svim
manjak sposobnosti
uslovima u kojima
učenik živi i radi
 Nastava treba da
donosi optimum
uspjeha i minimum
neuspjeha
 Ocjena u školi – motiv ili ..?
 Postupak vrednovanja svih relevantnih činjenica o
učenikovim postignućima tokom praćenja,
provjeravanja i ispitivanja, a izražava se ocjenom
 Opisno ili brojčano
 Osigurava povratne informacije
 Osigurava evidenciju napretka kroz duži vremenski

period
 Teško je odabrati optimalne postupke
 Dobra ocjena može motivisati učenike
 Previše “blag” pristup ocjenjivanju- demotivacija
 Loša ocjena može obeshrabriti učenika i negativno

uticati na samopouzdanje
Frekvencija i adekvatnost ocjenjivanja
 Ako su provjere znanja kraće i češće, rezultati će biti bolji
nego kod rijetkih i dugih pismenih ispita

 Češći ispiti navode učenika da redovno prate gradivo

 Češće povratne informacije su neposrednije vezane uz

uloženi trud i njihova je motivacijska vrijednost veća

 Ništa ne “ubija” motivaciju za učenje kao osjećaj da uloženi

trud i postignuto znanje nisu primjereno nagrađeni.
 Veoma je važno kako se daje feedbeek-
povratna informacija (Blumenfeld, 1992)

 Najveće MOTIVACIJSKO DJELOVANJE imaju

nastavnici koji interpretiraju uloženim trudom
(Hunter i Barker, 1989)

 MOTIVACIJA ZA UČENJE MOŽE DA KOMPENZIRA

NEDOSTATAK POSEBNIH SPOSOBNOSTI
 MOTIVACIJA NASTAVNIKA
ZA RAD U ŠKOLI

Na motivaciju nastavnika utiče: Na motivaciju učenika utiče:

1. Nivo zadovoljenosti potreba
1. Ciljevi učenja
2. Uspješnost u realizaciji radnih
zadataka 2. Nivo zadovoljenosti
potreba
3. Postignuća i motivacija kod učenika

4. Lična uvjerenja o uzrocima 3. Lična uvjerenja učenika

postignutog ne/uspjeha o uzrocima postignutog
(ne) uspjeha
Sukobljavanje i neispunjenje faktora
motivacije- izvor stresa 4. Uvjerenja nastavnika
 Stres na radnom mjestu

 “Stres je stanje koje nastaje kad su ljudi suočeni

s događajima koje smatraju prijetećima za svoju
dobrobit, ili koji od njih traže ulaganje posebnih
napora kako bi udovoljili zahtjevima koji se pred
njih postavljaju”
( Šverko B., 1992.)
 WHO je proglasila stres na radnom mjestu
svjetskom epidemijom
• Stres na radnome mjestu prisutan je kod
gotovo svakoga trećeg zaposlenika Evropske
unije
(28% ili 41,2 miliona zaposlenika)

• Više pogađa žene nego muškarace

• Zanimanja povezana s visokim stepenom

stresa: prosvjeta, medicinska struka i
menadžment
Specifičnosti nastavničkog poziva
 Svakodnevno izloženi višestrukim
interakcijama i odnosima

 Nastavnički poziv pretpostavlja integraciju

važnih ciljeva (razvoj, potrebe, ljubav,
disciplina, kompetencije)

 Nastavnici se trebaju prilagođavati mnogim

promjenama
 Kako reagujemo na stres?

 Zavisi od lične procjene ugroženosti

 Ljudi se razlikuju po svojoj osjetljivosti i

ranjivosti, interpretacijama i reakcijama

 Subjektivna procjena situacije je ključan

element za pojavu stresa

“Ništa nije samo po sebi dobro niti loše,

već ga naše mišljenje čini takvim.”
Najčešći uzroci stresa na radnom
mjestu
• Loši radni uslovi
• Mogući otkaz (tehnološki višak)
• Rad pod vremenskim pritiskom
• Konflikti sa šefom i saradnicima (mobing)
• Promjena radnog mjesta
• Dvostruka opterećenost
• Održavanje predavanja i obrazovanje
saradnika
• Mnogo birokratskog posla (“papirologija”)
 Faze reakcije na stres

1. U početku naš odgovor na stres je pozitivan

2. Počinjemo osjećati umor. Opada kvalitet

našeg rada

3. Osjećaj neuspjeha i nekompetentnosti

4. Depresija ili obolijevanje od neke bolesti

 Simptomi stresa

 Područje mišljenja
Poteškoće u komunikaciji, zabrinutost, nisko samopoštovanje,
smanjeno zadovoljstvo poslom
 Tjelesne i zdravstvene promjene
Psihosomatske bolesti, probavne smetnje, poremećaji tjelesne težine,
manja otpornost organizma, poteškoće sna i spavanja
 Osjećaji
Loše raspoloženje, razdražljivost, depresivnost, osamljenost,
odbačenost, tjeskoba i neizvjesnost, nemoć i potištenost, nedostatak
energije
 Ponašanje
Povlačenje od ljudi- osamljivanje, agresivnost, grubost, veća strogost i
zahtjevnost prema kolegama, pretjerano uzimanje lijekova,
nestrpljivost, lahko zamaranje
 Posljedice nastavničkog stresa

 Negativne posljedice ne samo za nastavnika,

već i za učenike

 Efekti na učenike mnogobrojni

 Može prouzrokovati učenički stres

 Sagorijevanje
• Posljedica izlaganja stresu kroz duži
vremenski period kad su iscrpljeni mehanizmi
suočavanja.
• Sagorijevanje je multidimenzionalni
konstrukt:
1. emocionalna iscrpljenost
2. depersonalizacija
3. gubitak osjećaja ličnog postignuća
 Kako djelovati na smanjenje i
otklanjanje stresnog stanja?

1. Uspostavljanje ravnoteže u organizmu

2. Psihohigijena

3. Određivanje dostižnih ciljeva

4. Organizacija poslova i obaveza

5. Međuljudski odnosi
 Uspostavljanje ravnoteže u
organizmu
 Redovna provjera zdravstvenog stanja

 Tjelesna aktivnost

 Ishrana

 Utvrđen životni ritam (san, odmor, vrijeme

obroka...)
 Psihohigijena

• Pobožnost, namaz
• Pričajte, pokažite emocije
• Našalite se (i u težim situacijama)
• Obuzdajte impulsivnost
• Suprotstavite se lošim mislima (briga može
postati fobija)
• Korisno provedite slobodno vrijeme
Muhamed a.s.” Kada bi nastupio Sudnji dan a ti u ruci
držiš sadnicu, posadi je, iako znaš da njene plodove neće
niko ubirati.”
• Suočite se sa izazovom
 Određivanje dostižnih ciljeva

 Preispitajte ciljeve koje sebi postavite

 Budite zadovoljni i svjesni onoga što ste postigli
 Ne tražite od sebe previše, niti sebi strogo

sudite
 Ne očekujte da se problem riješi u jednom danu
 Prilagodite se koliko je moguće
 Organizacija poslova i obaveza

 Dobra priprema je najveći dio urađenog posla

 Organizirajte poslove prema razumnom

vremenu
 Izbjegavajte stvarati situacije žurbe
 Ne gurajte probleme “pod tepih”, rješavajte ih
 Međuljudski odnosi
• Njegujte dobre odnose sa ljudima
• Pokažite empatiju
• Prispitajte objektivno i svoju odgovornost
• Pomozite drugome kada god možete
• Druženja izvan radnog mjesta
• Učinite dobro djelo, a da za to niko ne zna
• Greške drugih ne osuđujte, nego pomozite
• Svi smo ljudi i svi griješimo
  Sjetimo se svojih uspjeha!

 Sigurno smo učinili nešto jako dobro,

oduševili se svojim djelom i uspjehom

Upitamo li se ikada kako smo to uspjeli?

Pronađimo ono najbolje u sebi i drugima!

HV
AL
A
ZA
PA
Ž NJ
U