Sveučilište u Mostaru

Fakultet prirodoslovno-matematičkih i
odgojnih znanosti

Problemska nastava
Studentica: Elizabeta Miličević
Nastavnik: doc. dr. sc. Krešimir Rakić

Mostar, 2023.
Uvod
• Problemska nastava nastala je iz potrebe da se
poveća učinkovitost obrazovnog rada kroz
rješavanje problema.
• Učenik kao samostalna i kreativna ličnost znanje
stječe vlastitim naporima, istražujući i otkrivajući
kroz rješavanje problema.
Obilježja problemske nastave
• Razvijena kako bi se potaknulo učenje dopuštajući učenicima
da vide relevantnost i primjenu naučenog znanja kroz probleme
u budućim situacijama.
• Potiče se učenikovo stvaralačko mišljenje, dugotrajno
zadržavanje znanja, poboljšavanje timskog rada, razvija
inicijativa, intelektualni nemir i emocionalna napetost.
• Učenik postaje subjekt, istraživač i kreator, dok je učitelj
organizator, motivator te programer
• Zahtjevi u zadatku moraju da budu malo viši od mogućnosti
učenika
Uloga učitelja
• Podržavanje, usmjeravanje i nadziranje procesa učenja i
rješavanja problema.
• Njihov cilj je izgraditi samopouzdanje učenika prilikom
rješavanja problema, dok također proširuje njihovo
razumijevanje.
• Učitelji trebaju stvoriti problem. U idealnom slučaju, ovo
će biti situacija iz stvarnog svijeta koja nalikuje nečemu
s čime se učenici mogu susresti u svojim budućim
karijerama ili životima.
Razine problemske nastave
1. Problemsko izlaganje – učitelj postavlja i rješava problem na
način kako se to dogodilo u znanosti.
2. Problemski dijalog – problem se dekomponira na
jednostavnija pitanja i zadatke, pri čemu učitelj vodi učenička
razmišljanja.
3. Samostalno rješavanje problema – učitelj stvara problemsku
situaciju i definira problem, a učenici ga samostalno rješavaju
4. Samostalno postavljanje i rješavanje problema – učitelj
samo pripremi problemsku situaciju, a učenici je formuliraju,
definiraju problem i rješavaju ga.
Proces vođenja problemske nastave
1. Raspravite slučaj i pobrinite se da svi razumiju problem
2. Identificirati pitanja na koja je potrebno odgovoriti kako bi se
rasvijetlio slučaj
3. Razmislite o tome što grupa već zna i identificirajte potencijalna
rješenja
4. Analizirati i strukturirati rezultate brainstorming-a
5. Formulirati ciljeve učenja za znanje koje još nedostaje
6. Samostalno učiti, individualno ili u manjim grupama: čitati
članke ili knjige, pratiti vježbe ili pohađati predavanja kako bi
stekli potrebna znanja
7. Raspravljati o pronalascima
Povijest problemske nastave
• Nastaje 1950-ih u medicinskom obrazovanju u Case Western
Reserve Sveučilištu; hibrid problemske i tradicionalne nastave
• 1960-ih Barrows i Tamblyn je uvode na programu medicinske
škole na Sveučilištu McMaster u Hamiltonu.
• Proširuje se na obrazovanje u područjima drugih zdravstvenih
znanosti, matematike, prava, obrazovanja, ekonomije,
poslovanja, društvenih studija i inženjerstva.
• Godine 1974. Sveučilište Aalborg financirano je u Danskoj i svi
programi bili su temeljeni na problemskoj nastavi
Prednosti
• Razvoj dugotrajnog zadržavanja znanja
• Korištenje različitih vrsta podučavanja
• Kontinuirani angažman
• Razvoj prenosivih vještina
• Poboljšanje timskog rada i međuljudskih vještina
• Razvoj kritičkog mišljenja
• Smanjenje izravne nastave
• Ponavljanje prethodno stečenog znanja
Nedostaci
• Potencijalno lošija izvedba na testovima
• Nepripremljenost učenika
• Nepripremljenost učitelja
• Dugotrajna procjena
• Različiti stupnjevi relevantnosti i primjenjivosti
• Oduzima previše vremena
Zaključak
• Problemska nastava je razvijena kako bi se potaknulo
učenje dopuštajući učenicima da vide relevantnost i
primjenu naučenog znanja kroz probleme u budućim
situacijama.
• Ima mnoge prednosti ali i nedostatke, koje je potrebno
uzeti u obzir prije implementiranja ove vrste nastave.
• Potrebno je i učitelje i učenike pripremiti na ovu vrstu
nastave kako bi došlo do željenih rezultata.
Hvala na pozornosti!