Dinamika

Ubrzani sustavi
Ako mjerite svoju težinu vagom na oprugu u liftu tijekom
ubrzanja prema gore, broj koji pokazuje iznos težine će biti
veći. Izmjerili ste prividnu težinu. Lift nije inercijalni već,
ubrzani sustav. U sustavima koji se gibaju s ubrzanjem se
javljaju inercijalne sile:
Finerc = ma
Primjer
U dizalu stojimo na vagi na oprugu koja pokazuje masu od 70
kg. Dizalo krene prema gore s ubrzanjem od 2m/s2, nakon što
prođe prvi kat ima stalnu brzinu sve do osmog kata, a onda mu
se brzina smanjuje sa stalnim usporenjem od –2m/s2 dok se ne
zaustavi na desetom katu. Koliku vrijednost pokazuje vaga pri
početnom ubrzanju, koju vrijednost tijekom vožnje od prvog
do osmog kata, a koju pri usporenju?
Pri ubrzanju a mi smo u ravnoteži u liftu (prema unutrašnjosti
lifta mirujemo) što znači da je suma sila na naše tijelo jednaka
nuli: − mg – ma + Gprividna = 0.
Ako je težina u mirnom liftu G, vrijedi donji izraz, a onda bi
vaga pokazala m = 84 kg.
a 2
G prividno  G (1  )  700 N (1  )  840 N
g 10
Napomena: masa se ne mijenja.Vaga zapravo mjeri silu,
težinu, pa promijenjeni iznos sile koja je potrebna da spriječi
tijelo iste mase da ne pada slobodno vaga prikazuje kao
promijenjenu masu. U ubrzanom sustavu lifta djeluje osim
gravitacijske sile i sila tromosti – ma u istom smjeru te pod silom
Gprividna prema gore. Dok se lift giba stalnom brzinom, vaga
pokazuje m = 70kg, pri usporenju vaga pokazuje m = 56 kg.
promijenjenu masu. U ubrzanom sustavu lifta djeluje osim
gravitacijske sile i sila tromosti – ma u istom smjeru te pod silom
Gprividna prema gore. Dok se lift giba stalnom brzinom, vaga pokazuje
m = 70 kg, pri usporenju vaga pokazuje m = 56 kg.

a 2
G prividno  G (1  )  700 N (1  )  560 N
g 10
 Diferencijalne jednadžbe
Kad na tijelo mase m ne djeluje stalna, već rezultantna sila se tijekom
vremena mijenja, postupak predviđanja promjena veličina kojima
opisujemo gibanje započinjemo s akceleracijom i drugim
Newtonovim zakonom gdje dobivamo vezu između akcelerracije
rezultantne sile i mase m tijela.

a
 F
m
vodeći računa o smjeru djelovanja sila. Standardna tehnika je primjena
pojma derivacije i rješavanja diferencijalnih jednadžbi primjenjujući
pravila integralnog računa.
Primjer - padanje tijela bez otpora zraka
Taj smo problem već riješili koristeći kinematičke definicije:
1 2
v  v0  gt x  x0  gt
2
Riješimo isti problem koristeći tehniku koju je izmislio I. Newton.

a
 F

dv  mg
  g Diferencijalna jednadžba
m dt m
Riješiti ovu jednadžbu znači odrediti funkciju v(t) koja ima svojstvo
da se mijenja sa stalnim iznosom g. Takvo svojstvo ima linearna
funkcija, grafički prikazana pravcem. Tehnički gledano, gornja se
jednadžba rješava primjenom integralnog računa:

dv
 g  dv   g  dt   dv   g  dt
dt

v(t )  v0  gt a uz početnu brzinu v0 = 0 dobivamo v(t )   gt

Položaj se odredi ako se u gornju jednadžbu brzina zamijeni s
lim dx dx
v t 0 
dt dt
dx 1 2
  gt  dx   gt t   dx   g  tdt  x(t )  x0  gt
dt 2

Naravno da smo rješenje već znali, ali upravo nam je to potvrda da

tehnika integralnog računa daje dobar rezultat. Kako riješiti padanje
tijela uz otpor zraka za male brzine?
dv  F  mg  kv kv
   g  Diferencijska jednadžba
dt m m m

Ova jednadžba je teža za riješiti. Često se pojave sile kompliciranog

oblika zakona sile (formule), tako da je diferencijalnu jednadžbu
nemoguće riješiti.
 Diferencijske jednadžbe
Ova se metoda rješavanja još naziva rješavanje korak po korak.
Pokažimo je na primjeru vertikalnog hica, ali uz prisustvo otpora zraka.

a
 F

dv  F  mg  kv
   g 
kv
Diferencijska jednadžba
m dt m m m
1. Položaj se mijenja jer tijelo ima brzinu x  vt

2. Novi položaj se izračuna polazeći od položaja u početku:

x Novi  x Stari  vt
3. Diferencijska jednadžba omogućava izračunati promjenu brzine za
vrijeme ∆t:
kv
v  ( g  )  t
m
Primjer:
Student baci loptu približno vertikalno uvis početnom brzinom
3m/s. Masa lopte je 30 g. Ubrzanje sile gravitacije je 9,81m/s2.
Izračunajte postupkom korak po korak položaj lopte 0,3s nakon
što se odvojila od ruke bacača na položaju 1 metar od poda koji
ima ordinatu x=0. Zanemarite trenje otpora zraka pri padanju
kuglice. Položaje računajte svaku 0,05 sekundu. Podatke
zaokružite na drugu decimalu i prikažite podatke iz tablice u
x,t-grafu.

  v  a  t vnova  v stara  a  t
  x  v  t xnovi  x stari  v  t
G mg
a   g
m m
Rješenje: LINK : excel _10

G mg
a   g   x  v  t
m m
  v  a  t xnovi  x stari  v  t

vnova  v stara  a  t
n-Korak Trenutak Položaj Brzina Ubrzanje

0 0 1,00 3,00 -9,81

1 0,05 1,15 2,51 -9,81

2 0,1 1,28 2,02 -9,81

3 0,15 1,38 1,53 -9,81

4 0,2 1,45 1,04 -9,81

5 0,25 1,50 0,55 -9,81

6 0,3 1,53 0,06 -9,81

7 0,35 1,53 -0,43 -9,81

8 0,4 1,51 -0,92 -9,81

9 0,45 1,47 -1,41 -9,81

10 0,5 1,40 -1,91 -9,81

Rješenje:
Rješenje:
Rješenje:
0-ti korak
a=-g

1-ti korak

2-ti korak
a2   g
x2  x1  v1  t v2  v1  a1  t

3-ti korak
a3   g
v3  v2  a2  t x3  x3  v2  t
 4-ti korak
a4   g
v4  v3  a3  t x4  x3  v3  t

5-ti korak
a5   g
v5  v4  a 4  t x5  x4  v4  t

6-ti korak
a6   g
v6  v5  a5  t x6  x5  v5  t

7-ti korak
a7   g
v7  v6  a6  t x7  x6  v6  t
 8-ti korak
a8   g
v8  v7  a7  t x8  x7  v7  t

9-ti korak
a9   g

v9  v8  a8  t x9  x8  v8  t
10-ti korak
a10   g

v10  v9  a9  t x10  x9  v9  t
Primjer:
Mladić baca loptu približno vertikalno uvis
početnom brzinom od 12 m/s. Masa lopte je 0,5
kg. Ubrzanje sile gravitacije je 9,81 m/s2.
Izračunajte postupkom korak po korak položaj
lopte 0,2 s nakon što se odvojila od ruke bacača
na položaju x= 1,8 metara od poda (ordinata
poda je x=0). Konstanta otpora k=0,025 kg/m.
Položaje računajte svaku 0,05 sekundu. Sila
otpora zraka je F=k*v2 . Podatke zaokružite na
drugu decimalu i prikažite u tablici i grafu x-t.

  v  a  t vnova  vstara  a  t

  x  v  t xnovi  xstari  v  dt

Fotpora   k  v 2 kv 2
a  g 
m
4. Znajući brzinu tijela u početnom trenutku t0 , izračunavamo
novu brzinu v Novi  v Stari  v

5. Ubrzanje se računa iz omjera

v  F  mg  kv kv diferencijska
   g  jednadžba
t m m m
v
a
t
Rješenje:
Zadatak_ 1.xls

x1  1,8  12  0,05  2,4 v1  12  (17,01)  0,05  11,15 a1  9,81  0,05 11,552  16,03

x2  2,4  11,15  0,05  2,95 v2  11,15  (16,03)  0,05  10,35 a2  9,81  0,05 10,352  15,16

x3  2,95  12  0,05  3,47 v3  10,35  (15,16)  0,05  9,59 a2  9,81  0,05  9,592  14,41

x4  1,8  12  0,05  3,95 v4  9,59  (14,41)  0,05  8,87 a4  9,81  0,05  8,87 2  13,74
Rješenje:

x,t graf gibanja lopte

Primjer
Zračni balon se diže vertikalno uvis stalnom brzinom od 10 m/s.
Privezan užetom za balon visi predmet mase m = 50 kg. Na visini 50
m iznad tla pukne uže. Izračunajte postupkom korak po korak položaj
predmeta 0,3s nakon pucanja užeta ako je k = 0,5. Položaje računajte
svaku 0,1 s. Otpor zraka računajte prema Fotpora = −kv. Podatke
prikažite u tablici donjeg formata.
korak trenutak položaj brzina ubrzanje
0        

1        

2        

3        

v0=10m/s. h=50m
m = 50kg t=0,1 s
t=0,3 s
Rješenje
Primjena excela u izračunu
 Primjer
U drugom stupcu tabele su podatci (vrijeme, položaj težišta) skoka uvis
izmjereni obradom videa u programu COACH5.
Treći stupac je položaj fitan na parabolu y  5,8t 2  4,8t  1

Prva tri intervala skakačica mase 70 kg je u kontaktu s podlogom i giba

se ubrzano prema gore.
Nakon odvajanja od poda giba se prema gore (ubrzanje prema dolje).
Od 0,4 s se giba prema dolje s ubrzanjem prema dolje.
Koristeći fitane podatke:
a) Prikažite grafički podatke od
0,267s do 0,5s (graf y – t i
graf v - t).
b) Izračunajte iznos i smjer
ubrzanja u dijelu a) ako je
gibanje jednoliko ubrzano
y  1/ 2at 2
( )
c) Koje sile djeluju na skakačicu u dijelu a) gibanja (zanemarite otpor
zraka)? Izračunajte njihov iznos uz pretpostavku da je gibanje
jednoliko ubrzano (djeluju stalne sile).
d) Kolika je brzina između 0,067 i 0,1s ? Do kojeg najvišeg položaja
bi se gibala skakačica s tom početnom brzinom (bez otpora zraka)

nakon 0,1s? Za koliko se to razlikuje od najvišeg izmjerenog

(fitanog) položaja do kojeg dođe težište skakačice nakon 0,1
sekunde?
e) Koje
Koje sile (sila)značenje
je fizikalno djeluje/u koeficijenata
na skakačicuunakon
fitanojodvajanja
paraboli? od poda?
vrijeme  t
položaj  y y
v
ubrzanje  a t
 v  v0  gt mv 2
a
 F
g  9,81
m
mgy 
2
m s2
Rješenje
Rješenje
a) Prikažite grafički podatke od 0,267s do 0,5s (graf y – t i graf v - t).
Primjer

Donja tablica prikazuje podatke (vrijeme, položaj težišta) skoka uvis

izmjerene obradom videa u programu Coach 5. Prva dva vremenska
intervala skakač mase 64 kg se gibao ubrzano prema gore- Nakon što
se odvojio od poda nastavlja se gibati prenma gore s ubrzanjem prema
dolje. Od 0,60 s se giba prema dolje s ubrzanjem prema dolje.
Primjer
Rješenje
Primjer

 a) Prikažite grafički podatke od 0,28 s pa do 0,8 s y-t graf i v-t

graf.
b) Izračunajte iznos i smjer ubrzanja u dijelu a)ako je gibanje
jednoliko ubrzano (y =1/2gt2).
c)Koje sile djeluju na skakača u dijelu a) gibanja (zanemarite otpor
zraka)? Izračunajte njihov iznos uz pretpostavkukao pod 2).
d) Kolika je brzina između 0,4s i 0,8s? Do koje visine (položaja) bi
se gibao skakač (težište)s tom početnom brzinom (bez otpora
zraka)? Za koliko se to razlikuje od izmjerene visine?
e) Koje sile djeluju na skakača nakon odvajanja od poda?
Rješenje
 y mv 2
F v mgy 
t - vrijeme y  v0  g  t a
m
t 2
y - položaj m
a - ubrzanje g  9,91
s2

Diferencijska metoda rješavanja često se još naziva

rješavanje korak po korak. Na primjeru vertikalnog hica
pokažimo ovu metodu, ali uz prisustvo otpora zraka.

Diferencijska jednadžba

a
 F

v  F  mg  kv 
 
kv 
 g  
m t m m  m
Primjer :
U drugom stupcu tabele su podatci (vrijeme, položaj težišta) skoka
uvis izmjereni obradom videa u programu COACH5.
2
Treći stupac je položaj fitan na parabolu y  5,8t  4,8t  1
Prva tri intervala skakačica mase 70 kg je u kontaktu s podlogom i
giba se ubrzano prema gore.
Nakon odvajanja od poda giba se prema gore (ubrzanje prema dolje).
Od 0,4 s se giba prema dolje s ubrzanjem prema dolje.
Koristeći fitane podatke:
a) Prikažite grafički podatke od 0,267s do 0,5s (graf y - t i graf v - t).
b) Izračunajte iznos i smjer ubrzanja u dijelu a) ako je gibanje
jednoliko ubrzano ( y  1/ 2at 2 ).
c) Koje sile djeluju na skakačicu u dijelu a) gibanja (zanemarite otpor
zraka)? Izračunajte njihov iznos uz pretpostavku da je gibanje
jednoliko ubrzano (djeluju stalne sile).
Primjer
d) Kolika je brzina između 0,067 i 0,1s ? Do kojeg najvišeg položaja bi se
gibala skakačica s tom početnom brzinom (bez otpora zraka) nakon 0,1s?
Za koliko se to razlikuje od najvišeg izmjerenog (fitanog) položaja do kojeg
dođe težište skakačice nakon 0,1 sekunde?

e) Koje sile (sila) djeluje/u na skakačicu nakon odvajanja od poda?

Koje je fizikalno značenje koeficijenata u fitanoj paraboli? Rješenje:
(Link; excel_2_10)
vrijeme  t
položaj  y
ubrzanje  a
y
v
t
a
F
m
v  v0  gt
m
g  9,81
s2
mv 2
mgy 
2
Rješenje
1) Prikažite grafički podatke od 0,267s do 0,5s (graf y - t i graf v - t).

Excel tablica 2.10

Grafički prikaz yfit, t, - dijagram

Rješenje

Grafički prikaz yfit, t- dijagram

Rješenje

2) y  5,8t 2  4,8t  1

A= -5,8 a=2A= 2*(-5,8)=-11,6 m/s2

3) Težna skakačice i inercijalna sila prema dolje.

4)
0,033 t s
0,320 y m
Srednja brzina u tom intervalu
9,688 v m/s
2 2
v 9,688
5) s   4,783 m
2 g 2  9,81
6) Težna skakačice i otpor zraka.
Rješenje
Primjer:
U tabeli su prikazani vertikalni položaji muhe prilikom skoka.
Skok je snimljen s kamerom s 5000 slika u sekundi (fps), a
podatci u tabeli su rezultat analize videa reproduciranog s 10
fps..
a) Prikažite za podatke 2-7 graf položaja u vremenu
(stvarni trenutci) Koliki je pomak između ta dva trenutka?

b) Ako se zanemari sila otpora zraka i pretpostavi da

je noga muhe tijekom ubrzanja djelovala stalna
kontaktna sila gibanje muhe je približno jednoliko
ubrzano.
Kroz položaje 2-7 je fitana parabola čiji je koeficijent ispred kvadratnog člana
A=3,095 mm/s2. Kolika je akceleracija? Računajte sa stvarnim vremenskim
intervalom.
c) Kolika srednja sila djeluje na nogu muhe ako je masa muhe
0,7 mg?
d) Koliki je rad te sile na pomaku koji ste izračunali u pitanju a?

W=Fx
 e) Izračunajte srednju brzinu muhe za položaje 8-10 . Računajte sa stvarnim
vremenskim intervalom. Do kojeg vertikalnog položaja bi skočila muha uz
zanemarivi otpor zraka? Ekin = Epot
Rješenje
t  t7  t1  0,6  0,1  0,5 s
a)
1
tst var ni  0,5  10  0,001 s
5000
x 0,751 mm m
  0,751
t 0,001 s s
Kamera snima 5000 fps a program
reproducira 10 fps. Stvarno vrijeme
dobijemo tako da pomnožimo redni broj
slike sa vremenom prkaza jedne slike
(1/fps))*N . Tako jedna sekunda video
zapisa odgovara 10*(1/5000)=0,002
/sekunde.
x  x7  x2  0,751  0  0,751mm
 b)
1 mm mm mm
A  a  3,095 a  2A  2  3, 095  6,19
2 s2 s2 s2
2  3,095 mm mm m
a  6,19  (500) 2 2  1547,5 2
10 2 2 s s
( ) s
5000
m m
c) F  m  a  0,7 mg 1547,5 2
 0,7  10 6
 1547 ,5 2
 1083, 25  10 6
 N  1, 083  10 3
N
s s
d) W  F  x  1,083  10 3 N  0,751  10 3  0,813  10 6 J

e) Stvarno vrijeme od 8. mjerenja – do 10. mjerenja nađemo iz tabele

korigiranih vremena:
t  t10  t8  0,0018 s  0,0014 s  0,0004 s
x  x10  x8  1,48 mm  0,982 mm  0,498 mm
x (mm) 0,498  10 3 m m
v   1, 245
t ( s) 4  10 4 s s
 mv 2
Ekin  E pot   mgh
2
m 2
2 2 (0,9712 )
v (a  t ) s  0,079 m
h  
2 g 2  9,81 m 2  9,81
m
s2 s2
Primjer
Graf prikazuje silu kojom skakač s mjesta uvis, djeluje na vagu tijekom
odskoka i doskoka.
U t = 0 vaga pokazuje težinu skakača koji miruje. Zbog ubrzanja
skakaća prema dolje, smanji se sila na vagu. Dok se masa ubrzava
prema gore, raste sila na vagu i veća je od težine skakača. Sila je nula
nakon odskoka i raste tijekom doskoka.
Odredite:
a) impuls sile koja ubrzava skakača za vrijeme odskoka od 0,43s - 0,67 s
b) brzinu skakača u trenutku odskoka.
c) Iz grafa odredite vrijeme skoka, pa koristeći formulu v=v0-gt za
vertikalni hitac bez otpora zraka Izračunajte početnu brzinu i usporedite
koliko posto se razlikuju brzine koje ste izračunali u b) i c).

v  v0
Rješenje:

Impuls sile po iznosu odgovara površini ispod sila – vrijeme dijagrama.

Iznos površine jednog kvadratića odgovara impulsu sile od 0,43s pa do
0,67s impuls sile ubrzava skakača vertikalno prema gore.
Težina kojom skakač djeluje na vagu se može odrediti u trenutku t = 0 i
vidimo da iznosi 500 N.
Iz težine skakača G=mg možemo izračunati masu skakača
500 N
mskakačk   51 kg
9,81ms  2

mskakača =51 kg
(1500  500)(0,5  0,43) (1500  500)(0,67  0,5) 1000  0,07 1000  0,17
F  t     
2 2 2 2
 35  85  120 Ns
a) Impuls sile koja ubrzava skakača iznosi: F  t  120 Ns
 F  t 120 Ns m
F  t  m  v v    2,35
m 51 kg s
Vrijeme odskoka i doskoka je trajao (1,2 - 0,75s)= 0,45 s a vrijeme
uspinjanja skakača je 0,225 s.
v  v o  gt U gornjoj točki v = 0 m/s pa je vo = g·t
v0 = 9 ,81·0,225 = 2,21 m/s
Ne uzimajući u obzir otpor zraka koji se javlja na skakača i uspoređujući
brzine dobivene u b) i c) dobivamo:
v 2,35
  1,063 Pogreška u određivanju brzine je 6 %.
v * 2,21