Download as ppt, pdf, or txt
Download as ppt, pdf, or txt
You are on page 1of 15

• Ovaj sistem je razvijen na osnovama APT sistema u

Njemačkoj, u Aachenu 1964. godine. EXAPT (Extended


Subset of APT) sistem u odnosu na APT ima manje
mogućnosti u pogledu upravljanja geometrijskum
informacijama (obuhvata 2½ osno upravljanja), ali zato
omogu}ava automatsko programiranje, kako geomatrijskih,
tako i tehnoloških informacija.
• Prvobitno su razvijena tri dijela EXAPT sistema:
• EXAPT1 – namijenjen za bušenje i jednostavnije operacije
glodanja (2 osno tačkasto i linijsko programiranje),
• EXAPT2 – namijenjen za operacije struganja (2 osno konturno
upravljanje sa linearnom i kružnom interpolacijom) i
• EXAPT3 – namijenjen za glodanje (2½ osno konturno
upravljanje). Međutim, danas je to jedinstven programski
sistem za programiranje geometrijskih i tehnoloških
informacija za navedene postupke obrade.
• Sistem obuhvata osnovne i tehnolo{ke module. Osnovni moduli su
izgra|eni tako da omogućavaju programiranje skoro svih problema NC i
CNC upravljanja, neovisno od tehnološkog postupka obrade, dok
tehnološki moduli omogućavaju automatsko programiranje redosljeda
operacija, elemenata rečima rezanja, izbor alata i kretanja alata.
• Geometrijske definicije EXAPT sistema su skoro identi~ne sa
definicijama APT sistema. I ostali elementi strukture EXAPT sistema,
prije svega, aritmetika i kinematika, zasnovani su na elementima APT
sistema. Osnovna razlika je u tome {to je broj instrukcija u sistemu veći
i to EXAPT sistem dodatno sadrži odgovarajući broj instrukcija za
definisanje tehnologije. Programski sistem EXAPT je dakle programski
orjentisan sistem koji računaru prepušta sve potrebne proračune.
• Proces programiranja u EXAPT sistemu se sastoji u dvije faze; prva
faza, izrada izvornog programa u EXAPT-u i druga faza, automatska
(kompjuterska) obrada geometrijskih
• i tehnoloških informacija, te postprocesiranje informacija.
• Na osnovu konstrukcionog nacrta mašinskog dijela, programer izra|
uje program u
• EXAPT jeziku prateći određeni redosljed pisanja programa u
blokovima:
• • opšte informacije,
• • geometrijske informacije,
• • tehnološke informacije i
• • izvršne informacije, odnosno, programsko – tehnološke
informacije.
• Geometrijske informacije obuhvataju osnove crteža mašinskog dijela, kao i
definisanje geometrijskih mjesta tačaka, linija i površina na kojima (ili po
kojima) se vrši obrada. Također, geometrijske informacije obuhvataju i
pomjeranja i rotacije koordinatnih sistema. Me|utim, ovdje se ne daju svi detalji
o geometrijski elementima (primitivima), nego se vrši simbolički opis, a
programski sistem sam definiše sve potrebne geometrijske informacije
(geometrijsko procesiranje)

• Tehnološke informacije daju opis tehnoloških podataka o mašini, materijalu


obratka, potrebnim alatima i podacima o izboru standardnih operacija obrade i
režima obrade. Osim toga, ove informacije služe za pripremu podataka za
automatsko programiranje potrebnih kretanja alata kao {to su: brzi hod, veličine
posmižnih kretanja, brzina reznaja, ciklusi obrade, brojevi obrtaja glavnog
vretena i sl. Za izračunavanje ovih podataka služi tehnološka baza podataka o
materijalima obratka, alatima i režimima obrade. Izvršne informacije povezuju
geometrijske definicije sa tehnološkim. Drugim riječima, ovim informacijama
se specificira šta se radi, na kojem mjestu i kada.
• Prema tome, polazeći od konstrukcionog crteža mašinskog
dijela, programer ispisuje geometriju obratka i tehnološke
karakteristike (kvalitet obrade, tolerancije i sl.) u obliku
programskih instrukcija po sistematici programskog jezika.
Ovako definisane instrukcije prosljeđuju se računaru, slika
3.88. koji vrši procesiranje geometrijskih i tehnoloških
informacija, nakon čega slijedi usklađivanje podataka sa
konkretnom alatnom mašinom, odnosno upravljačkom
jedinicom – postprocesiranje. Na kraju se dobije odgovarajući
upravljački program za konkretnu mašinu na odgovarajućem
nosiocu informacija i sa ispisom programa za različite
korisnike (operater na mašini, organizator i dr.)
• Na slici 3.89 prikazana je struktura EXAPT programskog
sistema. Osnovni programski elementi jezika su znaci, slova,
programske riječi, brojevi, organizaciono-tehničke riječi i
instrukcije. Na osnovu ovih elemenata jezika razvijeni su
aritmetika, kinematika, geometrija i tehnologija. Za dalje
razumijevanje EXAPT programskog sistema, te načina
automatskog programiranja, dovoljno je uporediti slike 3.62 i
3.89 (strukture APT i EXAPT programskih sistema). S
obzirom na ve} izne{ene osnove geometrije, aritmetike i
kinematike APT sistema, a s obzirom na sveobuhvatnost
EXAPT sistema (geometrija i teh nologija), detaljno opisivanje
osnovnih elemenata ovog sistema bi zahtijevalo dosta prostora.
• PARTNO/PRIMJER3 – PRVO STEZANJE
• MACHIN/CNC-BUS-1
• CLPRINT
• TRANS/200,200,-500
• REMARK/GEOMETRIJSKE INSTRUKCIJE
• P1=POINT/200,200,30
• ZSURF/30
• C1=CIRCLE/CENTER,P1,RADIUS,150
• S1=PATERN/ARC,C1,90,CLW,INCR,2,AT,90
• P2=POINT/50,200
• P3=POINT/350,50
• S2=PATERN/LINEAR,P3ATANGL,135,INCR,2,AT,(150/SIN(45))
• REMARK/TEHNOLO[KE INSTRUKCIJE
• PART/MATERL,C0545
• UNMACH
• B1=DRILL/SO,DIAMET,12,DEPTH,34,TOOL,1,12
• R1=REAM/DIAMET,12,DEPTH,34,SPIRET,2
• B2=DRILL/DIAMET,20,DEPTH,36
• U1=SINK/SO,DIAMET,40,DEPTH,10,TOOL,3,13
• REMARK/IZVR[NE INSTRUKCIJE
• CLDIST/2
• COOLNT/ON
• FROM/450,450,100
• WORK/B1
• GOTO/S1
• WORK/R1
• GOTO/P2
• WORK/B2,U1
• GOTO/S2
• WORK/NOMORE
• COOLNT/OFF
• REMARK/KRAJ PROGRAMA
• FINI

You might also like