PEDAGOŠKI FAKULTET

SMJER: INFORMATIKA I TEHNIKA

 
 SEMINARSKI RAD:
NASTAVNI PLAN I NASTAVNI PROGRAM
 
Student: Mentor:
Vera Lazarević Prof. dr Esed
Karić
 Uvod

 Pri definisanju nastave akcenat treba staviti da je nastava naučno zasnovan,

jedinstven komunikacijski- interakcijski, sistematski organizovan
institucionalni obrazovno-odgojni rad namijenjen učenicima, polaznicima,
određenoj grupi, određenog ili približnog psihofizičkog uzrasta, predznanja,
znanja, raznih iskustava, koji po utvrđenoj koncepciji nastavnog plana i
programa realizuju predviđene ciljevе, zadatke i sadržajne aktivnosti u
određenom vremenskom periodu.
Мnoštvo je definicija nastave, ali ni za jednu se ne može utvrditi da je potpuno
sveobuhvatna.
Nastavni sadržaji i aktivnosti

U pedagoškoj enciklopediji (1989.) nastavni sadržaji definišu se kao generacijsko iskustvo, koje valja vaspitač putem organizovanog vaspitno-obrazovnog procesa prenijeti na generacije koje dolaze. Nastavni sadržaj obuhvata određenu količinu znanja o pojavama, procesima, zakonitostima u prirodi , društvu, kulturi,
umjetnosti, pravilima i normama društvenih odnosa, vrijednostima koje učenici u procesu nastave trebaju pod rukovodstvom nastavnika i svojom aktivnošću usvojiti, razviti.
Nastavne sadržaje i aktivnosti možemo svrastati i podijeliti na sadržaje:
-društveno-humanističkog,
-jezičkog,
-prirodno-matematičkog,
-kulturno-umjetničkog,
-tehničko-tehnološkog,
-proizvodno-ekonomskog,
-komunikološko-informacionog,
-ekološkog i dr.područja.
 Nastavni sadržaji i aktivnosti predstavljau realnu, objektivnu osnovu na kojoj
se odvija proces nastave i slobodnih aktivnosti, deteminišu karakter nastavnog
procesa, komunikaciju, interakciju, odnose, stavove učenika i nastavnika,
oblike, metode, razne postupke, nastavna sredstva i pomagala. Komunikacija,
interakcija i odnos između nastavnika, učenika, nastavnih sadržaja i aktivnosti
nije apsolutan i apstraktan, on je relativan i konkretan, društveno-istorijski,
politički, ekonomski, materijalno ili bilo na koji drugi način uslovljen.
Nastavni sadržaji i aktivnosti se regulišu nastavnim planom i nastavnim
programom što predstavlja osnov za uspostavljanje komunikacije, interakcije
između učenika i nastavnika u procesu nastave i slobodnih aktivnosti.
 Nastavni plan i program
Nastavni plan i program su glavni dokumenti na kojima se temelјi nastava
u školi - njima se određuju sadržaji i vremenski okviri za realizaciju
obrazovanja.
Nastavni plan je osnovni školski dokument. Nјime se odrećuju predmeti
koji će se učiti u pojedinom tipu i vrsti škole, kojim redosledom po
razredima i kolikim brojem časova po svakom predmetu. Nastavnim planom
se odrećuje koja će se vrsta sadržaja učiti u nekoj školi, a time se odrećuje i
profil nastave i tip same škole. Potpuna tematska konkretizacija daje se
nastavnim programom.
Sistem vrednosti društva utiče na to koji će se predmeti i koliko učiti u
školama - kriterijumi su: potrebe društva, potrebe ličnosti, zahtevi tradicije,
kulturno-umetnički zahtevi, naučnotehnološki zahtevi. Najčešće se
kombinacijom ovih pristupa formira nastavni plan.
 Vanjska struktura i bitni elementi nastavnog plana su:
 Popis nastavnih predmeta koji će se izučavati u određenoj školi,
razredu.
 Redosled izučavanja nastavnih predmeta po razredima
 Sedmični fond nastavnih časova za svaki nastavni predmet
 Sedmični fond nastavnih časova za svaki razred
 Klasifikacija nastavnih planova može biti:

• prema nivou škola u sistemu - za osnovnu, srednju školu, višu,

fakultet;
• prema tipu škole - za gimnaziju, medicinsku školu, ekonomsku školu;
• prema trajanju školovanja - potpuni i skraćeni itd.

 
 Pojam nastavnog programa
Nastavni programom određuje se sadržinski okvir nastavnih predmeta
zastupljenih u nastavnom planu i daje osnovna didaktičko-metodička uputstva
za njihovu pripremu, planiranje, realizaciju, evaulaciju i sl. Bitne karakteristike
nastavnog programa su:
- obim
- dubina,
- redosljed ili struktura.
Obim nastavnog programa odnosi se na širinu odnosno, na količinu znanja
i sposobnosti, vještine i navike koje učenici trebaju steći i razviti u okviru
izučavanja sadržaja i aktivnosti određenog nastavnog predmeta.
 Da bi se bolje razumjeli pojedini dijelovi nastavnog programa treba poznavati
posebnu didaktičku terminologiju i pravilno je poimati. Ovamo pripadaju pojmovi kao
što su predmetno područje, nastavna cjelina, nastavna tema i nastavna jedinica.
Predmetno područje čine relativno zasebni dijelovi nastavnog programa istog
predmeta, a izvedeni su na temelju strukture dotične znanosti.
Nastavnu cjelinu čine kompleksniji dijelovi nastavnog programa u kojima
dominira određena središnja tematika prožeta nekom osnovnom idejom (idejnom,
metodološkom,znanstvenom,ekonomskom,itd.)
Nastavna tema je kao pojam po sadržajnom određenju veoma nalik na pojam
nastavne, odnosno predmetne cjeline, a ta sličnost proizlazi odatle što među njima ima
mnogo zajedničkog a veoma malo razlika.
Cjelina je u pravilu šira od teme, ali se može i poklapati sa temom.
Nastavna jedinica jest opseg nastavnog sadržaja odmjeren za jedan nastavni sat ili
dvostruki sat. Mjerilo dužine nastavnog sata je 45min.
KRAJ!