Otvorena nastava

Student: Ivan Jurišić (4672DS) Nastavnik: doc. dr. sc. Krešimir Rakić

Mostar,2023
Otvorena nastava

 U obrazovnoj znanosti ne postoji precizna definicija otvorenog poučavanja. U pravilu se

podrazumijeva da učenje postupak u potpunosti oblikuju i određuju sami studenti. To nije
tradicionalno frontalno podučavanje, već učitelj ostaje više u pozadini i podržava učenike u
samoorganiziranju učenje.
 Dakle, ako učenici posebno dobro uče o sluhu, materijal za učenje dostupan im je u verziji za
slušanje. Ovo stvara optimalne uvjete za učenje za učenika. Ukratko, može se reći da je otvorena
nastava oblik poučavanja u kojem svaki učenik može slobodno odabrati svoje vrijeme učenja,
mjesto i sadržaj.
 Falko Peschel, njemački učitelj i odgojitelj, definirao je princip otvorene nastave i oblikovao ga
na poseban način. U središtu otvorene nastave je usmjerenost prema studentima, tj. Samostalno
učenje od strane učenika, pri čemu oni sami odlučuju što žele naučiti, kada, kako, gdje i s kim.
1. Prva dimenzija je organizacijska otvorenost. Ovdje se može postaviti pitanje određuje li učenik
okvirne uvjete učenja sam, tj. Vrijeme, mjesto ili socijalni oblik.
2. Druga dimenzija, metodološka otvorenost, pokazuje smije li učenik sam odrediti put učenja.
3. U dimenziji otvorenosti sadržaja procjenjuje se je li gradivo za učenje unutar kurikuluma
otvoreno.
4. Dimenzija socijalne otvorenosti određuje otvorenost socijalne interakcije. To uključuje donošenje
odluka u vezi s upravljanjem učionicama, cjelokupnim nastavnim procesom, planiranjem nastave i
konkretnim nastavnim procesom.
5. Posljednja je dimenzija osobne otvorenosti. Fokus je na odnosima između učitelja i učenika te
između same djece.
Prednosti otvorene nastave

 Otvoreno poučavanje ima brojne prednosti. Nudi djeci koja rade sporije i uče priliku raditi
vlastitim tempom u društvu usmjerenom na performanse. Nadalje, nisu vezani za određene učenje
metode, ali mogu odabrati metodu koja odgovara njihovom stilu učenja.
 Budući da učitelj nije vođa koji učenicima sve diktira, učenici sami uče ono što ih zanima i kojim
metodama mogu najbolje naučiti.
 Korištenje električnih romobila ističe učenik izlazi iz pasivnog stava, koji često zauzima u
redovnim školama, kada učitelj nudi samo frontalnu nastavu u kojoj učenik mora samo slušati.
Međutim mozak mnogo bolje uči i zadržava sadržaj ako ga je sam razradio.
Mane otvorene nastave

 U provedbi otvorene nastave obično nedostaju mogućnosti kontrole i ocjenjivanja onoga što su
učenici naučili, jer nisu dostupne usporedne vrijednosti. Učitelju nije uvijek razumljivo što je i
koliko pojedini učenik naučio u jednom danu, ako je učitelj intenzivno brinuo o drugim
učenicima. S nekom djecom za ovaj potpuno besplatan izbor učenje materijala, metoda učenja i
struktura učenja na pretjeranu potražnju zbog stresa zbog donošenja odluke.

 Zbog prekomjernih zahtjeva ili dobrovoljnosti odabira zadataka, studenti mogu izbjeći neugodne i
teške zadatke koji su od velike važnosti. Nadalje, moguće je da putem jakog pojedinca učenje,
socijalno učenje se više ne odvija u grupi. Stidljivi studenti koji radije uče samostalno mogu brzo
postati usamljeni ili samo isti studenti rade zajedno jer su prijatelji.
Otvorena nastava u teorijskom diskursu

 Uspostava teorijskog okvira otvorene nastave pokazala se nimalo laganim zadatkom. Iz pokušaja
semantičkog određenja polja važenja naziva otvorena nastava nije se moglo mnogo zaključiti te je trebalo
napraviti analizu osnovnih obilježja i izdvojiti kvalitativno, distinktivno obilježje otvorenost, prikazati
pokušaje njegove konceptualizacije i, na kraju, analizirati ciljne vrijednosti otvorene nastave.
 Na temelju analize brojnih definicija, koje se kreću od općega (pedagoškog) do posebnoga (didaktičko-
metodičkog) određenja, razvidno je da su samoodređenje i suodređenje nastavnog procesa, samoodgovornost
te sudjelujući i aktivni oblici učenja, osnovna distinktivna obilježja otvorene nastave nasuprot ostalim
oblicima nastave.
 Njegovo individualno učenje i razvojni proces, interesi i potrebe trebaju biti u središtu nastave, stoga se taj
oblik nastave naziva i prema učeniku orijentirana nastava.
Diferencijalna obilježja otvorene nastave

 Većina autora odustala je od pokušaja definiranja otvorene nastave, a nastojanja su usmjerena na izdvajanje
temeljnih (kvalitativnih) obilježja i komponenata teorijskog konstrukta.

Klaus Schittko navodi četiri obilježja otvorene nastave koja se odnose na učenike.

To su:

1. sudjelovanje učenika u nastavnim odlukama (suodređivanje),

2. usvajanje iskustva, pitanja i potreba učenika (poštovanje iskustva),

3. uzimanje u obzir različitih početnih stanja učenika (diferencijacija),

4. poticanje socijalnih odnosa i kooperativnog ponašanja (socijalnost).

• Eiko Jürgens izložio je okvirnu koncepciju otvorene nastave, koja sadržava četiri elementa:

1.Ponašanje učitelja (karakterizira):

2. Ponašanje učenika (karakterizira):

3. Metodička (temeljna) načela učenja:

4. Osnovni oblici učenja:

• Temeljna odrednica koncepta jest samostalno učenje, tj. aktivno-djelatni učenik. Razina odnosa ima vrlo važnu

ulogu. Odnos između učenika i učitelja treba obilježavati simetrična komunikacija.

• Ovaj prilično široko postavljen opis obilježja, pod koji se počelo mnogo toga svoditi, predstavnici su počeli polako

znanstveno utemeljivati i postavljati pitanje je li riječ o distinktivnom, kvalitativnom obilježju po kojemu taj tip

nastavne kulture valja razlikovati od tradicionalne nastave

Zaključak

 U središtu je pojedinac, koji treba naučiti samostalno učiti, razviti kritičku sposobnost i spremnost
na kritiku, kompetenciju planiranja i djelovanja, odgovorno raditi, proširiti svoje komunikacijske i
socijalne kompetencije i razviti se u zrelu osobnost.
Hvala na pažnji!!!