SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

GEODETSKI FAKULTET
Zavod za primijenjenu geodeziju

Analiza urbanizacije grada

Zagreba
DIPLOMSKI RAD

Mentor: izv. prof. dr. sc. Mladen Zrinjski

Drugi mentor: doc. dr. sc. Mateo Gašparović
Izradila: Antonija Veselski
Cilj i zadatak diplomskog rada
 Cilj:
 Prikazati i vizualizirati promjene u strukturi grada
 Ukazati na moguće problematične zone uslijed urbanizacije grada Zagreba
 Dati smjernice za lokacije na kojima bi se trebalo poticati razvoj grada i
urbane vegetacije

 Zadatak:
 Provedba klasifikacije i praćenje promjena zemljišnog pokrova u razdoblju
od trideset i dvije godine (1985. – 2017.) s vremenskim intervalom svake
dvije godine
 Analiza i ocjena točnosti rezultata klasifikacije
Metodologija istraživanja
1. Preuzimanje satelitskih snimaka
2. Obrada satelitskih multispektralnih snimaka
3. Prikupljanje reprezentativnog seta uzoraka
4. Provedba nadzirane klasifikacija snimaka
5. Ocjena točnosti rezultata klasifikacije
6. Analiza i vizualizacija dobivenih rezultata
Korišteni softveri za obradu i klasifikaciju snimki

 Za obradu i manipulaciju satelitskih snimki - programski paketi QGIS

(ver. 4.3 Madeira) i SAGA (ver. 6.4.0)
 Za analizu rezultata klasifikacije – Microsoft Excel 2010
 Obrada snimki - QGIS + plug-in „Semi Automatic Classification (SCP)”
 SCP - pruža nekoliko alata za vizualizaciju prikaza, naknadnu obradu
klasifikacija i izračun rastera
 Klasifikacija snimki - SAGA GIS
 SAGA - je GIS softver dizajniran za jednostavnu i učinkovitu provedbu
prostornih algoritama, koji nudi sveobuhvatan, rastući niz
geoznanstvenih metoda
Metodologija istraživanja
1. Preuzimanje satelitskih snimaka
 Multispektralne satelitske snimke preuzete sa stranica „Landsatlook
Viewer” i „Earth Explorer”
 Preuzete su satelitske snimke Landsat 5 i Landsat 8 satelitskih misija
koje obuhvaćaju vremensko razdoblje od 1985. – 2017.
 Kriteriji prilikom preuzimanja: max. cloud coverage - 0 %
ljetni mjeseci (30. svibnja – 30. rujna)
 Preuzeto 17 snimaka – vremenski interval dvije godine
Slika 1: Prikaz preuzetih multispektralnih snimaka
 Korištene Landsat satelitske misije

Landsat 5
 Lansiran: 01. ožujka 1984. godine
 Senzori: Multispectral Scanner
System i Thematic Mapper
 6 spektralnih kanala ( Bands 1-5,7)
 1 termalni kanal (Band 6)
 Prostorna rezolucija: 30 m, 120m*
 U funkciji 29 godina i 10 mjeseci
Landsat 8
 Lansiran: 11. veljače 2013.
 Senzori: Operational Land Imager (OLI)
i Thermal Infrared Sensor (TIRS)
 11 spektralnih kanala (9 OLI, 2 TIRS)
 Prostorna rezolucija: 15 m,30 m,100 m
 Više od 700 scena dnevno
 Podaci dostupni od 30. svibnja 2013.
Metodologija istraživanja
2. Obrada satelitskih multispektralnih snimaka
 Prvi korak: preprocessing – predobrada snimaka
- Poboljšava karakteristike snimaka
- Vrijednost piksela se iz digitalnog broja (DN)  fizička
vrijednost sadržane refleksije
- Provodi se atmosferska korekcija metodom
Dark Object Subtraction (DOS 1)

 Drugi korak: kreiranje virtualnog rastera i vektorskog sloja uzoraka

Virtualni raster
 Služi za prikupljanje reprezentativnog seta trening uzoraka

Slika 3: Landsat 5 + bands 4,3,2 Slika 4: Landsat 5 + bands 3,2,1

Metodologija istraživanja
3. Prikupljanje reprezentativnog seta trening uzoraka
 Kreiranje vektorskog sloja unutar kojeg se prikupljaju uzorci unutar 5 klasa
 Samo pravilan odabir uzoraka rezultira kvalitetnom klasifikacijom!
 Ulazne varijable (trening uzorci) moraju zadovoljiti određene uvjete
 KLASE : 1 - voda - plavo
2 - Izgrađeno područje - crveno
3 – Visoka vegetacija - tamno zeleno
4 – Zemlja - smeđe
5 – Niska vegetacija - svijetlo zeleno
Metodologija istraživanja
4. Klasifikacija multispektralnih satelitskih snimki
 Nakon kvalitetno odabranih testnih uzoraka slijedi provedba nadzirane
klasifikacije metodom – Random Forest (RF)

 Zašto baš Random Forest metoda klasifikacije?

 mogućnost obrade velike baze podataka
 potrebno manje vremena za obradu podataka u odnosu na druge
metode (npr. Support Vector Machine (SVM))
 visoka točnost klasifikacije
 modeli kvantificiraju svaku ulaznu varijablu (uzorak) u mjeru važnosti
Metodologija istraživanja
5. Ocjena točnosti rezultata klasifikacije
 Nakon klasifikacije potrebno je utvrditi točnost dobivenih rezultata
 QGIS programski paket: „ Processing  Graphical Modeler ”
 Definirana dva modela – za potrebe ocjene točnosti i analizu rezultata
 Ocjena točnosti prikazana je kroz matricu konfuzije
 Korištene GRASS funkcije: - v.to.raster
- r. kappa
- Clip raster by extent
- r.stats
 Model 1 Model 2

Slika 7: Algoritam modela ocjene Slika 8: Algoritam statističkog

točnosti rezultata klasifikacije modela zastupljenosti pojedine klase
 Metodologija istraživanja
6. Vizualizacija i analiza dobivenih rezultata istraživanja

Graf 1: Tendencija promjene zemljišnog pokrova od 1985. – 2017.

Rezultati klasifikacije za 1985. godinu
Klasa Površina (km2) Udio (%)
Vodena površina 3,12 0,82
Izgrađeno zemljište 99,14 25,92
Visoka vegetacija 67,47 17,64
Zemlja 5,77 1,51
Niska vegetacija 207,00 54,12
Tablica 2: Zastupljenost pojedine klase na sceni

1985.
Visoka Niska
Klasa Voda Izgrađeno Zemlja
vegetacija vegetacija
Voda 93 0 0 0 0
Izgrađeno 9 164 0 15 7
Visoka vegetacija 1 0 140 0 0
Zemlja 0 7 0 77 0
Niska vegetacija 2 5 12 0 185
Ukupno 105 176 152 92 192
Kappa 0,8965
Ocjena točnosti
89,65 %

Tablica 3: Matrica konfuzije i parametri ocjene točnosti

Slika 9: Prikaz urbaniziranosti grada Zagreba 1985. godine
Rezultati klasifikacije za 1999. godinu
Klasa Površina (km2) Udio (%)
Vodena površina 4,38 1,14
Izgrađeno zemljište 131,09 34,27
Visoka vegetacija 83,07 21,72
Zemlja 16,81 4,39
Niska vegetacija 147,15 38,47
Tablica 4: Zastupljenost pojedine klase na sceni

1999.
Visoka Niska
Klasa Voda Izgrađeno Zemlja
vegetacija vegetacija
Voda 61 0 0 0 0
Izgrađeno 4 209 0 38 25
Visoka vegetacija 2 4 78 0 5
Zemlja 0 3 0 68 1
Niska vegetacija 1 28 5 4 225
Ukupno 68 244 83 110 256
Kappa 0,7851
Ocjena točnosti
78,51 %

Tablica 5: Matrica konfuzije i parametri ocjene točnosti

Slika 10: Prikaz urbaniziranosti grada Zagreba 1999. godine
Rezultati klasifikacije za 2017. godinu
Klasa Površina (km2) Udio (%)
Vodena površina 5,37 1,40
Izgrađeno zemljište 149,20 39,01
Visoka vegetacija 73,27 19,15
Zemlja 17,27 4,51
Niska vegetacija 137,40 35,92
Tablica 5: Zastupljenost pojedine klase na sceni

2017.
Visoka Niska
Klasa Voda Izgrađeno Zemlja
vegetacija vegetacija
Voda 38 0 0 0 0
Izgrađeno 1 164 102 1 1
Visoka vegetacija 0 0 1 0 0
Zemlja 0 7 5 47 1
Niska vegetacija 0 5 1 5 58
Ukupno 39 109 109 53 60
Kappa 0,9235
Ocjena točnosti
92,35 %

Tablica 6: Matrica konfuzije i parametri ocjene točnosti

Slika 11: Prikaz urbaniziranosti grada Zagreba 2017. godine
Slika 12: Prikaz urbaniziranosti grada Zagreba 1985. godine Slika 13: Prikaz urbaniziranosti grada Zagreba 2017. godine
Analiza i zaključak
 Područje grada Zagreba – značajne promjene
 Trend linearnog povećanja izgrađenog zemljišta na uštrb vegetacije
 Problematične zone grada: centar i zapadni dio grada
 Od 1985. – 2017. – gubitak od 42,66 km2 vegetacijske površine
( niska i visoka vegetacija)
- povećanje izgrađenog zemljišta za 50,06 km2
Zaključak
 Urbanizacija kao jedan od bitnih procesa današnjice sa sobom donosi važna
pitanja kao što je kvaliteta života u gradovima
 Zabrinjavajući rezultati gledajući kvalitetu života u Zagrebu
 Potrebno je težiti urbanizaciji ruralnih područja van grada – južni dijelovi
grada
 Očuvanje urbane vegetacije kao što su parkovi i zelene površine u gradu
HVALA NA PAŽNJI!