Gimnazija „Edhem

Mulabidić”

Lasersko zračenje
Pripremila:
Selma Obralić
Laseri su uređaji za dobivanje monohromatske
svjetlosti vrlo velikog intenziteta.
Emitovanje laserske svjetlosti

Laserski snopovi mogu biti vrlo uski i

mogu se usmjeriti, stoga imaju veliki
značaj u praksi.

Laser radi na principu stimulirane emisije

svjetlosti, koju je objasnio Einstein već
1917. godine.
Rezonantna apsorpcija

Ako se atom nalazi u osnovnom stanju E1, on se

može probuditi u više stanja E2 apsorpcijom fotona
čija je energija hf=E2-E1
Spontana emisija svjetlosti

Svi sistemi teže minimumu energije. Stoga atom u

pobuđenom stanju provede vrlo kratko vrijeme i
vraća se u osnovno stanje. To se dešava spontano.
Stimulirana emisija svjetlosti

Ako na atom, dok se nalazi u pobuđenom stanju, naiđe

foton spoljašnjeg zračenja čija je energija hf12=E2-
E1, onda možemo reći da dođe do prinundne emisije.
Imamo dva protona koja se kreću u istom pravcu i
imaju istu frekvenciju.
Stimulirana emisija svjetlosti

Ta dva fotona mogu prinuditi sljedeća dva pobuđena

atoma na stimuliranu emisiju svjetlosti. Tako se dobiju
četiri fotona i na taj način se stvara lavina istovjetnih
fotona što rezultira laserskom svjetlosti.
Inverzna popunjenost

Vjerovatnoća stimulirane emisije svjetlosti je veća što je veći broj atoma

u pobuđenom stanju i što je duže vrijeme trajanja pobuđenog stanja.
Takvo stanje se naziva inverzna popunjenost što znači da bi trebalo biti
više atoma u pobuđenom neko u osnovnom stanju.
Rubinski laser

Prvi laser je konstruisao američki fizičar

Maiman, 1960. godine. Radna supstanca
bio je kristal rubina u obliku šipke
prečnika 1 cm i dužine 5 cm. Ima tzv.
Metastabilna pobuđena stanja u kojima se
elektroni zadržavaju oko sto puta duže
nego u ostalim stanjima.
 Višestrukom refleksijom laserskog snopa između
paralelnih ogledala njegov se intenzitet višestruku
povećava. Laserski snop izlazi kroz jedno polupropusno
ogledalo.
Primjena lasera
Laserska svjetlost je izrazito
monohromatska, pa je brzo našao
primjenu u industriji i medicini.
Specifičnije u rezanju i zavarivanju, i u
hirurškim zahvatima.

Omogućuje stvaranje holograma,

snimanje unutrašnjih organa čovjek. Buši
uske cjevčice u dijamantima, precizno
mjeri fizikalne veličine, ispituje kvalitet
materijala itd.