Palubni strojevi

Općenito o palubnim strojevima

- posljednjih godina palubna oprema broda i palubni strojevi

doživljavaju prilične promijene glede tehničkih rješenja i
sadržaju, koje nastaju kao rezultat uvođenja u promet sve
složenijih brodova različite namjene
- brodovi posebne namijene imaju posebne palubne strojeve
i opremu
- način poriva, upravljanja i nadzora doživljava također
promjene, sve u težnji za većom sigurnosti i učinkovitosti
broda
 Teretno vitlo

- diže i spušta teret s pomoću

užeta namotanog na bubnju,
zatim pomiče teret preko
pomoćnog bubnja, koji je
uklinjen u produžetku
vratila glavnog bubnja
- vitlo za teret se postavlja na
palubi na pogodnom mjestu
u blizini grotla
- pomicanje tereta vrši se
pomoću samarica i niza
koloturnika, a može se još
vršiti i pritezanje broda
- brodska vitla su brža i
prikladnija od onih na
kopnu
- način rukovanja teretom je
različit u različitim
lukama, te vitla trebaju
biti tome ugođena
- najčešća primjena
samarica i njihova
upotreba prilikom
iskrcavanja i ukrcavanja
tereta je kod brodova za
prijevoz raznolikog tereta
(general cargo ship) koji
su iz toga razloga
opremljeni sa većim
brojem tertnih vitala
 Pogon teretnog vitla

- bubanj vitla može se pogoniti:

1. ručnom snagom,
2. parnim stapnim strojem
3. motorom sa unutarnjim izgaranjem
4. elektromotorom
5. elektrohidtrauličnim agregatom
- vitlo pogonjeno ručnom
snagom, korišteno na
starim jedrenjacima

- parno vitlo, slika teretnog

vitla na Titaniku

- elektromotorom
pogonjeno vitlo, slika
vitla na teretnom brodu
klase Victory
 Pogon teretnog vitla na suvremenim brodovima

- na suvremenim brodovima
se najviše primjenjuju
električno pogonjena vitla,
dok se elektrohidraulična
vitla sve više primjenjuju
kao dio upravljanja
ostalim palubnim
strojevima Električno pogonjeno teretno
vitlo
- dok je na brodovima bila zastupljena samo istosmjerna
struja, vitla su se pogonila elektromotorima istosmjerne
struje, a pogodnija su jer brzina vrtnje ovisi o struji, a ona
se lako regulira, otporima u širokim granicama
- danas je na brodovima najviše zastupljena izmjenična struja
- da se iskoriste prednosti istosmjerne struje, izmjenična se
struja kod svakog vitla ili para vitala pretvara u
istosmjernu struju, s pomoću pretvarača koji radi u
poznatom Leonardovom spoju
- kod vitala sa Leonardovim spojem brzina dizanja i
spuštanja tereta prilagođava se upravljačkom sklopkom,
koja se lako poslužuje prilagodbom uzbudne struje polja
generatora i motora
 - kod vitala sa Leonardovim spojem brzina dizanja i
spuštanja tereta prilagođava se upravljačkom sklopkom,
koja se lako poslužuje prilagodbom uzbudne struje polja
generatora i motora
- pored navedenih elektromotora, za pogon vitala sve
zastupljeniji su trofazni motori izmjenične struje s
preklapanjem polova za izravno priključenje na električnoj
brodskoj mreži
- vitla na suvremenim brodovima imaju najčešće hidraulično
upravljanje
- kod hidrauličnog pogona vitala, jedna sisaljka može
pogoniti više vitala
- proizvođači brodskih palubnih strojeva skloni su primjeni
niskotlačnog hidrauličkog prijenosa snage za sva palubna
vitla, uključujući teretne dizalice
- niskotlačni hidraulični sustav ima široku primjenu na
ribarskim brodovima, tegljačima i brodovima za
posluživanje platforme na otvorenom moru, kao i za sve
njihove pripadne strojeve
- svi palubni strojevi s hidrauličkim prijenosom mogu imati
i daljinsko upravljanje
- sisanjke se također mogu upućivati i zaustavljati
daljinskim
- daljinsko upravljanje može biti na pneumatskom,
hidrauličnom i elektrohidrauličnom principu
 Pritezno vitlo

- pritezno vitlo služi da se

brod pomakne prema obali
ili drugom brodu i u lošim
vremenskim uvjetima, uz
dodatni utjecaj struja i
vjetra
- pritezna vitla mogu biti
pogonjena ručno ili
strojem
- pogonski stroj većinom je
elektromotor ili
hodroulični motor
- pritezno vitlo može imati
horizontalno i vertikalno
vratilo, po čemu se i
naziva horizontalno ili
vertikalno vitlo
- pritezno vitlo s vertikalnom
vratilom ima prednost što
zauzima malo prostora
- pritezno vitlo s
horizontalnim vratilom
nalazi se na palubi broda,
tako da može posluživati
oba boka, a zajednički
pogonski stroj nalazi se u
sredini, od kojeg se
protežu na oba kraja
horizontalna vratila koja
nose bubnjeve
 Sidreno vitlo

- svaki brod namjenjen za

prjevoz putnika i tereta
treba imati propisan broj
sidara
- iz tog razloga treba
postojati i sidreni uređaj
Sidreni uređaj sastoji se od:

- skladišta lanca
(koji se nalazi ispod palube)
- sidrenog vitla
- štopera
- lanca
- sidra
- sidreno vitlo se postavlja
iznad lančanika, tako da
lanac izavno s lančanika
na vitlu pada u lančanik
- sidrena vitla obično imaju
horizontalno vratilo
- na osnovi određene
veličine lanca, njegove
duljine i veličine sidra,
može se ustanoviti sila
koju sidreno vitlo treba
trajno svladavati
zahtjevi
- sidreno vitlo se postavlja
iznad lančanika, tako da
lanac izavno s lančanika
na vitlu pada u lančanik
- sidrena vitla obično imaju
horizontalno vratilo
- na osnovi određene
veličine lanca, njegove
duljine i veličine sidra,
može se ustanoviti sila
koju sidreno vitlo treba
trajno svladavati
zahtjevi
- pri izvlačenju sidra iz
mora treba uzeti u obzir
smanjenje težine lanca i
sidra, zbog istisnine vode
- pogonski stroj sidrenog
vitla treba biti
dimenzjoniran tako da
može uvući sidro sa 100
metara lanca za 10 minuta
- često se uzimaju sidreni
lanci od kvalitetnijeg
materjala, zbog čega se za
pogonski stroj sidra
postavljaju drukčiji
zahtjevi
- sidrena vitla trebaju imati
izvrstivu spojku između
lančanika i pogonskog
vratila
- sidrena vitla s
nesamokočnim
prjenosnikom moraju
imati automatsku kočnicu,
koja djeluje u momentu
nestanka električne
energije ili isključenja
pogona
 Lančano kolo

- lančano kolo je od lijevanog

čelika, jer njeva čvrstoča
mora izdržati udarce i trzaj
lanca
- kandžasta spojka koja se
umeće u lančasto kolo je od
ljevanog čelika.
- okviri vitla su od lijevanog
željeza, ili čeličnih limova, a
zupčanici i vratila su od
kovanog čelika
 Pogon sidrenog vitla

- manji brodovi mogu imati za pogon sidrenog vitla dizel

motore
- na brodovima koji imaju parne kotlove, kao što su npr.
tankeri, vitla se mogu pogoniti parnim strojem
- takav pogon vitala nemože izazvati eksploziju
- na većini ostalih brodova vitla se pogone elektromotorom
- u novije vrijeme, kao što je rečeno za teretna i pritezna
vitla, i sidrena vitla se mogu pogontiti hidrauličnim
motorom
- kod parnog pogona vitlo se pogoni otvaranjem, odnosno
zatvaranjem ventila ulazne pare
Električno pogonjena sidrena vitla izvode se:
- s izmjeničnom trofaznim elektromotorom, u
Leonardovom spoju
- s izmjeničnim trofaznim elektromotorom
izravno spojenim s preklapanjem dva,
odnosno tri para polova
 Štoperi

- imaju zadaću da preuzmu na

sebe silu koja djeluje između
lanaca i broda kad je brod
usidren i da time rastereti
sidreno vitlo
- najednostavniji oblik štopera
je obična kuka, kojom se
zahvati lanac
-najčešće se upotrebljavaju
sljedeći štoperi:
- štoper s vijkom
- štoper s polugom
- štoper s kolom
 Uređaji za kormilarenje

- uređaji za kormilarenje
trebaju udovoljavati
zahtijevima koji se odnose
na upravljanje brodom
- pod upravljanjem brodom
podrazumijeva se:
- stabilnost smjera plovidbe,
odnosno sposobnost da se željeni
smijer dobro održava
- sposobnost okretaja, odnosno
svojstvo kornmila da sluša, a brod
napravi što manji krug okretanja
- osjetljivost uređaja, sposobnost
uređaja da brod iz jednog smijera
plovidbe brzo dovede u drugi,
često suprotni
Proračun kormila i uređaja za kormilarenje

- smijer kretanja broda

mijenja se kormilom
- kada voda po kojoj brod
plovi se giba relativno i
suprotno smjeru kretanja
broda, a kormilo je
zakrenuto iz svojega
srednjeg položaja , struja
vode mijenja smjer
strujanja na kormilo
- na taj način nastaje tlak na
kormilu, a rezultat tog
tlaka je sila F
- sila F djeluje na krak r od
težišta broda i daje
moment M = F*r, koji isto
tako zakreće pramac broda
na onu stranu na koju je
okrenuto kormilo
- ako se brod odnosno struja,
kreću u protivnom smjeru,
nastane moment M = -F*R,
koji isto tako zakreće krmu
na stranu, kuda je skrenuto
kormilo
- sila F koja djeluje na
kormilo ovisi uglavnom o
dvjema veličinama:
- o površini kormila A
- o tlaku na kormilu
 Djelovanje sile na kormilo

- sile nastale - sile nastale - sile nastale

brodskim vijkom djelovanjem prilikom
i strujanjem sile teže na zakretanja
kormilo,te broda
zakretanjem
kormila
 Brzina kormila

- za uobičajene brodove
kormilo mora biti u stanju
skrenuti minimum 35
stupnjeva na svaku stranu
- kormilo mora u roku od
28 sekundi skrenuti sa 35
stupnjeva sa jedne strane
na 30 stupnjeva sa druge
strane
 Zakretni kapacitet

- kormilarski uređaj mora biti dovoljno velik da pokrene

kormilo sa 25 stupnjeva sa lijeve stranen na 25 stupnjeva
sa desne strane pri punoj brzini broda
- ovaj zahtijev se postiže pomoću određenog tlaka ulja u
hidrauličkim kormilarskom stroju
 Najčešće izvedbe kormila

Polu brzinsko kormilo Kormilo – list (flap rudder)

( half speed) - ovakvo kormilo najčešće se
- ovakva kormila najčešće se koristi na brodovima na
upotrebljavaju na velikim kojima se traže dobre
brodovima manevarske sposobnosti
 Kormilo – lopata (spade
rudder)
- ova vrsta kormila
najčešće se koristi na
trajektima i malim
brodovima , također se
odlikuju dobrim
mabnevarskim
sposobnostima
 Način pokretanja kormila

- kormilo se može pokretati rukom ili strojem

- mogućnost pokretanja rukom ovisi o trajnoj sili, koju
čovjek može trajno davati
- pokretanje kormila strojem može
biti:
- elektročno, s pripadnim
elektromotorom i njegovom
opremom
- elektrohidraulično, s
pripadnim elektromootrom,
hidrauličkom sisaljka i
elektroopremom
- parno (zastarjeli način)
Upravljanjem kormilaskim strojem može biti:

- hidraulično

- električno
- navedena rješenja danas se
koriste na svim vrstama
brodova, kako za službu u
lukama, tako i tijekom
plvidbe
- svaki brod, ako se ne
zahtjeva drukčije, treba
imati glavni korilarski
uređaj i pomoćni
kormilarski uređaj, koji
odgovara zahtjevima
klasifikacijskih ustanova
 Električni stroj za pokretanje kormila
- pod tim nazivom podrazumjevaju se kormilarski strojevi
koji se pogone samo električnim strojem
- elektromotor djeluje na kormilo, redovito preko
ozubljenog kvadranta
- kormilarski stroj se napaja istosmjernom strujom i to na
jedan od dva načina:
1. Ward Leonard sustavom
2. istosmjernim elektromotorom upravljanim
sklopnikom
 Hidraulični kormilarski stroj

Hidraulični kormilarski stroj Hidraulički kormilarski

sa cilidrima stroj sa rotacijskim
krilima
 Hidraulični kormilarski stroj
- za pokretanje kormila
primjenjuje se skoro na svim
brodovima, gdje se za rad
pomoćnih strojeva koristi
električna energija, koja je
potrebna za dobivanje
hidrauličnog tlaka za pokretanje
kormila
- za dobivanje hidrauličnog tlaka
primjenjuje se posebna klipna
sisaljka sa promjenjivim
stapajem, kod koje je dobava
kao i tlak, može se kontinuirano
mijenjati
- s pomoću cijevi dovodi se
tekućina pod tlakom u
cilindre, kojima su klipovi
spojeni s rudom ili jarom
kormila
- nastala sila daje moment
koji zakreće kormilo i
time savladava moment
koji djeluje na kormilo
usljed strujanja vodena
njega
- cilindri hidrauličnog kormilarskog stroja mogu biti
položeni:
- okomito na simetralu broda, u tom slučaju, uzde
zahvaćaju rudo kormila
- uzduž broda, oni se koriste za manje momente od 40
kNm
- ako je potrebna veća sila za stvaranje momenta,
postavljaju se četri hidraulična cilindra, u tom slučaju
rudo je dvokrako, a cilindri su obično okomito
položeni na simetralu broda, cilindri su spojeni preko
temeljne ploče kormilarskog uređaja s konstrukcijom
broda
- navedeni načini pokretanja
kormilarskog stroja
odnose se na uobičajene
trgovačke brodove s
jednim brodskim vijkom i
jednim kormilom, dok
ultra veliki brodovi
(ULCC) imaju
konstrukcijsko rješenje s
dva brodska vijka i dva
kormila
Hidraulički kormilarski stroj sa rotacijskim krilima
 Upravljanje kormilarskim strojem
- prema pravilima klasifikacijskih
zavoda i međunarodnih pomorskih
institucija, upravljanje glavnim
kormilarskim može biti uređajem
sa zapovjedničkog mosta i iz
alternativnih upravljačkih stanica
- hidraulični način upravljanja
nazivamo telemotorsko
upravljanje, koje ima dva osnovna
djela: davač, smješten na
zapovjedničkom mostu, i primač, u
neposrednoj blizini ili na
kormilarskom stroju
- na modernim i posebno
velikim brodovima gdje je
udaljenost između
kormilarskog stroja na
krmi i položaja
kormilarskog kola velika,
pokazuje se velika
prednost hidrauličnog
telemotora
- u ovakvom sustavu bitne
su bakrene cijevi malog
promjera, koje povezuju
davač na zapovjedničkom
mostu s primačem u
prostoru kormilarskog
stroja
- danas se vrlo često
na brodovima svih
tipova i veličina
primjenjuje
električki praćeno
upravljenje
pogonskim djelom
kormilarskog
uređaja, koji se
naziva električni
telemotor
- za brodove koji često i
dugo plove u stalnom
smjeru, pogodnim se
pokazalo automatsko
kormilarenje, s tzv.
zvrčnim-pilotom
- kombinacija ovih dvaju
odvojenih sustava
upravljanja, tj. s
hidraulični telemotorom i
zvrčim(žiro)-
pilotom(sustav s dvjema
jedinicama), primjenjuje
se danas gotovo na svim
brodovima, jer udovoljava
najstrožim zahtjevima u
pogledu sigurnosti
- davač telemotora može biti jednocilindrični i
dvocilindričan
- davači telemotora s jeednim ili dvoje cilinra imaju
nedostataka, jer se njiovo kretanje prenosi na tekućinu
(ulje) cjevovodom
- budući da je u cjevovodu propuštanje neizbježno, može
doći do pojave nesinkronosti u radu ovih dvaju cilindara,
što ima kao posljedice da položaj klipa u davaču
neodgovara točno položaju klipova u primaču
- položaj pokazivača otklona kormila, koji je mehanički
vezan s davačem, nepokazuje szvarni položaj kormila
- zbog ovih nedostataka, danas se sve manje koriste davači
s jednim ili dva cilindra, nego se za davače koristi
rotacijska klipna sisaljka
- postoje dvije izvedbe
sisaljke s konstantnom
dobavom za telemotorske
uređaje, i s promjenjivom
dobavom za neposredni
hidraulični ručni pogon
Električno upravljanje kormilarskim strojem može se
ostvariti na sljedeći načine:

- automatsko upravljanje
- praćeno upravljanje
- nepraćeno upravljanje
- električno upravljanje kormilarskim strojem može se
ostvariti na sljedeći načine:
- automatsko upravljanje
- praćeno upravljanje
- nepraćeno upravljanje