MEĐUNARODNO

POSLOVANJE
izv.prof.dr.sc. Žana Mrkonjić
KOLEGIJ: MEĐUNARODNO
POSLOVANJE
 MEĐUNARODNO POSLOVANJE I NACIONALNA
KONKURENTNOST
 ZNAČAJ DIGITALNOG MARKETINGA I E-POSLOVANJA U
MEĐUNARODNOM POSLOVANJU
 VANJSKOTRGOVINSKI SUSTAV I NJEGOVE INSTITUCIJE
 NAČINI PRODAJE I IZLAZAK NA MEĐUNARODNO
TRŽIŠTE
 SUDIONICI U VANJSKOTRGOVINSKOM POSLOVANJU
 POLITIKA I INSTRUMENTI MEĐUNARODNOG
POSLOVANJA
MEĐUNARODNO
POSLOVANJE
 MEĐUNARODNI TRGOVAČKI OBIČAJI, KONVENCIJE,
PRAVILA I NORME
 CIJENA I KALKULACIJA CIJENA U MEĐUNARONDOJ
RAZMJENI
 RIZICI I UPRAVLJANJE RIZICIMA, FINANCIRANJE U
VANJSKOTRGOVINSKOM POSLOVANJU
 FAZE ODVIJANJA VANJSKOTRGOVINSKIH POSLOVA
 POSLOVANJE S EUROPSKOM UNIJOM
VJEŽBE IZ MEĐUNARODNOG
POSLOVANJA
 INCOTERMSI 2010
 CIJENE I KALKULACIJE CIJENA U MEĐUNARODNOM
POSLOVANJU
 TEHNIKE ODVIJANJA UVOZA I IZVOZA
Međunarodno poslovanje

 Pojam
 promet robe sirovina repromaterijala,energije i gotovih proizvoda
 promet robe,kapitala, ljudi i usluga
 ...čine sve transakcije,privatne ili državne, između dvije ili više
zemalja...
 ... sastoji se od transakcija koje se obavljaju preko nacionalnih
granica da bi se ostvarili ciljevi država ,organizacija i
kompanija...
Specifičnosti međunarodnog
tržišta
 Ekonomske: kupovna moć
 Socio-kulturne: jezik, obrazovanje, religija, sustav vrijednosti,
obitelj, navike i običaji...
 Pravno političke: zakoni i propisi, državno i društveno uređenje,
demokracija...
 Tehnološke: stupanj uključenosti u međunarodne tijekove,
pristupačnost, infrastruktura...
Zašto međunarodno poslovati?

 ☺povećanje volumena prodaje radi povećanja dobiti

 ☺ostvarenje konkurentske prednosti u cijeni kroz ekonomiju obujma

 ☺”prazan prostor” na stranom tržištu

 ☺strana tržišta kompenziraju gubitak na domaćem

 ☺povećanje zaposlenosti optimalno iskorištavanje kapaciteta

 ☺stvaranje prestiža/image-a poduzeća/proizvoda

 ☺produženje životnog ciklusa proizvoda

 ☺sezonska potražnja za proizvodima

 ☺”To radi i konkurencija”

Nacionalni značaj međunarodnog
poslovanja
 Nacionalno gospodarstvo na svjetskom tržištu
 Povećanje nacionalne konkurentnosti (veća produktivnost,
povećanje proizvodnje, sniženje ukupnih troškova, povećanje
zaposlenosti, blagostanja stanovništva)
 Unošenje neophodnih deviznih sredstava u zemlju
 Bolja opskrba zemlje stranom robom, te održavanje konkurentnih
odnosa na domaćem tržištu
 Uvođenje novih tehnologija, znanja
 Bolji promet kapitala, FDI
GCI WEF
Usporedba sa susjedima
11 prioriteta za ekonomsku
transformaciju
1. Osigurati da javne institucije dugoročnom vizijom grade
povjerenje servisiranjem svojih građana
2. nadograditi infrastrukturu kako bi ubrzao energetsku
tranziciju i proširio pristup električnoj energiji i ICT-u
3. prelazak na progresivnije oporezivanje, razmišljajući o
oporezivanju bogatstva i rada korporacija na nacionalnom i
međunarodnom zadružnom okviru
4. Ažurirati obrazovne kurikulume i proširiti ulaganje u
vještine koje su tražene za poslove na tržištu danas, ali i sutra
5. Preispitati zakone o radu i socijalnoj zaštiti za nove
ekonomije i nove potrebe radne snage
11 prioriteta za ekonomsku
transformaciju
6. Poboljšati infrastrukturu brige za djecu, starije i zdravstvene
njege, inovirati u korist ljudi i gospodarstva
7. Povećati poticaje izravnog financiranja za dugoročne investicije,
jačanje stabilnosti i inkluziju
8. preispitati konkurenciju i antitrustovske okvire potrebne u 4.
revoluciji i osiguraju pristup tržištu i lokalno i internacionalno
9. Olakšati stvaranje tržišta za sutra posebice u područjima koja
traže javno-privatno partnerstvo
10. Poticati i širiti investiranje u istraživanje, izume i inovacije da
mogu kreirati ‘novo tržište za sutra’
11. Poticati tvrtke da prigrle različitosti i uključivanje kapitala za
poboljšanje kreativnosti
Konkurentnost na makro razini

 mogućnost prodaje ne globalnom tržištu (izvoz),

 mogućnost privlačenja investicija (lokacija),
 mogućnost prilagodbe gospodarstva, i
 mogućnost stvaranja i povećanja raspoloživog dohotka.
Nepovoljno okruženje-stop
ulagačima i razvoju
 politička i gospodarska nestabilnost,
 socijalni nemiri,
 nekonzistentna monetarna i fiskalna politika
 općenito promjenjivi i nestabilni uvjeti privređivanja,
ULAGANJA- povećana zaposlenost, modernizacija proizvodne
opreme i prijenos novih tehnologija i znanja, jačanje konkurencije,
povećanje izvoza, pozitivan doprinos BDP-u i trgovinskoj bilanci,
povećanje potrošnje u lokalnom gospodarstvu, doprinos regionalnom
restrukturiranju, punjenje državnog proračuna preko poreza na dobit,
poreza na dohodak i plaćanja
ULAGANJA

 povećana zaposlenost,
 modernizacija proizvodne opreme i prijenos novih tehnologija i
znanja,
 jačanje konkurencije,
 povećanje izvoza,
 pozitivan doprinos BDP-u i trgovinskoj bilanci, povećanje
potrošnje u lokalnom gospodarstvu,
 doprinos regionalnom restrukturiranju,
 punjenje državnog proračuna preko poreza na dobit, poreza na
dohodak i plaćanja
Konkurentnost u središtu
ekonomskih promišljanja
 Globalizacija – otvorena i integrirana svjetska ekonomija
 Poduzeća – transformacija-opstanak (biti inovativan, koristiti
nove tehnologije, produktivan, odgovoriti pritiscima okruženja)
 Nacionalne ekonomije-transformacija-opstanak
 BIH-prilika za opstanak- Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju-
reforme
 Približavanje ‘Kopenhaškim kriterijama)
Nova teorija konkurentnosti

 «Konkurentska prednost nacija» («The Competitive Advantage of

Nations») harvardskog profesora Michaela Portera, u kojem je
predložio novu teoriju konkurentnosti, prema kojoj nacionalno
blagostanje nije naslijeđeno, već stvoreno strateškim izborima.
 Jeftina radna snaga i prirodni resursi-prošlost
 Znanje, razvijena infrastruktura, visoke tehnologije te inovacijr -
BUDUĆNOST
Sposobnost prilagodbe BH gospodarstva
globalno prihvatljivim tržišnim uvjetima

 Znanje,
 Sposobnost stvaranja i širenja znanja i informacija = gospodarski
rast i kvaliteta života
 Visoko obrazovanje i obuka-intelektualna imovina- jedno od
ključnih stupova globalne konkurentnosti
 Pametni razvoj Europe (Strategy 2020)-zaposlenost, istraživanje i
razvoj, klimatske promjene i energija, obrazovanje i borba protiv
korupcije
Europa 2020

SMART GROWTH
Razvijanje gospodarstva i
društva znanja kroz
Prioritet 1
istraživačku djelatnost,
SMART GROWTH obrazovanje i informacijske
tehnologije

Prioritet 2
SUSTAINABLE GROWTH

Prioritet 3
INCLUSIVE GROWTH
Strategija pametne specijalizacije

 Nedovoljan uspjeh dosadašnjh strategija EU za inovativnost

 EU pravi platformu za fokusiranje razvojnih ulaganja u područja
u kojima ima kritičnu masu znanja, kapaciteta i kompetencija koji
čini inovativni potencijal za održavanje najviših pozicija
konkurentnosti na svjetskim tržištima – strategiju pametne
specijalizacije
 Razvijat će se putem uključivanja državnih ili regionalnih
upravnih vlasti i sveučilišta, te gospodarskih i socijalnih
institucija.
Koncept pametne specijalizacije
S3 EU
Primjer Singapura

 60-tih godina jedna od najnerazvijenijih zemalja svijeta – bez

ikakvih prirodnih resursa- prihodi od trgovine i britanskih vojnih
baza
 Nisu imali kapital, znanje da potaknu razvoj
 90-tih krenuli u stvaranje povoljnog poslovnog okruženja,
privlače brojne ulagače – okreću se novim tehnologijama
(farmaceutska industrija, mikročipovi, avio industrija)
 Danas visokorazvijena tržišna ekonomija, BEZ KORUPCIJE,
gospodarski odmah iza Katara i Luksemburga, a prema GCI iza
SAD i Švicarsk
Inovacije i R&D
Razvojno inovativni čimbenici
zemalja
Predmet trgovanja razvijenih
zemalja
 Prate znanstveno-tehnološka istraživanja i dostignuća (strojevi,
oprema, saobraćajna sredstva, IT i farmaceutski proizvodi, razne
vrste usluga)
 Kapital
 Kvalificirana radna snaga
 Zauzete pozicije na globalnom tržištu
Najjače ekonomije svijeta

 SAD
 Kina
 Japan
 Njemačka
 Francuska

Izvor:http://www.orbus.be/aktua/2014/aktua3749.htm
Pretpostavke smanjenja
vanjskotrgovinskog deficita s EU
 Razumijevanje okoline međunarodnog marketinga
 Uloga države u stvaranju konkurentske prednosti
 FDI
 Uloga EU
Razumijevanje globalne
marketinške okoline
- kontrolirajući
- nekontrolirajući elementi međunarodnog/globalnog
marketinga
 Analiziranje globalnih prilika
 Razvijanja globalnih strategija
 Dizajniranje globalnih marketinških programa
 Upravljanje globalnim marketinškim naporima.
Prema Kotleru izlazak na inozemno tržište
podrazumijeva šest temeljnih koraka:

procijeniti ekonomske, političke, pravne i kulturne karakteristike

određenog inozemnog tržišta
 odluka hoće li se poslovati u malo ili u mnogo zemalja i koje
bi zemlje izvozili
 odluka o tome u koja određena tržišta ući
 odluka da li ući na tržište izvozom, zajedničkim ulaganje ili
direktinim ulaganjem
 odluka o opsegu prilagođavanja svojih proizvoda, promocije,
cijene i distribucije
 razvijanje djelotvorne organizacije za praćenje
međunarodnog marketinga.
Poduzetnička klima u BiH
Uloga države u stvaranju
konkurentske prednosti
Uloga države u stvaranju
konkurentske prednosti
-nerazvijena infrastruktura
-nedovoljno ulaže u istraživanje i razvoj
-ima zaostalu tehnologiju
-nekorespondiranje obrazovnog sustava s potrebama tržišta
-neučinkovit pravosudni sustav
-skup kapital
-visoke troškove el.en., ptt usluga.....
MEĐUNARODNO
POSLOVANJE

MEĐUNARODNE
STRATEGIJE
I NAČINI IZLASKA NA
MEĐUNARODNO
TRŽIŠTE
ODLUKA O IZLASKU NA
MEĐUNARODNO TRŽIŠTE
 PROFIT
 RAZVOJ I RAST PODUZEĆA
 BOLJA ISKORIŠTENOST PROIZVODNIH KAPACITETA
 ZASIĆENOST DOMAĆEG TRŽIŠTA
POSLOVNE STRATEGIJE
PODUZEĆA
 POSLOVNA STRATEGIJA- resursi, problemi, analiza, plan,
obrazac ponašanja, ciljevi, aktivnosti, rezultati
 OSNOVA SVAKE STRATEGIJE- postizanje konkurentske
prednosti s kojom se može ostvariti iznadprosječna uspješnost
poduzeća u dugom roku
 JEDINSTVEN LANAC VRIJEDNOSTI – utemeljen na
ključnim sposobnostima , predviđenim promjenama u okolini i
mogućim potezima konkurenata
 CILJ MENAGAMENTA: Upravljati rastom i razvojem da bi se
maskimizirala dugoročna profitabilnost, s naglaskom ‘postati
bolji-najbolji,a ne veći’
RAZVOJNE STRATEGIJE
PODUZEĆA
 STRATEGIJE RASTA:
 Strategija povećanja tržišnog udjela: konkurentska prednost: kvaliteta,
cijena i dizajn
 STRATEGIJE EKSPANZIJE:
 Strategija vertikalne integracije: usmjerena na ostvarivanje kontrole u
povezanim industrijama kupaca i dobavljača
 Strategija horizontalne integracije: povezivanje s konkurentima radi
povoljnijeg konkurennog položaja
 Strategija diverzifikacije: uvođenje novih proizvoda sličnih postojećim
na tržištu (koncetrična) i uvođenje potpuno novih proizvoda i usluga
(konglomeratska)
MEĐUNARODNE GENERIČKE
POSLOVNE STRATEGIJE
 STRATEGIJA GLOBALNOG TROŠKOVNOG VODSTVA-
strategija konkurencije niskim troškovima- strandardizacija,
globalna distribucija-računala
 STRATEGIJA DIFERENCIJACIJE- strategija konkurencije
jedinstvenim proizvodima. Oblikovanje i prilagodba poslovnih
aktivnosti i asortimana proizvoda na bolji način od svoje
konkurencije- poznata marka, jedinstvene tehnološke različitosti
 STRATEGIJA FOKUSIRANJA- usmjerena na postizanje
odgovarajućih konurentskih prednosti usmjeravanjem na određeni
tržišni segment (niži troškovi, različita ponuda na određenom
segmentu)
MEĐUNARODNE POSLOVNE
STRATEGIJE PODUZEĆA
 MULTINACIONALNA STRATEGIJA- zahtijeva
diferencijaciju konkurentskih prednosti-kompanije će se odreći
ove strategije u korist ekonomije razmjera (IKEA)
 GLOBALNA STRATEGIJA – kompanije provode strategiju
troškovnog vodstva na globalnoj razini-ponuda standardiziranih
proizvoda u cijelome svijetu (Coca Cola)
 TRANSNACIONALNA STRATEGIJA- napraviti najbolju
kombinaciju vlastitih resursa (fizičkog i intelektualnog kapitala)
ma gdje oni bili pozicionirani u svijetu
STRATEGIJE MEĐUNARODNOG
MARKETINGA
 Sustavno praćenje i analiziranje međunarodnog tržišta, SWOT I
PESTLE analiza
 Selekcija međunarodnog tržišta-po cijelom svijetu ili na
određenim nacionalnim tržištima-ovisi od potencijala i
mogućnosti poduzeća- STRATEGIJA MEĐUNARODNE
SEGMENTACIJE TRŽIŠTA- gdje se može ostvariti
konkurentska prednost
 Marketinški miks
 Pozicioniranje na međunarodnom tržištu
 Globalno oglašavanje
IZBJEGAVANJE ‘IZVOZNIH’
POGREŠKI I POTEŠKOĆA
 Tržište zemlje i istraživanje konkurentnosti proizvoda
 Identificiranje kupaca, korisnika, distributera i prodajnih agenata
 Usklađenost sa stranim zakonom
 Kontrola izvoza i licence
 Registracija i kršenje patenata, žiga i autorskih prava
 Povjerljivost i prikrivanje sporazuma
 Izvozno pakiranje i označavanje (opasnih materijala)
 Pošiljke
 Najam
 Osiguranje, na moru i u zračnom prometu
 Metode prijevoza, rezervacije prijevoza
 Porezni poticaji
NAČINI IZLASKA NA
MEĐUNARODNO TRŽIŠTE
 IZVOZ
 LICENCIRANJE
 MEĐUNARODNI FRANCHISING
 MEĐUNARODNI LEASING
 IZRAVNA STRANA ULAGANJA
 STRATEŠKI SAVEZI
ZNAČAJ I RAZMJERE
MEĐUNARODNOG BIZNISA
 IZVOZ
Početkom šezdesetih dvadesetog stoljeća izvoz je bio cca 200 mrd $;
Početkom dvadeset prvog stoljeća dostiže nivo od 6000 mrd$ ili više od 30
puta
 IZRAVNE INVESTICIJE
U istom periodu njihov obim je porastao za više od 50 puta (68mrd$ na
više 3500 mrd $)
 USLUGE
Međunarodni promet usluga je već dostigao blizu jedne trećine svjetskog
izvoza (preko 1600 mrd $)
U SVIJETU SE SVAKODNEVNO OSTVARI VIŠE OD 1,3MRD$ U
MEĐUNARODNIM POSLOVNIM TRANSAKCIJAMA
IZVOZ KAO NAČIN IZLASKA
NA MEĐUNARODNO TRŽIŠTE
 IZVOZ najjednostavniji, najeftiniji, najlakši i, ne manje važno,
najmanje rizičan način izlaska na međunarodno tržište.
 IZRAVAN IZVOZ- poduzeće samo obavlja izvoz robe koju
proizvodi
 NEIZRAVAN IZVOZ – kada proizvođač za izvoz svojih
proizvoda rabi usluge drugih neovisnih organizacija iz svoje
zemlje-posrednika
- kada proizvođač u vlastitoj organizacijskoj
šemi ima ustrojenu organizacijsku jedinicu za izvozne poslove
KAD NAM SE IZVOZ NEĆE
ISPLATITI
 AKO U ODREĐENOJ ZEMLJI POSTOJE BOLJI UVJETI I
NIŽI TROŠKOVI ZA NJIHOVU PROIZVODNJU
 VISOKI TROŠKOVI IZVOZA, CARINSKIH TARIFA I
UVOZNIH ZAPREKA
 MARKETING PROIZVODA I USLUGA SE PREPUŠTA
LOKALNIM AGENTIMA PA O NJIMA OVISI USPJEH
LICENCA- KAO NAČIN IZLASKA
NA MEĐUNARODNO TRŽIŠTE

 LICENCA – kad nositelj prava odluči ugovorom o licenci u

cijelosti ili djelomično prenijeti pravo upotrebe predmeta licence
na drugog vlasnika. Predmet ugovora može biti:
 Know How, odnosno tehnologije i znanja, modeli, izumi, patenti
 Ime, marka, trgovačka oznaka, dizajn ili logo nekog proizvoda
 Menadžerska, marketinška I druga znanja ili procesi.
RIZICI LICENCNOG
POSLOVANJA
 kompanije koje su preuzele licencu mogu usvojiti znanje i
tehologiju, kopirati i napraviti supstitute konkretnih licenciranih
proizvoda, odnosno (Japan-SAD)
 primatelj licence može postati konkurent na odabranom tržištu,
 tvrtka koja daje licencu ne može u dovoljnoj mjeri kontrolirati
proizvodnju i marketing licenciranog proizvoda kao i
 nemogućnost dovoljne eksploatacije tržišta.
 FRANCHISING U
MEĐUNARODNOJ RAZMJENI
 FRANCHISING – specijalizirani oblik licenciranja u kojem
prodavatelj franšize kupcu ne prodaje samo određena prava već i
uvjete poslovanja
 Glavni primatelj franchise-daje daljnje franšize i kontrolira
- prodavatelj pomaže uspostaviti i pokrenuti poslovanje
- franchising primarno rabe uslužna poduzeća
(McDonalds, KfC..-uređenje,
jelovnik, metode primjene hrane,
odabir dobavljača
i kadrovska poltika)
VRSTE FRANCHISINGA

 FRANCHISING ROBE- predmet ugovora prodaja robe, ali i

prijenos specifičnih poslovnih znanja i iskustava potrebnih za
njezinu prodaju
 FANCHISING USLUGA-specifična usluga hotelijerstva ili
specifična usluga restauracije brze prehrane
 PROIZVODNI FRANCHISING- predmet ugovora je
proizvodnja i prodaja neke robe- primatelj franchisinga organizira
proizvodnju i prodaju prema poslovnoj koncepciji davatelja
franchisinga i uz korištenje njegovog sustava marketinga
PREDNOSTI I NEDOSTACI
FRANCHISINGA
 PREDNOSTI
 Poduzeće nema mnogo troškova i rizika oko izlaska na
međunarodno tržište
 Provjereno uspješno poslovanje, siguran profit
 NEDOSTACI
 Realna opasnost od imitacije patenta
 Smanjena mogućnost kontrole kvalitete
LEASING U MEĐUNARODNOJ
RAZMJENI
 Eng.lease najam ,zakup,gl. to lease dati pod najam ,iznajmiti
 LEASING je širi pojam od najma,i ima naglašenu
financijsku,robnu a često i kreditnu komponentu
 Razlika leasinga i rentinga
 Definicija:
 Poseban način financiranja nabave pokretnih i nepokretnih dobara
koja se na temelju posebnog ugovora daju na korištenje primatelju
leasinga uz određenu naknadu i na ugovorom određeno vrijeme.
 PO ISTEKU UGOVORENOG PERIODA KORIŠTENJA
PREDMET VRAĆA ILI OTKUPLJUJE UZ
ODGOVORAJUĆU CIJENU
PREDMET LEASINGA

 NE RADI SE O STJECANJU PRAVA VLASNIŠTVA

(KUPOPRODAJI) NEGO O STJECANJU PRAVA ZA
UPORABU ODNOSNO ZA KORIŠTENJE PREDMETA
LEASINGA
 PREDMETI LESINGA: različita investicijska oprema, strojevi,
informatička i komunikacijska oprema, sve vrste transportnih
sredstava i nekretnina
VRSTE LEASINGA

 IZRAVNI LEASING - posao se sklapa između primatelja i davatelja

leasinga-poistovjećuje se s prodajom na kredit
 NEIZRAVNI LEASING – Prate ga dva ugovora i to prvi kojim se
regulira odnos između prodavca i leasing institucije i drugi koji definira
prava između leasing institucije i zakupca, primaoca predmeta leasinga
 FINANCIJSKI LEASING – rate otplate veće od nabavne vrijednosti
predmeta, najčešće se iskoristi 70-90% u periodu otplate i ne može se
davati u novi leasing. Sve rizike održavanja preuzima primaoc leasinga i
posao se ne može otkazati
 OPERATIVNI LEASING – vrijeme iznajmljivanja kraće od vijeka
trajanja predmeta leasing-a. Sve troškove snosi davalac leasing-a. Može
se otkazati, prema ugovoru.
 CROSS-BORDER LEASING
CROSS BORDER LEASING

 Davalac i primilac leasinga u različitim pravosudnim sustavima.

 Kroz ovaj vid realiziraju se poreske olakšice koje su u momentu
sklapanja posla na snazi u određenoj zemlji (Velika Brijatanija
profitirala sa skupocjenom opremom- kroz poreske olakšice, dok
je primalac leasing-a profitirao kroz niske cijene, odnosno
ukupno smanjenje troškova leasinga.
 Nedostaci- mogućnsot i dvostrukog oporezivanja, makro rizici
(uglavnom vezani za zemlju uvoza)
STRATEŠKI SAVEZI KAO NAČIN
IZLASKA NA MEĐUNARODNO TRŽIŠTE

 Pojavljuju se početkom 1980ih godina

 Razlikuju se od zajedničkih ulaganja ,znatno su obuhvatniji i
složeniji
 Razlikuju se i od spajanja( akvizicija) tvrtki zato što :
 Poduzeća koja ulaze u strateški savez ostaju formalno neovisna
što pri spajanju nije slučaj
 pri spajanju se povezuju cjelokupna poduzeća i nastaje nova,
zajednička tvrtka a stara samostalna poduzeća prestaju postojati;
ime nove tvrtke najčešće obuhvaća oba imena do tada
samostalnih kompanija (DaimlerChrysler)
STRATEŠKI SAVEZI

 3. Razlika je u načinu upravljanja i kontroli. Za razliku od

akvizicija, SS imaju zajedničku upravu iako to može dovesti i do
internih konflikata

 STRATEŠKI SAVEZ JE OBLIK POSLOVNOG POVEZIVANJA

KOJI SE TEMELJI NA POSEBNOM SPORAZUMU O
POVEZIVANJU SA KONKURENTOM, DOBAVLJAČEM ILI
KUPCEM NA OSNOVI KOJEG SE ,KOMBINACIJOM
PREDNOSTI I SNAGA PARTNERA ,POSTIŽE BOLJA
KONKURENTSKA POZICIJA NA SVJETSKOM TRŽIŠTU
MOTIVI I CILJEVI ULASKA
PODUZEĆA U STRATEŠKI SAVEZ

 Financijski motivi :korištenje resursa svojih partnera čime

poduzeća poboljšavaju financijsku poziciju
 Motivi stjecanja znanja i tehnologija : partneri jedni drugima
izravno ili neizravno transferiraju razne oblike znanja ,osobito
novu tehnologiju i tehnološke potencijale
TRŽIŠNI I MENADŽERSKI
MOTIVI STRATEŠKIH SAVEZA

 Uspješnije osvaja novo tržište nastupajući s poduzećem koje već

posluje u stranoj zemlji i poznaje tržište i kulturu
 Smanjuje broj izravnih suparnika na tržištu povezujući se s njima
 Ulazi u nove distribucijske kanale, bolje zadovoljava potrebe kupaca,
jača povjerenje distributera, kupaca i krajnjih korisnika proizvoda
 Olakšava pristup novim ili postojećim proizvodima (farmaceutske
tvrtke)
 Povećava vlastiti ugled i kredibilitet
 Strateški : najbolji savezi su oni u kojima partneri imaju kompatibilne
ciljeve i komplementarne resurse
ODABIR PARTNERA ZA
STRATEŠKI SAVEZ
 Skupiti to više informacija o potencijalnim
suradnicima
 Skupiti podatke od informiranih trećih strana
( bivši partneri,bankari,bivši zaposlenici)
 Upoznati menadžment potencijalnog partnera što
je bolje moguće prije ulaska u savez
PREDNOSTI I NEDOSTACI
STRATEŠKIH SAVEZA
 PREDNOSTI:
- Smanjenje troškova i podjela rizika razvoja novog proizvoda
- Pristup novim ili već postojećim proizvodima (farmaceutske tvrtke)
- Povećanje konkurentnosti na tržištu
 NEDOSTACI
- Nedostatak kontrole
- Visok postotak neuspjeha
- Smanjena fleksibilnost partnera
- Ovisnost o partneru
- Znatno ulaganje resursa i vremena
FDI- FOREIGN DIRECT
INVESTMENT
 OECD – Inozemni investitor posjeduje 10% ili više običnih akcija s pravom
glasa ili
- Inozemni investitor ima manje od 10% , ako na taj način osigurava
odlučujuće pravo uprave nad poduzećem
 PREMA BIH ZAKONU – strana kontrola znači svako učešće više od 10%
glasačkih prava, čiji su izravni nositelji strani ulagači ili neko domaće
pravno lice pod stranom kontrolom.
STVARANJE ILI PROŠIRENJE BILO KOG POSLOVNOG POTHVATA ILI
AKTIVNOSTI KOJA OMOGUĆAVA STRANOM ULAGAČU STICANJE ILI
POVEĆANJE KONTROLE NAD NEKOM KOMPANIJOM KOJA POD
SVOJOM KONTROLOM OBAVLJA INDUSTRIJSKE, POLJOPRIVREDNE,
KOMERCIJALNE I FINANCIJSKE POSLOVE I POSLOVE VEZANE ZA
NEKRETNINE. OMOGUĆAVA PROŠIRENJE PODUZEĆA KOJE JE VEĆ
POD KONTROLOM STRANOM ULAGAČA.
FDI

 U zemlju primateljicu unose znatno više i od trgovine i od licence

:
 suvremenu tehnologiju,
 upravljačka znanja,
 edukaciju radnika,
 pristup drugim tržištima,
 modernizaciju i
 rast nacionalnoga gospodarstva...
OSNOVNI OBLICI IZRAVNIH
ULAGANJA
 ZAJEDNIČKA ULAGANJA S INOZEMNIM
PARTNERIMA
 Samostalnost, poslovna i pravna subjektivnost
 Zajedničko vlasništvo nad tvrtkom
 Poseban i neovisan menadžment
 VLASTITA PODUZEĆA U INOZEMSTVU
 Nastaju otkupom već postojećeg poduzeća (iskoristivost
postojećih kapaciteta, poslovnih f-ja)
 Osnivanjem novog poduzeća
NA OSNOVU ULAGANJA U
PODUZETNIŠTVO
 HORIZONTALNE INVESTICIJE – proizvodi se isti proizvod
kao u zemlji davaoca investicije, cijela ili jedan dio (ex primjer
ŠKODA u BiH)
 VERTIKALNE INVESTICIJE – pojedine dijelove proizvodnje
i marketinga rasporede se po afilijacijama u različitim zemljama
(vode se nižim troškovima)
 KONGLOMERATNE (DIVERZIFICIRAJUĆE)
INVESTICIJE – nisu ni u kakvoj proizvodno-privrednoj vezi sa
zemljom davaocem investicije. Najčešći oblik su kupovine-
aquisition
PODJELA FDI PREMA NAČINU
NASTANKA
 GREEN FIELD – ‘gradnja s ledine’, primjer BFC
 MAJORITY AQUISITION – kada strana firma kupuje većinski
(manjinski) paket dionica u domaćoj firmi.
 M&S – spajanje i kupovina – najčešći među razvijenim
zemljama, na kupovinu otpada 90%, a na prodaju 85%.
NAJVAŽNIJE POGODNOSTI
OD FDI NA MAKRO PLANU
 Poboljšavaju trgovinski i platni bilanc zemlje domaćina
 Doprinose bržem i učinkovitijem uklapanju domaće privrede na
svjetsko tržište
 Doprinose boljoj opskrbi domaćeg tržišta
 Povećavaju broj radnih mjesta
NAJVAŽNIJE POGODNOSTI
OD FDI NA MIKRO PLANU
 Brže i jeftinije dolaze do suvremenije tehnologije
 Uvode suvremeniju organizaciju rada
 Stiču suvremenija znanja iz oblasti organizacije rada
 Stvaraju bolje uvjete za proširenje suradnje sa stranim partnerima
na trećim tržištima
ZNAČAJ DIGITALNOG
MARKETINGA I E-POSLOVANJA

 Koncepcija izvoznog marketinga

 Koncepcija digitalnog marketinga u
međunarodnom poslovanju
 Najčešće korištena digitalna sredstva –
strategije ove vrste marketinga
Kako se preko digitalnog
marketinga dolazi do kupca
 Content marketing
 Marketing nadruštvenim mrežama
 Optimizacija za web tražilice
 Marketing na tražilicima
 Newsletter marketing
 Oglašavanje putem bannera
 Sponzorirani članci
 Internet marketing
 E-knjiga
Content marketing

 Blog
 Infografika
 Slika, Video
 Webinar
 Q&A
Elektroničko poslovanje u
međunarodnim okvirima
 Elektronička trgovina: B2C, B2B, C2C, C2B
 Elektroničko plaćanje:
• Debitnim i kreditnim karticama
• Elektroničkim digitalnim novcem
• Pametnim karticama i elektroničkim lisnicama
• Mikroplaćanjima
Pravni propisi u e-trgovini i internetske prevare
INSTITUCIJE MEĐUNARODNOG
GOSPODARSKOG I FINANCIJSKOG
SUSTAVA

 MEĐUNARODNI MONETARNI FOND

 SVJETSKA BANKA
 SVJETSKA TRGOVINSKA ORGANIZACIJA
 ICC – MEĐUNARODNA TRGOVAČKA KOMORA
Važne BH institucije za
vanjskotrgovinsko poslovanje
 PARLAMENT BIH – Skupština daje suglasnost za zaključivanje
međunarodnih ugovora bez koje Predsjedništvo ne može ratificirati
međunarodni ugovor
 VIJEĆE MINISTARA BIH – dužno je kroz svoja ministarstva osigurati
uvjete za vanjskotrgovinske aktivnosti i da pomogne odvijanju vtp
 MINISTARSTVO VANJSKE TRGOVINE I EKONOMSKIH
ODNOSA – VT politika i carinska politika BiH
 CENTRALNA BANKA BIH – održava platne i obračunske sustave,
vođenje računa MMF-a i Ministarstva financija
 UPRAVA ZA NEIZRAVNO OPOREZIVANJE – 30 carinskih
ispostava u BiH, zadužena za zakone o carinskoj politici, tarifi, akcizama
....
 IGA – izvozno kreditna agencija BiH- podržava IZVOZ kroz posebno
osmišljene financijske i konzultantske proizvode
 FIPA – Agencija BiH za privačenje stranih investicija
 VTK BiH
 Vanjskotrgovinska komora BiH je nedržavna institucija
koja zastupa i promovira gospodarske interese u
zemlji i inozemstvu, posebno potencirajući:
 razvoj i unaprjeđenje vanjskotrgovinske politike,
posebice
 razvoj i unaprjeđenje carinske politike i tarifa,
 razvoj i unaprjeđenje međunarodnih financija,
međunarodnog transporta i komuniakcija.
INSTITUCIJE MEĐUNARODNOG
GOSPODARSKOG I FINANCIJSKOG
SUSTAVA - MMF
 189 članica, radi na promicanju globalne monetarne suradnje,
osigurava financijsku stabilnost, smanjuje siromaštvo dijljem svijeta.
 AKTIVNOSTI:
 Ekonomski nadzor – pruža savjete zemljama za ekonomsku
stabilnost
 Pružanje zajmova članicama – pojedinačno programi prilagodbe, pa
onda zajam
 Razvoj kapaciteta – oblikovanje i provedba djelotvornih politika
(oporezivanje, administraciju, monetarnu i tečajnu politiku,
upravljanje izdacima....)
 Posebna prava vučenja – međunarodna rezervna imovina, (296
milijardi) koja dopunjava službene rezerve zemalja članica
MMF
 MMF – ‘svjetski financijski policijac’- kontrolira i prati
sve ključne pokazatelje ekonomskog stanja svojih članica,
donosi preporuke kakve gospodarske mjere treba poduzeti
i u skladu s tim odobrava im zajmove
 Npr. UVJET ZA DOBIVANJE 76 MILIJUNA
DOLARA BIH
 Smanjenje unutarnjeg i vanjskog debalansa
 Uvođenje akciza, unapređenje poslovnog okruženja i
smanjenje parafiskalnih nameta
 Narodna skupština RS usvojila proračun za 2018. godinu
prema preporukama MMF-a
 Usvajanje proračuna drugog entiteta
 Dubinsko snimanje dva telekomunikacijska poduzeća
SVJETSKA BANKA- cilj joj je unaprjeđenje
vizije inkluzivne i održive globalizacije
 Svjetska banka je osnovana 1944. godine
 Ima više od 100 ureda širom svijeta.
 Uloga Svjetske banke: pruža financijsku i tehničku pomoć
zemljama u razvoju, podršku u borbi protiv siromaštva.
 Sastoji od pet razvojnih institucija, koje su u vlasništvu 187
zemalja članica:
 Međunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD) – cilj joj je
smanjenje siromaštva u državama sa srednjim stupnjem dohotka i
kreditnom sposobnosti
 Međunarodno udruženje za razvoj (IDA). - svoj rad fokusira na
najsiromašnije zemlje u svijeta
 IFC-fokusira se na privatni sektor zemalja u razvoju
 MIGA –pokriva rizik ulaganja u zemljama u razvoju
 ICSID- Centar za rješavanje investicijskih sporova
 SVJETSKA BANKA U BIH
 Pridružila se 1996.
 Skupa s EU, WB pokrenula brojne projekte: prijevoz, struja,
deminiranje, stambena pitanja, zdravstvo, obrazovanje,
poljoprivreda i mikrokredinti sektor, el.en. sektor, vodovod,
kanalizacija, upravljanje čvrstim otpadom, potpomogla reforme
za tržišnu ekonomiju...
 Od 1996. do danas Svjetska banka je kroz 66 projekata odobrila
1,6 milijardu US dolara
Svjetska banka u BiH, u vrijeme
pandemije
 Mikro, mala i srednja poduzeća u BiH pogođena COVID
pandemijom dobit će pomoć putem zajma u vrijednosti od 106
milijuna KM
 Očekuje se da će projekat direktno podržati stotine firmi,
obuhvaćajući čak 10.000 radnih mjesta.