Ponavljanje – Newtonovi zakoni

I. Newtonov zakon
Svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikog gibanja po
pravcu sve dok ga vanjska sila ne primora da to stanje promijeni.
II. Newtonov zakon
Akceleracija tijela je proporcionalna rezultantnoj sili
koja djeluje na tijelo a obrnuto proporcionalna masi
tijela.

III. Newtonov zakon

Svakom djelovanju (akcija) uvijek je suprotno i jednako
protudjelovanje (reakcija). Djelovanja dvaju tijela
jednoga na drugog uvijek
 su jednaka
 i suprotnog
smjera ( F ).A B   F B A
1
 DRUGI NEWTONOV ZAKON GIBANJA¸¸¸¸¸¸

Primjer 1 Newton-ov drugi zakon

 m = 500kg,
 a = 30 m/s2, F=ma
 F=? F=500kg30m/s2=15103N
2
Primjer 2

Sila 1
400 N
Sila 1200 N
Teret 300 kg
Sila 2
850 N
Odredite:
a)Rezultantnu silu a) 50 N
b)Akceleraciju b) 0,167 m/s2
c)Brzinu nakon 5s c) 0,833 m/s
d)Pomak nakon 5s d) 2,08 m

3
Primjer 3

Slaganje sila

4
Težina tijela

Težina tijela je po iznosu jednaka ukupnoj sili koja treba

djelovati na tijelo da ga spriječi slobodno padati. Težina knjige
koja miruje na stolu je sila prema gore jednaka iznosu
gravitacijske sile na knjigu G = mg. Težinu tijela treba mjeriti
onda kada tijelo nema ubrzanje u vertikalnom smjeru s obzirom
na tlo.
Težina G = mg

5
Sila teža G

Sila teža je sila kojom Zemlja

djeluje na tijelo mase m i
svakom tijelu daje jednaku
srednju akceleraciju koja je
jednaka ( g = 9,81 ms-2)
Sila teža je vektor usmjeren
prema središtu Zemlje tj.
Vektor okomit na površinu
Zemlje .

6
Elastična sila opruge

x -produljene opruge pod utjecajem sile

F   k  x
Sile otpora
Kako izgleda formula za silu otpora pri gibanju tijela u fluidu? Sila
otpora gibanja tijelu kroz fluid je to veća je brzina gibanja tijela kroz
fluid veća Fotpora = −k v , a smjer sile otpora je u smjeru suprotnom
od smjera brzine. Konstanta k se određuje u pokusu, empirijski pri
većim brzinama tijela, sila raste brže nego što raste brzina pa
možemo napisatii Fotpora = −B v2, B je konstanta koja ovisi o gustoći
fluida i obliku tijela (izvod u narednoj lekciji), pa se dobije zakon sile
otpora:
1
Fzraka   Av 2
2
Gdje je: ρ je gustoća fluida, A je površina tijela.
7
PRIMJER 4 Djelovanje sile na tijelo.

 Tijelo (mase m = 100 kg) guramo po glatkoj

ravnoj podlozi (horizontalnoj i bez trenja). Pri tome
na tijelo djelujemo silom od 50N u i smjeru. Ako
je tijelo krenulo iz stanja mirovanja, kolika je brzina
tijela v nakon što je ono prešlo put od x =10 m ?

v
v=0
F F
m F
a m a

i
s
8
Rješenje: Djelovanje sile na tijelo..

 Krenimo od izraza F = ma.

 a = F / m.
 Prisjetite se da je v2 - v02 = 2a(x - x0 )

2F  x
 tako je v2 = 2Fx / m v 
m
v

F
m a

i
x
9
Primjer 5- dva tijela

 Dva tijela mase m1 i m2 dodiruju se i leže na horizontalnoj

podlozi (trenje zanemarite). Ako na tijelo mase m1 djeluje
sila F, kolika sila djeluje na tijelo mase m2?

F
m1 m2

10
Primjer 6– Očuvanje količine gibanja
 Dvije grupa u čamcima, sretnu se na sredini jezera. Nakon kratke priče, osoba u
čamcu 1 gurne čamac 2 silom od 46 N, kako bi se čamci razdvojili. Ako je masa
čamca 1 zajedno s osobama u njemu jednaka 150 kg, a masa čamca 2 zajedno s
osobama u njemu 250 kg, izračunajte:
količinu gibanja svakog od čamaca nakon 1,2 sekunde od početka gibanja.

 Rezultati: p1 = -p2 = - 55 kgm/s.

Primjetite da je sačuvana količina gibanja, a ne brzina.
11
Primjer 7– III Newtonov zakon

 Dvije grupa u čamcima, sretnu se na sredini jezera. Nakon kratke priče, osoba u
čamcu 1 gurne čamac 2 silom od 46 N, kako bi se čamci razdvojili. Ako je masa
čamca 1 zajedno s osobama u njemu jednaka 150 kg, a masa čamca 2 zajedno s
osobama u njemu 250 kg, izračunajte:
a) ubrzanje koje je dobio svaki od čamaca,
b) koliko su udaljeni čamci nakon 1,2 s.

 Rezultati: a) a1=-0,31 m/s2, a2 = 0,18m/s2, b) 0,35 m.

12
Primjer 8
Teniskim reketom se udari lopta. Brzina lopte prije sudara je bila 230
km/h. Trajanje sudara palice i lopte možete odrediti s grafa. Nakon
elastičnog sudara lopta se giba u suprotnom smjeru (θ = 1800).

Odredite :
a)impuls sile koji djeluje na loptu za
vrijeme sudara
b) masu lopte
c) trajanje sudara

13
Rješenje

a) Impuls sile  Fsrednja  t

v 2v sin( / 2)
Fsrednja  m   m
t t
Fsrednja  t  Mjera površine ispod grafa sile

Impuls sile odgovara po

iznosu površini ispod grafa
kako je prikazano na slici.

14
p1= 9·0,05/2= 0,225 N ·s
p2= (9·+11,5)(0.2-0,05)/2= 5,125 N ·s
pUkupno= p1+ p2 +… +p9
p3= (13·+11,5)(0.4-0,2)/2= 2,45 N ·s
p4= (15·+13)(0.6-0,4)/2= 2,80 N ·s pUkupno= 17,475 N·s
p5= (15·+15)(0.7-0,6)/2= 1,50 N ·s
t= 1,250 ms
p6= (15·+14)(0.8-0,7)/2= 1,45 N ·s
p7= (14·+10)(1.0-0,8)/2= 2,40 N ·s
p8= (10·+4)(1.2-1,0)/2= 1,4 N ·s Fsrednje  1398 N
p9= (4·+0)(1,25-1,2)/2= 0,125 N ·s

b) Impuls sile  Fsrednja  t Fsrednje=13980 N

v 2v sin( / 2) Fsrednja 
impuls _ sile
Fsrednja  m  m m = 0, 1367kg
t t t

c) Trajanje sudara je 1,25 ms.

15
 Zadatak 1: Impuls sile odgovara površini ispod F-t grafa
Palicom za baseball se udari lopta mase 140 grama. Sudar traje 1,2ms.
Nakon elastičnog sudara lopta se giba u suprotnom smjeru (θ=1800).
Izračunajte:
a) impuls sile koji djeluje na
česticu za vrijeme sudara
b) iznos brzine lopte prije i
poslije sudara

Fsrednja  t  Mjera površine

ispod grafa sile

16
Primjer 9
Čelični kabel je privezan za dizalo i poteže ga vertikalo uvis. Brzine dizala možete
izračunati iz podataka na slici. Sve učinke sila trenja zanemarite u narednoj
raspravi.
a) Dok se dizalo podiže:
1. sila od kabela koja djeluje na lift prema gore je
veća od gravitacijske sile na lift prema dolje.
2. sila od kabela koja djeluje na lift prema gore je
jednaka gravitacijskoj sili na lift prema dolje.
3. sila od kabela koja djeluje na lift prema gore je
manja od
gravitacijske sile na lift prema dolje.
 4. sila od kabela koja djeluje na lift prema gore je
veća od zbroja gravitacijske sile na lift prema dolje
i sile na lift prema dolje od zraka
ništa od gornjih odgovora nije točno.
b) Kolika je brzina kutije u vertikalnom smjeru ?

17
Rješenje

x2  x1
v 
t 2  t1
1  0,8 m 1,2  1 m 1,4  1,2 m
v  2 v  2 v  2
1,1  1 s 1,2  1,1 s 1,3  1,2 s

S obzirom da je brzina stalna radi se o jednolikom gibanju po pravcu što znači da su sile
uravnotežene, tj. rezultantna sila je po iznosu jednaka nuli. Brzina se ne mijenja i iznosi
2m/s.

18
DIFERENCIJSKE JEDNADŽBE

19
1. Položaj se mijenja jer tijelo ima brzinu v: x  v  t
2. Novi položaj se izračuna polazeći od početnog položaja xstari:

xnovi  xstari  x
3. Diferencijska jednadžba omogućava izračunati promjenu
brzine v za vrijeme Δt :
kv
v  ( g  )  t
m

4. Poznavajući brzinu tijela Vstari u početnom trenutku t0 ,

izračunamo novu brzinu Vnova :

vnovi  vstari  v

20
• Diferencijska metoda rješavanja često se još naziva
rješavanje korak po korak. Na primjeru vertikalnog hica
pokažimo ovu metodu, ali uz prisustvo otpora zraka.

a
 F

v  F  mg  kv 
 
kv 
 g  
Diferencijska
jednadžba
m t m m  m

21
 Primjer 10
v Primjer Excel
Ubrzanje se računa iz omjera a
t
Zračni balon se podiže vertikalno uvis stalnom brzinom od 10 m/s.
Privezan užetom za balon visi predmet mase m = 50 kg. Na visini 50 m
iznad tla pukne uže.
Izračunajte postupkom korak po korak položaj predmeta 0,3 s nakon
pucanja užeta ako je k= 0,5. Položaje računajte svaku 0,1 s. Otpor zraka
računajte prema Fotpora   k  v
Podatke prikažite u tablici donjeg formata.
1. korak
x  v0  t x  10  0,1 vnovi  vstari  v
xnovi  xstari  x vnovi  10  v
51  50  1 vnovi  10  (0,991)  9
0,5 10 v  0,991
v  ( g  )  0,1  0.991 a   9,91
50 t 0,1
22
 2. korak
x  v0  t
x  9  0,1  0.9 vnovi  vstari  v
xnovi  51  0,9  51,9 vnovi  9  (0,99)  8
0,5  9 v  0,991
v  ( g  )  0,1  0.99 a   9,91
50 t 0,1
3. korak

x  8  0,1  0.8 vnovi  vstari  v

xnovi  51  0,8  51,8 vnovi  8  (0,989)  7

0,5  8 v  0,989
v  ( g  )  0,1  0.989 a   9,91
50 t 0,1
23
korak t0 X(m) v(m/s) a(m/s2)
n=0 0 50 10 9,81

n=1 0,1 51 9 9,90

n=2 0,2 51,9 8 9,89
n=3 0,3 52,7 7 9,87
n=4 0,4

24
Primjer 10
Put tijela mase m=10-3 kg dan je funkcijom s=so+10t+30t2 [m].
Nađite silu koja djeluje na tijelo.

Rezultat: F=0.06 N

25
 Primjer 5
Tijelo mase 1 kg se giba pod djelovanjem sile čija je vremenska
ovisnost prikazana na grafu (crtež). Na početku tijelo miruje.
Kolika je količina gibanja tijela na kraju šeste sekunde?

A. 1 kg m/s
B. 1,5 kg m/s F/ N
C. - 1 kg m/s
2
D. – 1,5 kg m/s

0
1 2 3 4 5 6 t/ s
1 kvadratić= 1*0,5 Ns
-1
Ft= 2+4-3=2 kvadratića

Ft= 2*0,5=1 Ns

26
Primjer 11

Na slici desno prikazana je horizontalna sila iznosa B

F=20 N primjenjena na blok A mase mA=4 kg, koji
gura blok B, mase mB=6 kg. Blokovi kližu F A

po podlozi bez trenja, duž x osi.

a) Kolika je akceleracija blokova?

b) Kolika je sila FBA, kojom blok A gura blok B.

Rezultat: a) a = 2 m/s2, b) FBA = 12 N

27
Primjer 12

Intuitivni model – pojam

sile u sudaru povezan s
njenim efektom.

Slika prikazuje sudar auta i kamiona u kojem kamion naleti na auto.

a) kamion djeluje većom silom na auto od sile kojom auto djeluje na kamion
b) auto djeluje većom silom na kamion od sile kojom kamion djeluje na auto.
c)nijedan ne djeluje silom na drugog, auto je smrskan jer se našao na putu
kamionu.
d) kamion djeluje silom na auto, auto ne djeluje silom na kamion.
e)sila kojom djeluje kamion na auto, jednaka je sili kojom djeluje auto na
kamion.
Obrazložite odgovor.
28
Primjer 13
Slika desno prikazuje novčić mase m koja stoji n o vc ic
na knjizi nagnutoj pri kutem  prema horizontali.
Ako, vršeći pokuse, pronađete da je pri kutu =13o, 1
Fizika 
novčić točno na granici da počne kliziti (tj. kada bi
povećali kut makar i za mali iznos novčić bi počeo
klizati) koliki je statički koeficijent trenja s između novčića i knjige?

Rezultat: s = 0,23
29
Primjer 14

Naglim kočenjem
automobil mase 800 kg
zaustavi se trenjem u
vremenu od 2 sekunde.
Ako je automobil u
trenutku početka kočenja
imao brzinu 40 m/s,
Kolika je sila djelovala na
automobil

30
Primjer 15

Dvije sile djeluju na tijelo mase 3 kg,

kako je prikazano na slici. Odredite
veličinu i smjer komponente sile (po x-
osi) i akceleraciju tijela.

31
 Primjer 15

Slika prikazuje skakača koji se nalazi na vazi. Skakač skoči s mjesta

uvis a vaga pokazuje kako se mijenja sila kojom skakač djeluje na vagu
tijekom skoka. Kakvom silom skakač djeluje na vagu?
F-t dijagram prikazuje se ovisnost sile kojom
skakač djeluje na vagu tijekom nekog vremenskog
intervala za vrijeme odskoka i doskoka.
Od 3,5 s do 5s vaga pokazuje težinu skakača
koji miruje.
Dok se težište skakača ubrzava prema gore sila
na vagu je veća od težine.
Sila je nula nakon odskoka i raste tijekom
doskoka.
Odredite:
a) Impuls sile koja ubrzava skakača za vrijeme odskoka u vremenskom
intervalu od 5,25s do5,75s
32
b) Brzinu skakača u trenutku odskoka.
c) Iz grafa odredite vrijeme skoka, koristeći formulu
v = v0 - gt za vertikalni hitac.
Bez otpora zraka izračunajte početnu brzinu i usporedite koliko posto se
razlikuju brzine koje ste izračunali u b) i c) .

Impuls sile  Fs  t
v
Fs  m 
t

33
34
Rješenje:
Impuls sile po iznosu odgovara površini ispod sila-vrijeme dijagrama.

Od 3,5 pa do 5 sekunde skakač miruje na vazi i sila odgovara težini

skakača. Težina kojom skakač djeluje na vagu u tom vremenskom
intervalu je približno stalna i iznosi 736 N što odgovara težini skakača
koji na vazi miruje.

Težina skakača iznosi G=mg pa možemo izračunati masu skakača:

736 N
mskakaca  2
 75 kg mskakača =75 kg
9,81 ms

(1752  750) 0,25 s (1752  750) 0,5 s

F  t      62,626  125,25 Ns  187,875 Ns
2 2 2 2

Iznos impulsa sile koji uzrokuje promjenu brzine skakača.

35
 a) Impuls sile koja ubrzava skakača iznosi (11·2)/2+6 = 17 kvadratića

F  t  m  v F  t 187,875Ns m
v    2,505
m 75 kg s

Vrijeme odskoka i doskoka je trajao 0,5 s a vrijeme odskoka

skakača je 0,25 s.

v  v o  gt U gornjoj točki v=0 pa je v0=g·t

v´=9,81·0,25=2,4525 m/s

Ne uzimajući u obzir otpor zraka koji se javlja na skakača i

uspoređujući brzine dobivene u b) i c) dobivamo:

v 2,505
  1,021 Pogreška u određivanju brzine je 2,1 %
v´ 2,4525

36