Ekološke katastrofe

Izradili : Dora Janković i Eric Fortunato

 Ekološka katastrofa

• Definira se kao katastrofalni događaj u prirodnom okolišu

koji je uzrokovan ljudskim ili prirodnim djelovanjem.
• Mogu imati utjecaj na poljoprivredu, biološku raznolikost,
gospodarstvo i zdravlje.
• Većina ih je povezana sa proizvodnjom ili prijevozom goriva
za rastuće svjetske populacije i prirodnim katastrofama
(poplave, potresi ili tsunamij).
 Neke od svjetskih ekoloških katastrofa:
1. NUKLEARNA KATSTROFA U ČERNOBILU
( 26. travnja 1986.)
• jedan od reaktora černobilske
nuklearne elektrane je eksplodirao
te su goleme količine radijacije
otišle u atmosferu.
• radijacija se proširila prostorima
cijele Europe i tadašnje sovjetske
Rusije.
2. JAPANSKA NUKLEARNA KATASTROFA IZ
(1999.g.)
• nesreća se dogodila kao posljedica
nestručnosti i nepažnje pogonskog
osoblja, radnici su otopili
preveliku koncentraciju visoko
obogaćenog urana, što je dovelo
do nekontrolirane lančane
reakcije.
3. FUKUSHIMA

(2011.g.)

• Japan je pogodio razorni potres te

nastaju goleme štete na
zahvaćenom području .

• Štetu je pretrpjela i nuklearna

elektrana Fukushima, iako sami
reaktori nisu bili oštećeni uslijed
posljedica potresa.

• Ipak kasnije, pritisak radioaktivnih

čestica prerastao je dopuštenu
vrijednost te je ispušten u
atmosferu.

• Kasnije dolazi do taljenja jezgre

nuklearnog reaktora.
Ekološke katastrofe na području Hrvatske
1. Ekološka katastrofa u Gorskom kotaru
(Gorski kotar zahvatila pojava ledene kiše koja je izazvala katastrofalne štete
na šumama)
2. Poplave na području brodske Posavine
(Rijeka Sava dostigla je rekordnu razinu te probila neke od nasipa i uzrokovala
mnoge štete)
3. Potres u Zagrebu 2020. / Potres u Petrinji
(Potres u Zagrebu jačine 5,5 stupnjeva po Richteru)
(Potres kod Petrinje 2020. magnitude 6,4)
• Svim ekološkim katastrofama zajednička je velika posljedica na
stanovništvo i gospodarstvo .

• Nemar ljudi, nedovoljna sposobnost i znanje, kao i neispravni strojevi i

dijelovi pogona često su uzrok ekoloških katastrofa koje nekad imaju
enormne posljedice.

• Industrije koje stavljaju profit daleko ispred svega drugog najviše

zagađuju zemlju, ne razmišljajući pritom o posljedicama.

• Kompanije uglavnom traže razne načine kako bi izbjegle ekološke

zakone, pa mnoge od njih svoje pogone premještaju u manje razvijene
zemlje, koje nemaju dobro razvijeno gospodarstvo.
Zaključak
• Zemlje bi se danas, u 21.
st., trebale sve više okretati
ka novim obnovljivim
izvorima energije kao i
tražiti ona nova, sigurna za
okoliš, rješenja. Takvi su
izvori energije skupi, ali
dugoročno održivi.