ANTROPONOMASTIKA

 
O N O M A ST I K A
 NAZIV

• Onomastika → ővoµα − ime.

• Onomatologija; imenoslovlje
 DEFINICIJE:
• Grana lingvistike koja se bavi proučavanjem osobnih
imena, prezimena, nadimaka i imena mjesta. (Bratoljub
Klaić 1980:973).
U Hrvatskom enciklopedijskom rječniku navodi se:
1. lingv. grana lingvistike, izučava značenje i nastanak
vlastitih imena; onomatologija, imenoslovlje;
2. ukupnost vlastitih imena; onomatologija (osobnih,
obiteljskih, mjesnih) koja se pojavljuju na nekom
etničkom, geografskom ili jezičnom području. (Hrvatski
enciklopedijski rječnik 2003: 875).
• Petar Šimunović: imenoslovlje ili onomastika
znanost je o imenima kao jezičnim,
izvanjezičnim i nadasve kulturnim
spomenicima. (P. Šimunović 2009:15).
 POJAM, ODREĐENJE

Antropònim m (N mn. antroponími) vlastito ime

osobe (čovjeka) kao predmet proučavanja
antroponimije.
✧lat. anthroponymum ≃ antropo-+(o)nim.
• Antroponìmija ž lingv. dio lingvistike koji se
bavi proučavanjem antroponima.
• v. antroponim
• Antroponomàstika ž (D, L –ici) grana
onomastike koja se bavi proučavanjem
antroponima.
v. antroponim.
 PITANJA

• Koga, što, gdje i kako imenovati?

 DEFINICIJA
• ȉme sr 〈G -na, N mn imèna, G iménā〉
•  1. a. riječ koja služi za označavanje
pojedinačnog bića, stvari, skupine; označitelj
za konkretan i određen pojam; oznaka
predmeta jezičnim izrazom b. što se dobiva po
rođenju kao oznaka uz prezime 2. bilo kakav
naziv ili nadimak 3. lingv. zajednički naziv za
imenice, zamjenice, pridjeve i brojeve, tj. riječi
koje se sklanjaju.
•  (Vladimir Anić 2006:432.)
 RAZVOJ IMENSKE FORMULE

• 1. osobno ime kao jedini član imenske formule

vezano je uz početak imenovanja, a javlja se s
početkom ljudske povijesti, u znaku je samoga
osobnoga imena.
• 2. faza imenske formule sastavljena od
osobnoga imena i nenasljednoga pridjevka.
• 3. pojava prezimena (stalnoga, nasljednoga i
nepromjenjivoga) uz osobno ime.
• Masovna pojava prezimena u hrvatskoj
onomastici povezana je s odlukom
Tridentskoga sabora (1545.-1563.).
• 4. imensko - prezimenska formula propisuje se
kao obvezatna tzv. Jozefinskim patent 1780.
god.
SLOJEVI HRVATSKIH I KROATIZIRANIH
IMENA
• Potvrđena su već od VIII. stoljeća.
• Višeslavova krstionica (Višeslav-Vissesclauo);
osobno ime potvrđeno na latinskom jeziku.
 MITSKI SLOJ

• Hrvatska imena svoje podrijetlo baštine iz

slavenske mitologije, primjerice: Vesna je
slavenska božica proljeća i simbol je plodnosti i
obnove.
• Antičke rimske mitske provenijencije.
• Takvo je ime Venera, a potječe od Venere, rimske
božice ljepote i ljubavi.
• Diana/Dijana – božica lova, Mjeseca i noćnoga
čaranja.
 ASTRONOMSKI SLOJ

• Danica (Danica je ime jutarnje zvijezde.)

• Često je i ime Stela (Zvjezdana), a etiologija
toga imena je u latinskoj riječi stella, -ae, f. –
zvijezda.
 KRŠĆANSKA IMENA

• Biblijske provenijencije te imena:

• starokršćanskih mučenica i mučenika,
• starovjekovna svetačka imena,
• srednjovjekovna svetačka imena,
• novovjekovna svetačka imena.
 BIBLIJSKA IMENA

• Eva, Ana, Mihovil (Mijo, Miho, Mijat, Mihat),

Gabrijel (Gabro), Ilija, Marija, Marta, Josip,
Magdalena, Andrija, Petar, Andrija, Šimun,
Pavao, Marko, Jakov, Toma, Ivan, Luka i dr.
 IMENA STAROKRŠĆANSKIH MUČENICA I MUČENIKA
 

• Stjepan, Barbara, Dujam (Duje, Dujomir),

Lovro, Tripun, Blaž, Marin, Jure, Kata (Katarina,
Katica, Kate), Lucija, Anastazija (Staza, Stošija,
Stana, Staža, Stajka, Nasta) i dr.
 SVETAČKA IMENA

• Nikola, Jeronim, Grgur (Grgo) podrijetlom su

od starovjekovnih svetaca koji su umrli
prirodnom smrću.
• Sveta Jelena (Helena, Jerina, Jela, Jele, Jelica)
podrijetlo baštini prema svetoj Jeleni Križarici.
• Franjo i Ante.
• Bernarda (Bernardica).
 SLAVENSKI SLOJ

• Vesela, Jasna, Veselko, Zdeslav, Igor.

 SLOJ NARODNIH IMENA

• Sva hrvatska imena, izvorna ili prevedena.

• Npr. Borna, Branimir, Domagoj, Tomislav,
Miroslav i Hrvoje.
 SLOJ POSUĐENIH IMENA

• Oliver, Roland, Igor, Boris, Karlo, Nataša, Vanja,

Doris i dr.
 PREVOĐENJE

• Beata (< lat. beatus „blažen“) od toga imena

izvedeno je ime Blaženka;
• Feliks (<lat. felix „sretan“) – Srećko;
• Stjepan od grč. stephanos „vijenac, kruna” u
Krunoslav.
 GREŠKE U PREVOĐENJU

• Angeza od grčke riječi agnos – čist u

hrvatskom jeziku prevedeno je kao Janja.
• Suzana koja je dovedena u vezu s hrvatskom
riječju suza.
• Ime Suzana prema svom etimološkom
značenju je iz hebrejske riječi za ljiljan.
 SLOJ POMODNIH IMENA

• Pomodna imena nastala su zbog migracija,

ideologija te popularnih osoba, primjerice:
Jugoslav, Indira, Staljinka, Petoljetk, Elvis, Ines,
Nives, Dolores itd.
• Gabi, Ruth, Đon.
• Imena koja se preuzeta iz drugih jezika – Lukas,
Andreas, Gudrun - jezično neupotrebljiva.
• Onur, Merđo i Pežo.
 SLOJ ISLAMSKIH IMENA

• Hasan, Izet, Osman, Nadira, Fatima itd.

• Imena koja su se prevodila na turski jezik, npr.
• Živko > Jahja, Vuk > Kurt, Gvozden > Timur;
• ili su uzimala islamska imena koja su
prilagođavala svojim hipokoristicima:
• Mehmed > Meho, Ahmed > Ahmo, Ibrahim >
Ibro, Hasan > Haso, Sulejman > Sujo i sl.
 Imena motivirana antonimijom ljudskoga tijela
 

• Glavan, Čelak, Nosek, Nozdro, Nozdronja,

Bradaš, Okoje, Očić, Čulo, Brko, Šakota,
Koljensko, Nogalo, Pupac, Pupačić, Kulin,
Dupalo i sl.
• Ova imena imaju snažnu stilističku vrijednost.
 ZAŠTITNA IMENA

• Zlurad, Grdan, Grdislav, Grubiša, Tvrtko,

Trpimir itd.
SVJEDOČANSTVO HRVATSKIH IMENA

• Narodna imena te imena hrvatskih vladara su

zapisana su vrlo rano, npr. Branimir (Branimiro
dux Croatorum, 888. god.).
• U 13. i početkom 14. stoljeća prevladavala su
hrvatska narodna imena.
NADIMCI
 ODREĐENJE

• Srednji sloj hrvatske antroponomastike.

• Epiteti imenima.
 KLASIFIKACIJA

• Dijele se na osobne i obiteljske nadimke

(pejorativnoga karaktera).
• Od IX. stoljeća.
• Npr., Grbonja, Nosonja, Kovačevi, Ćorić, Buha,
i sl.
• Imenice.
PREZIMENA
 OBILJEŽJA

• Potječu iz 12. i 13. stoljeća.

• Obilježja: stalna, nepromjenjiva i nasljedna.
• (Petar Šimunović 2006:16.)
• Uz ime gospodara navodilo se očevo ili
djedovo ime.
• Posvojni pridjev ili imenica u G jednine.
 IME I PREZIME

• Lateranski sabor iz 1271.

• Firentinski sabor iz 1517. god.
• Tridentski sabor (1545. – 1563.) počinje popis
pučanstva s imenom i prezimenom.
• [prez (preko+) ime], dakle nadime, nadimak.
PRVA PREZIMENA
• Bilokosić, Grbić, Hromić, Mileusnić, Nosković,
Škrbić („škrbina”), Kljaić („kljast”), Zubović.
• Takva su i naša najstarija prezimena iz Zadra:
Petar i Martin Zlurad (1118), Stane Varikaša,
Drago Nozdronja (1178), Mirca Bogobojša
(1040) i mnogi drugi.
• (P. Šimunović 2006:17.)
 ZAVRŠNA ETAPA PREZIMENA

• Završna etapa prezimena je godina 1780.

• Car Josip II. proglasio je zakonski obveznim
uporabu imena i prezimena.
 SKLONIDBA

• Npr., (Bela Krleža, G Bele Krleže) ili (npr. N Ana

Kos G Ane Kos). Npr. Kačić – Miošićev prema
Kačić Miošić).
• Osobno ime, prezime i nadimak (Janko Polić
Kamov G Janka Polića Kamova) ili (N Lidija
Petrić Lili G Lidije Petrić Lili.).
• U V nastavak –u; npr. Matošu ili u V jd. –e, -u,
ali i V/N sinkretizam. (A. F. i dr. 2005:104.)
 METRONIMI

• ✧ v. mater + -onim (ik) - prezimena izvedena

od majčina imena.
• μήτηρ „mati” + onoma „ime”.
• Npr., Anić, Jagić, Jelić, Katić, Marić, Petrić i dr.
• Ružić < Ruža + –ić
• Ružičić < Ružica + –ić
• Anić < Ana + –ić
• Ljubičić < Ljubica + –ić
 ŽENSKA PREZIMENA OD ŽENSKIH
OSOBNIH IMENA
• Ženska osobna imena zabilježena su od IX. do
XIII. stoljeća.
• Ženska prezimena su od ženskih osobnih
imena većinom nastala od milja;
• hipokoristik (Tomo Maretić).
• „Prezimena od ženskih osobnih imena
uglavnom su sva hipokorističkog postojanja.
Imena nastala od milja! I u tom se očituje
socijalni momenti prema ženskom čeljadetu:
umiljatost, izravna privrženost te prilično
kasno nastajanje takvih prezimena i njihova ne
sasvim ravnopravna upotrebljivost.”
•  (P. Šimunović 2009:180.)
 PATRONIMI

• grč. patrōnymikós ≃ patḗr: otac + -onim –

prezime izvedeno prema imenu oca ili imenu
nekoga pretka; naslijeđeno prezime.
•  Npr., Jurić, Petrović, Lovrić, Stipić, Ivanović itd.
• Od osobnih imena: Mark-ov-ić, Jurj-ev-ić, Mar-
in(ić).
 NASTANAK

• Patronimi u sebi nose gramatički morfem (-

ov/-ev, -in) i završni sufiks (morfem) –ić.
• Završetak: –ić, –čić, -ec, -ek, -ac i –ak.
• Antun (Anton) - Antonić, Ljubo - Ljubič, Martin
- Martinko - nasljednik, mladi.
 ZANIMANJA

• Prezimena nastala prema zanimanju nekoga

od predaka.
• Primjerice: Čelar, Kovač, Kožar, Svirac, Stolar,
Lončar, Užar i dr.
 TOPONIMI

• Horvat, Hercegovac, Bošnjak, Međugorac,

Posavec, Zagorec i dr.
PREVOĐENJE
• U srednjovjekovlju, humanizmu i renesansi
hrvatska su imena latinizirana.
• Primjerice: Marko Marulić > Marcus Marulus,
Ivan Lučić > Iohannes Lucius, Ivan Česmički >
Iannus Pannonius, Faust Vrančić > Faustus
Verantius, Ilija Crijević > Aelius Cervinus,
Bartol Kašić > Bartholomaeus Cassius.
 KROATIZIRANA IMENA

• Ignaz Fuchs > Vatroslav Lisinski, Ljudevit Farkaš

> Ljudevit Vukotinović, Adolf Weber > Adolf
Tkalčević, Gottlieb > Bogoljub, Karl > Dragutin,
Ignac > Vatroslav, Aloysius > Vjekoslav i sl.
DOMINACIJA SVETAČKIH I NARODNIH
IMENA
• 18. stoljeće – dominacija svetačkih i narodnih
imena.
• Npr., Desiderius > Željko, Wolfgang > Vuk,
Aurora > Zora, Emerik > Mirko.
• U 19. stoljeću narodnih imena je mnogo:
Željko, Kazimir, Miroslav, Stanislav, Bogomir,
Vatroslav, Tihomir itd.
• 
 ZABRANJENA IMENA
• Benedikt XVI.
• Imena s Novog Zelanda:
•  4Real, Fish i Chips (blizanci), Yeah Detroit, Keenan
Got Lucy i Sex Fruit. Number 16 Bus Shelter i
Violence su dopušteni. 
• Italija:
Venerdi (Petak). 
• Švedska
• Brfxxccxxmnpcccclllmmnprxvclmnckssqlbb11116
• Norveška:
• Gesher ili Most 
• Malezija:
• Chow Tow ili Smrdljiva Glava
• Kina:
•@-
• Japan:
• Akuma ili Vrag 
• http://magazin.net.hr/roditeljstvo/bebe/top-lista-zabranjenih-imena (21.
svibnja 2014.)