PRETPOSTAVKE ZA

SKLAPANJE UGOVORA
Za valjanost nekog ugovora zahtijevaju se:

1. POSTOJANJE STRANAKA
2. VALJANA VOLJA
3. DOPUSTIV I MOGUĆ PREDMET
ČINIDBE
4. TEMELJ (OSNOVA)
5. OBLIK
1. STRANKE

-za svaki ugovor moraju postojati barem

dvije stranke-vjerovnik i dužnik
2. VALJANA VOLJA

Ugovor je sklopljen tek kad se prema vani izrazi

unutarnja volja koja treba odgovarati očitovanju
učinjenom prema van.

Ako očitovanje nije u skladu s voljom, nastaje nesklad

između volje i očitovanja što nazivamo, MANAMA VOLJE.

Važno je razlikovati svjesni i nsvjesni nesklad između

volje i očitovanja
a) Svjesni nesklad volje i očitovanja

-postoji kada stranka svjesno, s nakanom

očituje nešto što zapravo neće.

To su MENTALNA REZERVACIJA,

SIMULACIJA, ŠALA-ŠKOLSKI PRIMJER
MENTALNA REZERVACIJA NASTAJE KADA
JEDNA STRANKA PRILIKOM SKLAPANJA
UGOVORA IZJAVI KAO SVOJU VOLJU
NEŠTO ŠTO ZAPRAVO NEĆE, A DRUGA
STRANKA ZA TAJ NESKLAD NE ZNA (npr.
na natječaj za izvođenje radova netko se
nadmeće kako bi drugome skinuo cijenu,
a zapravo ne želi dobiti posao)
SIMULACIJA POSTOJI KADA SE OBJE
STRANE PRIVIDNO TAKO OČITUJU I
IZAZOVU DOJAM KAO DA SKLAPAJU
ODREĐENI UGOVOR, A ZAPRAVO NEĆE,
NEGO ŽELE POSTIĆI NEŠTO DRUGO (npr.
Stranke sklapaju darovni ugovor da bi
izbjegle plaćanje poreza, a zapravo je
posrijedi kupoprodaja)
b) Nesvjesni nesklad između volje i
očitovanja

nastaje kad očitovanje odgovara volji, ali je

volja stvorena na pogrešan način
nesvjestan nesklad može nastati zbog
različitih razloga, a najčešći su fizička sila,
prijetnja, zabluda i prijevara...
Fizička sila očituje se kad jedna stranka, nasilno rukom druge
stranke potpiše ugovor.
 Prijetnja je takva mana volje pri kojoj je jedna ugovorna strana ili
netko treći nedopuštenom prijetnjom izaziva kod druge opravdani
strah zbog kojeg je ona sklopila ugovor
Zabluda je pogrešna predodžba o nekoj činjenici-osoba smatra
da postoji nešto što ne postoji
Prijevara je svjesno izazivanje ili održavanje u zabludi druge
stranke s nakanom da se time navede na sklapanje ugovora npr.
Prodavač pozlaćene narukvice uvjeri kupca da mu prodaje zlatnu
narukvicu
Neznanje-manjak ikakve predodžbe o nekoj okolnosti
Nesporazum-Ivica izjavi da posuđuje svoju knjigu Jurici, a Jurica
primi očitovanje kao darovanje
3. DOPUSTIV I MOGUĆ PREDMET ČINIDBE

Činidba je svaka pozitivna ili negativna radnja

koja uvijek mora imati imovinski značaj.
Činidba mora biti objetkivno moguća,
objektivno je nemoguće ono što nitko ne može
ispuniti –izgraditi kuću u jedan dan. Mora biti
dopuštena-npr.nitko ne može drugome prodati
dio morske obale ili dio trga.
4. PRAVNI TEMELJ

Za nastnnak obveznopravnog odnosa

potrebno je da se dogodi jedna činjenica
ili više njih. Činjenice za koje pravo veže
postanak, promjenu ili prestanak pravnog
odnosa nazivamo pravnim činjenicama.
5. OBLIK

Oblik je vanjska manifestacija nekog sadržaja. Svaki

ugovor mora imati određen sadržaj izražen u nekom
obliku. Ugovori za koje se traži poseban oblik nazivamo
formalnim ugovorima.

Razlikujemo.
a)zakonski oblik- zakon određuje oblik ugovora i on je
tipiziran.
b)ugovorni oblik- stranke se samo sporazume o obliku
kao uvjet pravovaljanosti ugovora.
NEVALJANOST UGOVORA
1. NIŠTETNI UGOVORI

2. POBOJNI UGOVORI
1. NIŠTETNI UGOVORI

 Ništetni ugovor ima takve mane zbog kojih se smatra kao da ne

postoji.
 Ništetan ugovor je ugovor koji je protivan Ustavu Republike
Hrvatske, prisilnim propisima ili poslovnom moralu.
 Ugovor nije ništetan ako je sklapanje određenog ugovora
zabranjeno samo jednoj strani. (ukoliko ga unatoč zabrani sklopi
snosi sve posljedice)
 U slučaju ništetnosti ugovora svaka ugovorna strana dužna je
vratiti drugoj što je primila na temelju takva ugovora.
 Na ništetnost sud pazi po službenoj dužnosti.
 Ništetnost ugovora nastupa po samom zakonu.
2. POBOJNI UGOVORI

Pobojan ugovor je valjan od trenutka sklapanja, te izaziva

predviđene pravne učinke, ali se zbog određenih mana može
pobijati i proglasiti nevaljanim.

Ugovor je pobojan kad ga je sklopila ograničeno poslovno

sposobna osoba, zatim kad je postojala mana glede volje stranaka.

Ugovorna strana u čijem je interesu pobojnost ustanovljena može

zahtijevati da se ugovor poništi.

Pobojnost ne nastupa po samom zakonu, nego se mora podići

tužba i sud mora proglasiti ugovor nevaljanim.
SKLAPANJE UGOVORA

1. PONUDA I PRIHVAT

2. TRENUTAK SKLAPANJA UGOVORA

3. MJESTO SKLAPANJA UGOVORA

Ponuda - prijedlog za sklapanje ugovora što ga
jedna osoba upućuje drugoj.
- mora sadržavati sve bitne sastojke ugovora,
- obvezuje samo ponuditelja.

Ponuda koja sadrži sve bitne sastojke ugovora,a

upućena je neodređenom broju osoba nazivamo
općom ponudom (izlaganje robe sa naznakom cijene).

Slanje kataloga, cjenika, tarifa ne znače ponudu,

nego samo poziv da se učini ponuda.
Prihvat - očitovanje volje ponuđene stranke
da prihvaća ponudu.
- mora biti u svemu suglasan s
ponudom
2. TRENUTAK SKLAPANJA UGOVORA

Trenutak sklapanja ugovora je trenutak kad

je ugovor nastao. Od toga se trenutka
računaju rokovi vezani uz ugovor (plaćanje,
isporuka), rokovi vezani uz obveze stranaka
prema državnim tijelima.
Razlikujemo sklapanje ugovora između:
a) nazočnih i
b) nenazočnih stranaka

Ad.1. Između nazočnih stranaka ugovor se smatra sklopljenim

kad ponuđeni prihvati ponudu ponuditelja za sklapanje
ugovora. Stranke su nazočne kada izravno pregovaraju, npr. u
uredu ponuditelja.

Ad.2. Između nenazočnih stranaka ugovor se sklapa pismom,

telefaxom, a smatra se sklopljenim u trenutku kada ponuditelj
primi izjavu ponuđenog da prihvaća ponudu.
3. MJESTO SKLAPANJA UGOVORA

Među nazočnima ugovor je sklopljen u mjestu

u kojemu su se stranke nalazile u trenutku
sklapanja ugovora.

Među nenazočnim smatra se da je ugovor

sklopljen u mjestu u kojem je ponuditelj imao
svoje sjedište ili prebivalište u trenutku kad je
uputio ponudu.