HRVATSKI JEZIK

PROSTORNA I VREMENSKA
RASLOJENOST LEKSIKA

izv. prof. dr. sc. Katarina Aladrović Slovaček

kaladrovic@gmail.com
PONOVIMO
• Što je standardni jezik?
• Koja je razlika između književnog i standardnog jezika?
• Koje su odlike standardnoga jezika?
• Što znači da je jezik „elastično stabilan u vremenu”?
• Objasnite što znači da je jezik „polifunkcionalan”?
• Koje funkcionalne stilove imamo u hrvatskome jeziku?
• Kojemu funkcionalnome stilu pripadaju sljedeći tekstovi?
FUNKCIONALNI STILOVI?
• Gdje jesam, postavi mi, o Bože, smiluj mi se!

• Sukladno stavku 5. morate platiti kaznu u iznosu od 500 kn.

• Dijalektizmi su riječi koje svoj korijen pronalaze u nekom od

idioma određenoga jezika.

• Jučer, 5. 3. 2021. održano je Sedmo natjecanje kuglača…

• Cool, veselim se vidjeti sve to.. See you. Btw. Nisam te

zaboravila, ženo!
1. DOMAĆA ZADAĆA: snimka osobe po izboru

UPUTE:
1.trajanje snimke 1 – 3 min.
2.transkribirati snimku – prepisati izrečeni tekst onako
kako osoba zaista govori (ne mijenjati pogreške)
3.na transkribiranome tekstu označiti pogrešno
naglašenu riječ zaokruživanjem ili označiti slog koji je
naglašen (papir, zubar, govori)
4.analizirati tekst na nekoliko razina
a) fonološka – pogrešan izgovor nekoga fonema (glasa),
zamjena fonema – sumljam umjesto sumnjam; ćovjek
umjesto čovjek (izdvojiti nekoliko primjera)
b) morfološka – oblici imenica, glagola, pridjeva i drugih
promjenjivih vrsta riječi (s menom, z menom umjesto sa
mnom; oni učiju umjesto oni uče; oprala je suđa umjesto
suđe; On je divni umjesto divan; najrajše umjesto najradije)
c) sintaktička – rečenica, red riječi u rečenici, sročnost
(slaganje riječi u rodu, broju i padežu) (Gospođo, dala ste
mi to umjesto dali ste mi to)
d) leksička – riječi (kompjuter – računalo; hiža – kuća)
e) naglasna – pogrešni naglasci

 za svaku razinu staviti po nekoliko primjera (1 - 3 ili više

ako je zanimljivo)
PROMISLI KAKO NAZIVAŠ…
• žlicu za jelo
• pribor za jelo
• lonac za kuhanje juhe
• hladnjak
• sušilo za kosu
• čovjeka koji je muž tvoje tete (kako naziva tvoj tata, kako
tvoja mama, kako tvoja baka)
• ženu koja je žena tvoga ujaka (kako je naziva tvoja mama,
tvoja baka, tvoj tata)
• sestru tvoje mame, brata tvoga tate i njihove supružnike i
djecu
• mjesto u kojemu se čuva zimnica
PROMISLI KAKO NAZIVAŠ…
• prostor u kojemu tvoji roditelji ili bake i djedovi u dvorištu
drže jabuke, mrkvu ili neke druge stvari
• Kada želiš ići kući, što ćeš reći?
• Kako ljudi tvoga kraja nazivaju obroke?
• Koje vrste mesa jedu ljudi tvoga kraja (u originalu)?
• Koje vrste povrća jedu ljudi u tvome kraju?
• Koje voće jedu ljudi tvoga kraja?
• Kako se nazivaju sljedeće stvari koje koristi
beba/novorođenče? – ograđeni prostor za igru, krevet za
spavanje, krpica koja se stavlja da se dijete ne zamaže?
PROMISLI KAKO NAZIVAŠ…
• Kako se kaže kada je netko prljav?
• Kakva može biti zima ljudima tvoga kraja?
• Kakvo može biti ljeto ljudima tvoga kraja?
• Koje pridjeve rabe da kažu kako je nešto staro?
• Kako se kaže za nekoga tko je malo drugačiji od drugih,
otkačen?
• Kako se kaže kad netko nije baš jako pametan?
• Kako se naziva osoba koja ima plavu kosu?
• Kako se zove osoba koja ima smeđu ili tamniju kosu?
• Možeš li se sjetiti nekih zanimanja koja postaje u tvome
mjestu, a da za njih nisi čuo drugdje?
Područna raslojenost hrvatskoga
jezika
• MJESNI GOVOR
• govor konkretnoga sela ili skupine uže povezanih sela, odnosno
zaselaka

• SKUPINA GOVORA
• dva ili više mjesnih govora

• DIJALEKT
• najmanje dvije skupine govora

• NARJEČJE
• najmanje dva dijalekta
Hrvatska narječja
TABLICA HRVATSKIH NARJEČJA I
DIJALEKATA
• https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-noauth/edu
torij/api/proxy-guest/5b03eca6-e869-4052-80fd-0c8546e1
0d99/html/591_hrvatski_standardni_jezik_i_narjecja.html
 Područna raslojenost leksika
• Leksemi općega leksika razlikuju se po rasprostranjenosti
uporabe

• Lokalizmi – najmanje prostorno rasprostranjeni, karakteristični za

pojedino mjesto: gospar (Du); šjalpa (St)

• Regionalizmi – leksemi karakteristični za sve govore koji pripadaju

istoj skupini: kenjac (hercegovački leksem), mjendel (bokeljski)

• Neki se regionalizmi (u različitim fonološkim inačicama) pojavljuju

u više regija (a potječu iz istoga izvora):
špaher, špaker, šparet, šparhet, šporet (Spaarherd)
• Dijalektizmi - pripadaju cijelome području narječja
• Kajkavizmi – tjedan, kukac
• Čakavizmi – spužva, klesar ušli u standard
• Štokavizmi – koštati, otklen

• Etnografski dijalektizmi – standardi jezik nema zamjene

za njih (predmeti karakteristični za neko područje) –
bevanda, kulen, picigin, zvizdan
Podjela dijalektizama
• S obzirom na odnos prema standardnome leksemu

• Potpuni leksički dijalektizam: hiža

• Leksičko-semantički: tovar, gaće
• Tvorbeni dijalektizam: slonek, bižidid
• Leksičko-fonološki: pes
Vremenska raslojenost leksika
• Opći leksik
• Leksik ograničene uporabe – terminologija
(nazivoslovlje)

čest, aktivan
• Opći leksik
rijedak, pasivan (često zastarjelo)
Razlozi zastarijevanja leksika
• Izvanjezični razlozi – mijenja se zbilja, pojave
prestaju postojati

historizmi

• Unutarjezični razlozi - od dva leksema jedan postaje

češći

arhaizmi
Historizmi
• Leksemi za pojave koje više ne postoje: kmet, grof,
musketa, škuda...

• Rabimo ih kada govorimo o određenom povijesnom

razdoblju

• Mogu oživjeti: kuna, županija

 Arhaizmi
• Izrazni arhaizmi - sadržaj postoji, ali je izraz arhaičan
čislo – broj, horugva - zastava
• Sadržajni ili značenjski arhaizam - izraz koji ima dva
sadržaja (stari i novi)
vrač: čarobnjak, liječnik
• Tvorbeni arhaizmi – zastarjeli tvorbeni elementi
kraljski - kraljevski; ljepost - ljepota
• Fonološki arhaizam – starije fonološko stanje
cesar, sarce
• Grafijski arhaizmi – starija grafijska rješenja (Ujević)
Pasivnome leksiku pripadaju
• Nekrotizmi – leksik pojedinoga pisca koji nikada nije
postao aktivan leksik
množba (množenje) – Šulek
ni u ni bu – dio frazema koji ne postoji kao leksem

• Knjiški leksik – pojavljuje se samo u knjigama, vrlo često

samo u rječnicima
brodokršje, kamenarnica
Leksik na prijelazu
• Prijelaz iz aktivnoga u pasivni leksik

• Zastarjelice – sve rjeđe u standardnom jeziku, zamjenjuje

ih drugi leksem: ferije, fiskultura, štetovati
• Pomodnice – pomodna pojava, brzo se javljaju i nestaju:
bitlsica, šimike
• Oživljenice – iz pasivnoga leksika prelaze u aktivni:
časnik, stožer, glede

• Novotvorenice (neologizmi) – nove pojave (vikendica),

pojedinačne (književnost), purističke (svemiroplov)
PONOVIMO ZA KOLOKVIJ!
KLJUČNI POJMOVI:
JEZIK
HRVATSKI JEZIK
STANDARDNI JEZIK
IDIOM
KNJIŽEVNI JEZIK
ODLIKE STANDARNDOGA JEZIKA
NORME
NORMATIVNI PRIRUČNICI
• PREPOZNATI KRŠENJE NORME STANDARDNOGA
JEZIKA NA KONKRETNOM PRIMJERU (primjer)

• Plesali smo cijelu noč.

• Govoriti ću samo ako me pustiš.
• Taj medij nije uopće aktelan.
• Fotokopiraona danas ne radi.
• Taj fakin mi uvijek nešto prigovara.
KORIGIRAJ!
• U subotu 5.12. neće se održati Susret djece u Požegi
kako je dogovoreno. Predložen je novi termin. Obavijestite
članove.

• U Zagrebu, 5. 12. 2017.

• Sa poštovanjem i Unaprijed se zahvaljujem.