smo sve naučili u nastavnoj jedinici sigurnost pri radu na računaru, te osnovne podatke koje moramo znati vezano za ovu lekciju. ŠTETNI (MALICIOZNI) SOFTVER Danas se računar koristi za razne stvari i zbog monog razloga, te on nije samo zamjena sa pisaću mašinu, već se sve češće koristi kao kancelarija u malom te je nama multimedijalna mašina i prozor u svijet. Ali, zbog pojave interneta i razmjenom računarskih programa, mnoge su se ˝bolesti˝ računara pojavile. Obzirom da korisnica računara razmjenjuju razne programe, datoteke, muziku i filmove, zlonamjerni programeri, stvaraju štetne programe koje kroz mrežu šire od računara do računara. Ovi se programi nazivaju maliciozni ili štetni softver. Sve se ove računarske bolesti nazivaju virusima. Međutim, postoje razlika među ovim programima. Razlikujemo viruse, crve i trojance.
Sada ću ukratko navesti bitne činjenice o svakom od njih.
VIRUSI
Virus se skriva u zaraženim programima ili
datotekama i tako slobodno putujeod računara do računara, sam se razmnožava i prenosi zarazu. Oni mogu oštetiti softver, hardver i datoteke sa podacima CRVI Crv se kopira sa jednog računara na drugi i tako usporava ili onemogućuje rad sistematskog softvera. Kad se crv instalira u računarski sistem, sam se pokreće. Postoji velika opasnost od crva da se umnožava obzirom da je to njegova glavna sposobnost. Također je moguće da crv pošaljekopije svog koda svima na popisu u nečijem adresaru. Kad se pokrenu, veoma se brzo šire, a najčešće emailom. TROJANSKI KONJ Trojanski konj ili trojanac je program kao i svaki drugi program, ali kad se jednom pokrene, izvršava svoju primarnu funkciju koje mogu biti krađa šifri, datoteka, dokumenta, formatiranja diska i slično. Najčešći oblik zloupotrebe je krađa tuđih šifri (passwrod) što provalniku omogućuje konkekciju na Internet o tuđem trošku. Za razliku od virusa i crva, trojanski konj ne može sam sebe umnožavati. KAKO SE PRENOSE ŠTETNI PROGRAMI Virusi se mogu prenositi na više načina, a u današnje vrijeme se prenose preko Interneta. Mogu se prenositi i disketama, izmjenjivim hard diskovima, memory stikom i drugim prenosivim medijima. Postoji više vrsta računarski virusa: Parazitski- najčešće zaraze izvršne datoteke Virusi pratioci- stvore i ugrade u datoteku svoj kod; Link virusi- u trenu inficiraju cijeli računarski sistem; Makro virusi- imaju mogućnost da sami sebe kopiraju u programima. ANTIVIRUSNI SOFTVER To je računarski program koji pokušava pronaći, prepoznati, spriječiti i ukloniti računarske viruse i ostali štetni softver. Ovaj program provjerava sve datoteke u računaru, tražeći poznate viruse provjerom definicija u riječniku virusa. Antivirusni program može prepoznati sumnjivo ponašanje računarskih programa, koji bi mogao ukazivati na neki virus te nas o istome upozoriti. Neki od najpoznatiji antivirusni programa su: • Nod 32; • Avast, • MacAfee • Norton antivirus • Virus scan deluxe ZAŠTITA I ODRŽAVANJE RAČUNARSKE OPREME Da bi računar ispravno radio, potrebno ga je održavati. Neki od načina održavanja zahtjeva slijedeće korake: 1. Napraviti sigurnosne kopije datoteka- ovo podrazumjeva stvaranje kopija iz računara; 2. Skeniranje datoteke- s nadograđenim antivirusnim softverom 3. Redovan windows update. ZAKLJUČAK Kroz ovu lekciju naučili šta nam sve može da našteti računari te kakvi sve virusi postoje. Također smo načuli kakva nam je zaštita neophodna da bi adekvatno zaštitili svoj računare i sve podatke na njemu. ZAŠTITA OD VIRUSA Nijedna zašita nije dovoljno dobra jer se novi virusi pojavljuju svakodnevno. Neke od načina kako se možemo zaštiti od sviju njih su: Ne otvarati priloge u poruci koje primimo od nepoznatih osoba; Ne otvarati priloge čak i od poznate osobe ako ne znamo šta se u njima nalazi ili ako nas je antivirusni program upozorio na opasnost; Redovno nadograđivati antivirusni softver.
Contrary to popular belief, Lorem Ipsum is not simply random text. It has roots in a piece of classical Latin literature from 45 BC, making it over 2000 years old. Richard McClintock, a Latin professor at Hampden-Sydney College in Virginia, looked up one of the more obscure Latin words, consectetur, from a Lorem Ipsum passage, and going through the cites of the word in classical literature, discovered the undoubtable source. Lorem Ipsum comes from sections 1.10.32 and 1.10.33 of "de Finibus Bonorum et Malorum" (The Extremes of Good and Evil) by Cicero, written in 45 BC. This book is a treatise on the theory of ethics, very popular during the Renaissance. The first line of Lorem Ipsum, "Lorem ipsum dolor sit amet..", comes from a line in section 1.10.32.