V

Bosanski jezik i književnost

57. Zamjenice – podjela i vrste
 Zamjenice su promenljive vrste riječi kojima
se zamenjuju imena bića, predmeta i stvari, tj. 
zamenjuju se imenice, pridjevi i brojevi.
 Dijele se na  imeničke i pridjevske zamjenice.
 Imeničke zamjenice

 Imeničke zamjenice u rečenicama zamenjuju

imenice.
 One su u rečenici samostalne riječi, a vrše službu
subjekta ili objekta.
 Dele se na lične i nelične imeničke zamjenice.
 Ja se zovem Alija.

 Rekao sam njemu, a ne tebi.

 Nisam joj kupio poklon.
Lične imeničke zamjenice su samostalne riječi koje upućuju
na različita bića ili predemete. Imaju rod (muški, srednji i
ženski) i broj (jednina i množina). 

Jednina: Množina:
 1. lice: ja 1. lice: mi
 2. lice: ti 2. lice: vi
 3. lice: on, ona, ono 3. lice: oni, one, ona
Prilikom promjene po padežima lične
zamjenice mogu imati duže naglašene oblike ili
kraće nenaglašene oblike.
 Nominativ: ja
 Genitiv: mene / me
 Dativ: meni / mi
 Akuzativ: mene / me
 Vokativ: /
 Instrumental: mnom (e)
 Lokativ: meni
 Lična povratna zamjenica

 U lične zamjenice spade i lična zamjenica za svako lice sebe (se),

koja se upotrijebljava umjesto ličnih zamjenica za sva tri lica
jednine i množine. Pomoću nje se ponovo upućuje na već pomenuto
lice, pa se zato ona još naziva povratna lična zamjenica.
 Lična povratna zamjenica ista je za sva lica i mijenja se
samo po padežima. Ne upotrijebljava se u službi subjekta i
nema nominativ.
 U glagolima koji uz sebe imaju riječ SE (igrati se, smejati se...),
dodatak SE nije lična povratna zamjenica.
 Lejna uvijek vjeruje u sebe.

 Ena priča sama sa sobom.

 Uzdaj se u se i u svoje kljuse.

 Lične zamjenice za 1. i 2. lice jednine i množine imaju posebnu
promjenu, samo njima svojstvenu, dok zamjenica za 3. lice, koja
ima oblike za sva tri roda, u promjeni ima oblike većine
pridjevskih zamjenica.
 Lična zamjenica za svako lice nema oblike nominativa, a oblike
vokativa ima samo lična zamjenica za 2. lice.
 U genitivu, dativu i akuzativu jednine i množine lične zamjenice
imaju sva tri lica imaju duže (naglašene) i kraće (nenaglašene,
enklitičke) oblike.
 Duži oblici ličnih zamjenica upotrijebljavju se na početku
rečenice i kada je zamjenicu potrebno posebno naglasiti.
 Nelične imeničke
zamjenice

 Nelične imeničke zamjenice ne razlikuju lica i

imaju samo jedan oblik koji se primjenjuje za sva
tri roda i oba broja.
U ove zamjenice spadaju:
upitne, odrične, neodređene i opće zamjenice.
 Upitno-odnosne: ko (za bića) i što (za stvari)

 Neodređene: neko i nešto

 Odrične: niko i ništa

 Opće: svako, svašta, iko, išta, ma ko, ma šta, bilo ko, bilo šta,
ko god, šta god
 Upitne imeničke
zamjenice

 Ko je tvoja simpatija?

 Čega se najviše bojiš?

 Šta si kupio jučer?

 Neodređene imeničke
zamjenice

 Neko je slomio prozor.

 Nešto je iznenada iskrslo.

 Odrične imeničke
zamjenice
 Niko mi se ne dopada od vas.

 Ništa nisi uradio danas.

 Opće imeničke
zamjenice

 Svako može njega da pobjedi.

 Danas se svašta dešava.
 Nelične zamjenice mijenjaju se kao pridjevske zamjenice taj i
ovaj a oblici upitno-odnosnih zamjenica KO i ŠTO mogu
poslužiti kao upućivačke riječi (pomoćna pitanja) za
prepoznavanje padežnih oblika.

 Kada se odrične zamjenice NIKO i NIŠTA i opće zamjenice

IKO i IŠTA upotrijebaljavaju s prijedlozima, zamjenice se
razdvajaju, a prijedlog se umeće između sastavnih djelova.
 Zamjenice KO i ŠTO, kao i NIKO i NIŠTA (s prijedlozima)
mijenjaju se na sljedeći način:
 N. ko što (šta) niko ništa
 G. koga čega ni od koga ni od čega
 D. kome čemu ni prema kome ni prema čemu
 A. koga što (šta) ni u koga ni u šta
 V. - - - -
 I. kim/kime čim/čime ni s kim ničim
 L. (o) kome (o) čemu ni o kome ni o čemu
 lične (ja, ti, on, ona, ono, mi, vi, oni, one, ona),
       Primjer:  On je moj najbolji prijatelj.
 lična povratna zamenica (sebe, se),
     Primjer:  Poštuj sebe!
  upitne (ko?, šta?),
     Primjer:  Ko je to došao?
 neodređene (neko, nešto),
     Primjer:  Neko me je jučer zvao.
 odrične (niko, ništa),
   Primjer:  Ništa ti ne verujem!
  opće ili odrijeđene (svako, svašta)
     Primjer:  Neka priča svako šta hoće.
PRIDJEVSKE ZAMJENICE
 Pridjevske zamjenice zamjenjuju pridjeve.
 U rečenici nisu samostalne i imaju funkciju
atributa ili imenskog dijela predikata. 
 Kao i pridjevi slažu se sa imenicom u rodu, broju i
padežu.
 Vrste pridjevskih zamjenica:
  prisvojne ili posesivne označavaju pripadnost
(moj, moja, moje, tvoj, tvoja, tvoje, njegov, njegova, njegovo, njen,
njena, njeno, naš, naša, naše, vaš, vaša, vaše, njihov, njihovo,
njihova),
  Primjeri:  
 Vaše pjesme su najbolje.

 Moj motor je crvene boje.

 Volim tvoju sestru.
 Pored ovih zamjenica, u prisvojne zamjenice spada i
prisvojna zamjenica svoj, koja označava pripadnost subjektu
rečnice u kojoj se nalazi.
Primjeri:
 Ja sam u svom stanu.
 Ti si u svom stanu.
 On je u svom stanu.
 Prisvojne zamjenice mijenjaju se na sljedeći način:
 N. moj
 G. moga
 D. mom(e)
 A. moj /moga
 V. moj
 I. mojim
 L. (o) mom(e)
Pokazne zamjenice, kao i druge pridjevske zamjenice,

razlikuju sva tri roda.

Njima se upućuje na određeni pojam (taj, ovaj, onaj),

kakav je (takav, ovakav, onakav)

ili koliki je imenički pojam (toliki, ovoliki, onoliki).

 Upitno – odnosne zamjenice su: koji, čiji, kakav, koliki.
 Upotrijebljavaju se u upitnim rečenicama, ali i zavisnim
rečenicama i u funkciji veznika.

 Zamjenice kakav i koliki mijenjaju se po padežima kao

pridjevi neodređenog vida ( kakva čoveka),
ali je i kod njih uobičajenija zamjeničko-pridjevska promjena
(kakvog čoveka).
 Neodređene zamjenice su neki, nečiji, nekakav, nekoliko.
 Ove zamjenice upućuju na neodređena lica i predmete.

 Odrične zamjenice su nekoji, ničiji, nekakav, nikoliki.

Kada se odrične zamjenice upotrijebjavaju s
prijedlozima, zamjenice se razdvajaju, a prijedlog se
umeće između sastavnih djelova.
Ni za koga nisam tu.
Ni sa kim se ne svađam.
 Opće zamjenice upućuju na sva lica, predmete i osobine o
kojma se govori. Grade se od pridjevskih upitno - odnosnih
zamjenica.

Opće zamjenice su:

 svi, svaki, ikoji, ma koji, bilo koji, koji god;
 svačiji, ikakav, ma čiji, bilo čiji, čiji god,
 svakoliki, ikoliki, ma koliki, bilo koliki, koliki god.