Juraj Dobrila

NOA PAHLIĆ
3.g
Općenito:

• Juraj Dobrila rođen je u Istri u mjestu koje se zove Veli Ježenj 

• Rodio se datuma 16. travnja 1812. 
• Umro je 13. siječnja 1882. u Trstu
• Bio je istaknuti biskup, tiskar i dobročinitelj
• Zaredio se 1837. godine, a od 1839. studirao je teologiju u bečkom Augustineumu 
• Diplomirao je 1842., a nakon studija je postao kapelan u Trstu i ravnatelj djevojačke škole
• Zalagao se za uvođenje slavenskih jezika u škole i u javni život 
• Financirao je školovanje djece u hrvatskom dijelu monarhije (u Rijeci i Kastvu) 
• Poticao je hrvatske i slovenske seljake u Istri da čitaju knjige na materinskom jeziku i
štitio ih od Talijana 
• Godine 1854. tiskao je molitvenik "Oče, budi volja tvoja" na hrvatskom
Zanimljivosti

• Podupirao je izdavanje prvih hrvatskih novina u Istri, Naše sloge

1870. • Za Juraja Dobrilu kažu da je bio nadprosječno inteligentan

• Prvo je pohađao njemačku osnovnu školu u Tinjanu i Pazinu, a

zatim gimnaziju u Goriziji i Karlovcu, gdje je išao i u sjemenište.

• Dobrilin studijski kolega i prijatelj bio je Josip Juraj Strossmayer,

najveći hrvatski biskup i dobročinitelj
• Poslije smrti darovali su cijeli njegov posjed u dobrotvorne svrhe 
• Njegova se slika nalazi na novčanici od 10 kuna 
• Po njemu se zovu dvije srednje škole, jedna u Pazinu i druga u Puli 
• Sveučilište u Puli također nosi njegovo ime
Njegov molitvenik Otče, budi volja Tvoja tijekom dugog razdoblja bio je jedini tekst na
hrvatskom jeziku u Istri.
• Bio je virilni član istarskoga Pokrajinskoga sabora u Poreču od njegova osnutka 1861.
do kraja života, no zbog nemogućih uvjeta za legalni rad Sabora od 1867. prestao je
dolaziti na sjednice. Od 1861. do 1873. bio je i zastupnik u bečkome Carevinskom
vijeću. Na I. vatikanskom koncilu (1869. – 79.) podupirao je Strossmayera u njegovim
nastojanjima protiv prihvaćanja dogme o papinoj nepogrešivosti.
• Biskup Dobrila bio je zaslužan za pokretanje prvih hrvatskih novina u Istri –Naša
sloga – koja je počela izlaziti 1870. godine, a sudjelovao je u izdavanjuprve istarske
periodike, kalendara Istran. Objavio je više članaka (uglavnom anonimno, u
listu Naša sloga) i poslanica, u kojima se doticao mnogih politička pitanja. Uz
to poticao je i pomagao mnoge kulturne, prosvjetne i gospodarske djelatnosti.
• Dobrila ne samo da je bio član, nego je bio povjerenikom Matice hrvatske za Istru.
• Hrvatski narodni preporod, nacionalni pokret istarskih Hrvata od 1860-ih do
početka XX. st. Početnim razdobljem procesa hrvatske nacionalne integracije u
Istri smatra se razdoblje od 1830-ih do početka 1860-ih, koje je obilježeno
prodorom ideja ilirizma i početkom smišljenoga rada na ostvarivanju nacionalnih
ciljeva. Početna neorganiziranost i neusklađenost na području većega, zapadnog
dijela istarskog poluotoka došla je do izražaja tijekom političkih previranja
revolucionarne 1848. To prije svega valja pripisati malobrojnosti pripadnika
hrvatske građanske (intelektualne i ekonomske) elite, koja je bila pokretač i
nositelj nacionalnointegracijskih ideja. Na izborima za Carevinsko vijeće zapadno
od Učke nije ni istaknut hrvatski kandidat. Suprotno tomu, u liburnijskom dijelu
Istre hrvatska je elita bila dobro organizirana, što dokazuje i pobjeda hrvatskog
kandidata Josipa Vlaha iz Kastva u izbornom kotaru Podgrad–Volosko–Belaj. Od
uvođenja parlamentarnoga života, odnosno od uspostave Pokrajinskoga sabora
(Istarski sabor) 1861., kontinuirano se djelovalo na ustrojavanju hrvatskog
nacionalno-preporodnog pokreta. U Saboru se ono manifestiralo kroz borbu za
ravnopravnost hrv. jezika u upravi. Na poč. 1870-ih pokrenuta je Naša
sloga, glavni preporodni list, organiziraju se masovna okupljanja na kojima se
raspravlja o nacionalnoj problematici (tabori). 
• Razdoblje od 1860-ih
do početka XX. st. smatra se središnjom ili odlučnom fazom integracije suvremene hrvatske nacije 
u Istri. Obilježena je institucionalnim i sustavnim širenjem nacionalne svijesti. Nositelji hrvatskoga n
acionalnointegracijskog programa razlikuju se generacijski i po političkom programu.
Prva generacija (narodnjačka), koju su predvodili Juraj Dobrila, Dinko Vitezić i Mate
Bastian, vodila je pokret u duhu jugoslavenske ideologije đakovačkoga biskupa Josipa
Jurja Strossmayera i zanosila se idejom ujedinjenja svih Južnih Slavena.
• Od 1880-
ih nastupa druga generacija preporoditelja (pravaška), predvođena Matkom Laginjom, Vjekoslavo
m Spinčićem i Matkom Mandićem, koja je slijedila pravašku ideologiju Ante Starčevića, ali uz neke 
prilagodbe istarskim prilikama. I istarski su se pravaši zanosili vizijom velike Hrvatske
u koju bi bila uključena i Istra, bili su protuaustrijski i protunjemački orijentirani, bili su protivnici du
alizma, ali su priznavali postojanje slovenskog naroda i s njegovim predstavnicima aktivno surađival
i u organizaciji nacionalnog pokreta. 
• Razdoblje stagnacije ili međufaza nacionalne integracije počinje s dobrim rezultatima na izborima z
a Carevinsko vijeće 1907., kad se manifestiralo nejedinstvo hrvatskoga nacionalnog pokreta. 
• Završna faza nastupa s masovnim ustankom nakon kapitulacije Italije 1943.,
a završava sa stvaranjem samostalne hrvatske države 1991.
 • https://hr.wikipedia.org/wiki/Juraj_Dobrila
• https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.asp
x?ID=15663
Literatura • https://povijest.hr/nadanasnjidan/juraj-dobr
ila-istarski-biskup-dobrocinitelj-i-preporodite
lj-1812/
• http://www.porec.hr/prva.aspx?stranica=45
9&j=CRO
KRAJ!