3 ČLANKA P.

J DENNINGA
IVANA VASILJ
PETER JAMES DENNING

• Američki pisac i informatičar

• Rođen 6. siječnja 1942. godine
• Najpoznatiji je po svome pionirskom radu u virtualnoj memoriji, a posebno po izumu modela radnog skupa za
ponašanje programa
• 1970 – e objavljuje svoj rad koji prikazuje okvir za virtualnu memoriju i time potvrdio znanstvene dokaze
• Godine 1999. otkrivši prirodno informacijske procese u biologiji, fizici, ekonomiji i ostalim materijalima ga je
uvjerilo da se osnovne definicije računanja mogu modificirati
• Vođeni time, on i njegov tim su izradili nacrt okvira
• Okvir Velikih načela je otkrio da je inoviranje osnovna praksa računarstva
RAČUNALSTVO JE PRIRODNA ZNANOST

• Tri glavne faze su bile alati (1940.), metode (1980.) i temeljni procesi (2000.)
• Ispočetka se računalo smatralo alatom za rješavanje jednadžbi, rješavanje kodova, analiziranje
podataka, upravljanje poslovnim procesima i rješavanjem modela
• Računanje je dovelo mnoge tehnologije do novog nivoa, kao što je dizajn brodova, dizajn lijekova,
analize konstrukcija zgrada te predviđanje vremena
• Ken Wilson, zajedno sa drugim znanstvenicima je kreirao novi izraz „računalna znanost” koji se
odnosi na nove otkriće pomoću računanja kao glavne metode
• 1988. Američki kongres usvaja zakon Računalstvo visokih performansi i Komunikacijska inicijativa
za potaknuti tehnološki napredak kroz računanje visokih performansi
RAČUNALSTVO JE PRIRODNA ZNANOST

• Otkrivaju se novi principi, nova pravila, dok starija načela polako izlaze iz upotrebe
• Kao primjer novog načela imamo strukturu mreža bez razmjera povezanosti
• Videoigre se također služe i u vojne i u poslovne organizacije koje igre simulacije virtualne
stvarnosti koriste kao vježbališta za različite vještine
• James Carse je smatrao da postoje najmanje dvije vrste igara, konačne i beskonačne
• Konačna se igrala u svrhu pobjede, a beskonačna u svrhu nastavka igre
• Carseova konačna igra podsjeća na zatvoreno računanje, a beskonačna na neprekidno računanje
VELIKA NAČELA RAČUNALSTVA

• Pomoću Velikih principa računalstva možemo bolje razumjeti temeljna načela računalstva
kao integrirano područje znanosti i inženjeringa
• Dok jedni vide računalstvo kao polje tehnologije i programiranja, ostali raspravljaju o
separatističkoj metodi, odnosno je li informatika matematika, inženjerstvo, odnosno je li
informatika znanost
• Mnogi se pitaju je li riječ „znanost” uopće prihvatljiva jer oni smatraju da je „račualna
znanost” pogrešan naziv jer ga je kreirao čovjek, a ne priroda
VELIKA NAČELA RAČUNALSTVA

• Neka od temeljnih pitanja:

 Što je to računanje?
 Što je informacija?
 Što možemo znati pomoću računalstva?
 Što ne možemo znati kroz računalstvo?
 Kako možemo jednostavno izgraditi složene sustave?
• Još od 1930 – ih računalni znanstvenici pokušavaju odgovoriti na ova pitanja
• Naša tradicija definira informatiku kao proučavanje fenomena koji okružuju računala
• Ova definicija se više ne primjenjuje jer proučavamo prirodne informacijske procese jednako kao i umjetne
EVOLUCIJA RAČUNALNIH OKVIRA

• Od 1940 – e godine se opisuje računalstvo idejama u njegovim temeljnim tehnologijama

poput logičkih sklopova, algoritama, jezika, programa ili operativnih sustava
• Računalo je bilo aparat za rješavanje jednadžbi, probijanje kodova, analizu podataka i
upravljanje poslovnim procesima
• 1990 – e godine su ljudi otkrili informacijske procese u svojim najdubljim strukturama,
npr. DNK u biologiji, kvantni valovi u fizici, tokovi informacija u ekonomskim
sustavima…
 OPĆA RAZMATRANJA ZA OKVIR

• Računalna načela su dvije vrste :

 Ponavljanja, uključujući zakone, procese i metode koji opisuju posljedično - uzročne odnose
 Smjernice za ponašanje
Primjer zakona glasi : „Najbržim algoritmima za sortiranje potrebno je vrijeme redoslijeda od n
log n da poredaju n stavki po redu. Primjer smjernice ponašanja glasi : „Dizajneri mreže trebaju
podijeliti softver protokola u n slojeve. „
• Primjeri novih načela uključuju pretraživanje kroz velike distriburiane baze podataka
izbjegavajući preopterećenja informacijama i brzo formiranje novih mjera
 NACRT OKVIRA

• Ispitivanjem računalnih tehnologija za njihove temeljne principe dovelo je do okvira od 7

kategorija :
 Računanje (značenje i ograničenja računalstva)
 Komunikacija (pouzdan prijenos podataka)
 Koordinacija (umreženi entiteti koji rade prema zajedničkim ciljevima)
 Prisjećanje (pohrana i dohvaćanje informacija)
 Automatizacija (značenja i ograničenja automatizacije)
 Evaluacija (predviđanje performansi i planiranje kapaciteta)
 Dizajn (izgradnja pouzdanih računalnih sustava)
 ZNANOST I UMJETNOST U RAČUNALSTVU

• Kako bismo lakše definirali granice polja, razlikujemo znanost od umjetnosti

• Umjetnost se odnosi na korisne prakse nekog polja, što se ne odnosi na crteže i skulpture
• Računalna umjetnost se odnosi na programiranje, dizajn, softversko i hardversko inženjerstvo, izgradnju i
provjeru valjanosti modela i izgradnju korisničkih sučelja
• Postoje tri kategorije računalne prakse :
 Programiranje – korištenje programskih jezika za izgradnju softverskih sustava
 Inženjerski sustavi – projektiranje i izgradnja sustava softverskih i hardverskih komponenti
 Modeliranje i provjera valjanosti – izrada modela prirodnih i umjetnih sustava za predviđanje njhova
ponašanja u različitim uvjetima
JE LI INFORMATIKA ZNANOST?

• Godine 1989 - e smo koristili izraz računalstvo umjesto računalna znanost, matematika i inženjerstvo
• Danas su svi ovi nazivi grupirani pod nazivom računalne znanosti
• Europski sinonim za informatiku jasnije sugerira da se polje bavi informacijskim procesima, a ne
računalima
• Postoje razlike između čiste i primijenjene znanosti; čista znanost se usredotočuje na znanje samo na
sebe, dok primijenjena znanost na znanje od dokazive korisnosti
• Druga razlika je između kvalitativne i kvantitativne znanosti koja se bavi predviđanjem, provjerom,
mjerenjem i eksperimentom
 ZNANOST NA DJELU

• Filozof Bruno Latour unosi oprez na razliku između znanosti i umjetnosti

• Latour vidi znanost u nastajanju kao neuredan, ljudski proces prepun emocija i
povremenih polemika
• Sve što Latour kaže u skladu je s definicijom znanstvene paradigme
 INTERNO NESLAGANJE

• Hal Abelson i Gerry Sussman su tvrdili da računalstvo nije znanost i da njen krajnji
značaj ima malo veze sa računalima
• Oni vjeruju da je krajnji značaj notacija za izražavanje izračuna
• Paul Graham koji je izumitelj Yahoo! – a kaže da mu se nikada nije svidio izraz
informatika
• Za njega je informatika bila gomila slabo povezanih područja spojenih povijesnim
slučajem, poput Jugoslavije
 INFORMATIKA NAPREDUJE ZAHVALJUJUĆI
ODNOSIMA
• Horgan je 1996. tvrdio da nova znanstvena otkrića zahtijevaju svladavanje sve veće
količine složenosti
• Godine 2004. ponavlja svoj zaključak : „Znanost više nikada neće donijeti tako
monumentalna otkrića kao što su teorija evolucije, opća relativnost, kvantna mehanika,
teorija velikog praska, genetika temeljena na DNK…
 POTVRĐIVANJE TVRDNJI O RAČUNALNIM
ZNANOSTIMA
• 1955. godine Walter Tichy u uzorku od 400 radova iz računalne znanosti je utvrdio da čak
50% oni koji su pregledali modele ili hipoteze nisu ih testirali, dok je u ostalim
područjima znanosti udio radova s netestiranim hipotezama bio oko 10%
• Mlađa generacija je manje zadivljena novim računalnim tehnologijama od starijih
generacija
• Informatika je oduvijek bila dio njihova svijeta, ali nedavna istraživačka literatura je
pokazala da se povećava značajan broj testiranja