Nadalje, za eko-gospodarstva, kad je u pitanju plodored, posebno treba istaknuti:

- smjenjivanje kulture s dubokim i plitkim korjenovim sustavom

- smjenjivati kulture velike i male biomase

- zastupljenost kultura koje vežu N treba biti dovoljna da osigura opskrbu svih
sa N
- gdje je god moguće: predsjetvu, podsjetvu, naknadnu sjetvu, međusjetvu,
zelenu gnojidbu
- nikada tlo golo!
- uključivanje usjeva koje guše korove (npr. konoplja)

- poštivati vremenski razmak vraćanja iste kulture na isto tlo (suncokret, šeć.
repa!)
- različite sorte radi genetske raznolikosti

-izmjenjivanje jarina i ozimina

- svakako kombinirati biljnu i stočarsku proizvodnju – mješovito

gospodarstvo!
Za naknadne ili međuusjeve često se koriste stare kulture, kao što su repe ugarnjače ,stočne
repe,stočni kelj, tikve i drugo bilje.
SL: :Broskva (repa ugarnjača) SL: Postrna repa (ugarnjača)

Sl.: Stočni kelj SL.:Tikve

Sl.: Heljda Sl.: Čičoka
Slika21: Primjeri plodoreda
 Tablica 19. Gotovo idealan plodored na biološko-dinamičkom gospodarstvu Talhof u Njemačkoj
GODINA KULTURA, VRSTA I KOLIČINA GNOJIVA
1. Travno-djetelinska smjesa
2. Travno-djetelinska smjesa. 40 tona kompostiranog gnoja/ha nakon drugog otkosa
3. Parcela je podijeljena na tri dijela na kojima se uzgaja kukuruz, krumpir i mrkva.
Kukuruz se gnoji s 15 m3 tekućeg gnoja/ha
4. Jari ječam koji se podsijava s crvenom djetelinom
5. Crvena djetelina. Gnojidba s 25 t kompostiranog gnoja/ha prije oranja
6. Jara pšenica koja se gnoji s 10 t kompostiranog gnoja. Nakon žetve sije se smjesa
repice i gorušice za zelenu gnojidbu
7. Zob podsijana s travno-djetelinskom smjesom
8. Travno-djetelinska smjesa
9. Travno-djetelinska smjesa koja se u kasno ljeto prije oranja gnoji s 15 t
kompostiranog gnoja/ha. Nakon toga sije se ozima pšenica
10. Ozima pšenica, koja se ponekad gnoji s tekućim gnojem. Nakon žetve sije se
smjesa repice i gorušice za zelenu gnojidbu
11. Bob
12. Zob
13. Smjesa grahorice, graška, zobi i ječma za silažu. Usijavanje travno-djetelinske
smjese
ZDRUŽENA SJETVA USJEVA—KONSOCIJACIJE USJEVA

Ponoviti Opću proizvodnju bilja-Mihalić!!! I predavanja OPB-Žugec, Stipešević, Jug

To je uzgoj više kultura, na istoj površini, u isto vrijeme vegetacije.

Budući da se sada u istom trenutku nalazi više kultura, u središte pažnje dolaze
njihovi odnosi:

fizičko međudjelovanje- habitus kultura

biljke upijaju različite tvari, ali i izlučuju tvari koje kiša ispire (alohtone tvari) što
utječe na druge kulture. To su organske kiseline, šećeri, aminokiseline, CO2,
fitoncidi, KOLINI (alolopatija).
Slikovito, prema Grümmeru
Međusobni odnosi članova edafona putem aktivnih tvari
Ugrobiocenozi čovjek bira kulture, i zato za uspješnu agrobiocenozu, odnosno
KONSOCIJACIJU ne smije:

između partnera postojati negativna alelopatija

izlučevine korijenja i biljaka ne smiju štetno djelovati na mikroorganizme tla

partneri ne smiju doći u kompeticijske odnose u primanju vegetacijskih čimbenika

kulture nadzemnim organima ne smiju ometati jedna drugu u primanju vegetacijskih

čimbenika

ne smije doći do štetnog djelovanja alohtonih tvari

U praksi susrećemo slijedeće konsocijacije kultura:

-oraničnih
-povrtnih
-oraničnih i povrtnih
-drvenastih
-drvenastih s oraničnim i povrtnim
-šumskog drveća s poljoprivrednim kulturama
RAZLOZI UVOĐENJA KONSOCIJACIJE
1. Bolja uporaba proizvodne površine.

2. Pozitivno djelovanje na plodnost tla

Kombiniranje kultura može pozitivno utjecati na nakupljanje humusa i
mikroorganizama. Npr. trave + djeteline. trave utječu na humus pri površini, djeteline
pak u dubini, uskog C:N odnosa.

3. Povoljno djelovanje jednog partnera na drugog

Nije riječ samo o pozitivnoj alelopatiji već o pozitivnom učinku korijenovih izlučevina.
Npr. djeteline i trave. Djeteline stvaraju N putem simbiotskih fiksatora dušika, a njega i
aminokiseline dobro koriste trave. Tu je i pozitivan učinak na kakvoću prinosa.
4. Iskorištavanje rubnog utjecaja kod partnera
Biljke u rubnom redu imaju veći vegetativni prostor- za korijen i nadzemni
dio, a time i veću mogućnost korištenja vegetativnog prostora. Rezultat → veći prinos.
To je tzv. RUBNI UČINAK.

5. Zaštitna uloga ili pružanje pomoći u rastu jednog usjeva drugom u konsocijaciji
Partner većeg habitusa stvara povoljni fitoklimat za drugi usjev manjeg habitusa u
početnom rastu- djetelina u ječmu, pšenici ili zobi. Nekada su se kod nas, na
seljačkom posjedu, kada su se žitarice sijale u rijeđim sklopovima, u njih na proljeće
usijavale djeteline. Nakon žetve, djetelina je nastavila rast, kosila se na jesen i
ostavljala kao glavni usjev slijedeće godine, ili zaoravala kao siderat.
Jači usjev služi za penjanje drugom- pšenica, zob i ječam za grahorice, ili kukuruz za
grah

6. Dobivanje prinosa bolje kakvoće

trave i djeteline: više bjelančevina i ugljikohidrata
7. Bolja uporaba vegetacijskog razdoblja
jednim djelom ostvaruje se zaštita podusjeva, a s druge strane bolje je korištenje
površine Npr.- djeteline usijane u žitarice: sjetva u proljeće, a nakon žetve odmah start
podusjeva.
8. Povećanje sigurnosti usjeva jedne kulture na granici areala njezinog uzgoja
Npr. u sjevernim predjelima zbog niskih temperatura može stradati pšenica. Raž
kao otpornija, u smjesi povećava sigurnost.U nas je poznata SURAŽICA. U Lici je to
KARIŠIK.
 Sl.: Združeni usjevi ratarskog bilja

Sl.: Združena sjetva povrća

 Sl.: Združena sjetva ratarskog bilja Sl.: Združena sjetva drvenastih kultura i povrća

Sl.: Združena sjetva drvenastih i krmnih kultura Sl.: Voćke i tikve

Sl.: Združene voćke i združeno povrće i cvijeće Sl.: Breskve i tikve

Sl.: Združene voćke i povrće Sl.: Združene voćke ,povrće i ratarsko bilje
Sl.: Breskve i rajčica Sl.: Šumsko drveće i kultura koja traži sjenu (npr. neke vrste kave

Sl.: Soja kao podusjev u žitarici Sl.: Kukuruz i soja

Sl.: Konsocijacija povrća