Cirkulacija kroz

pluća
Fiziologija čovjeka 1
Seminar 4
Hadžić Kanita
Hajdarević Lamija
Hakulija Mubina
Halilović Rijad
Hamurović Ajla
 Pluća imaju dvije cirkulacije
1. Pritisak visok, protok mali – opskrbulje sistemnom
arterijskom krvlju dušnik, bronhalno stablo, plućne
potporne strukture, vanjske omotače plućnih arterija i
vena

2. Pritisak nizak, protok velik – opskrbljuje venskom

krvlju iz svih dijelova tijela alveolarne kapilare u
kojima dolazi do apsorpcije O2 i uklanjanje CO2
 FIZIOLOŠKA GRAĐA PLUĆNOG
CIRKULACIJSKOG SISTEMA
PLUĆNE KRVNE ŽILE
Plućna arterija (stablo)
• 5 cm do granjanja
• 3 puta tanja stijenka u odnosu na stijenku aorte
• Veoma popustljiva – u prosjeku oko 50mL po kPa – omogućava plućnim arterijama da prime udarni volumen
desnog ventrikula

Svaka grana – opskrbljuje svoje plućno krilo

• Grane kratke
• Sve plućne arterije ( i male arterije i arteriole) – većih promjera nego odgovarajuće arterije sistemske
cirkulacije

• Slično arterijama, i plućne vene su kratke – odvode krv direktno u lijevi atrij
BRONHALNE ŽILE

Bronhalne arterije (krv O2) iz aorte donose 1-2% srčanog minutnog

volumena u pluća
Arterijska krv putem bronhalnih arterija opskrbljuje potporna tkiva,
septume, velike i male bronhe
Nakon što bronhalna arterijska krv prođe kroz tkiva ulijeva se u plućne
vene i ulazi u lijevi atrij (tj. ne vraća se u desni atrij)
Zbog toga je volumen krvi
koji ulazi u lijevi atrij i
minutni volumen lijevog atrija
za oko 1-2% veći od minutnog
volumena desnog ventrikula
LIMFNE ŽILE

Rasprostiru se u svim plućnim tkivima

Polaze iz prostora vezivnog tkiva – oko završnih bronhiola
Zatim idu prema plućnom hilusu
A odatle uglavnom u desni torakalni limfni vod

Tako se dijelom uklanjaju čestice koje stignu u alveole i bjelančevine iz plućnog tkiva
koje tu dospiju iz plućnih kapilara – pomaže u sprječavanju nastanka plućnog edema

Plućni edem – nakupljanje velike količine slobodne tekućine u plućnim međućelijskim prostorima
( uzroci : zatajenje lijevog srca ; oštećenje mitralnih zalistaka ; oštećenje plućne kapilarne
membrane zbog infekcije)
 Pritisci u pulmonalnom sistemu
1. Pritisak u desnoj komori 
2. Pritisak u pulmonalnoj arteriji
3. Pritisci u lijevoj pretkomori i pulmonalnim venama
4. Pulmonalni kapilarni pritisak
Sistolni pritisak u pulmonalnoj
arteriji čovjeka normalno iznosi oko
25 mm Hg (3,3 kPa), dijastolni
pritisak u pulmonalnoj arteriji je
oko 8 mm Hg (1,1 kPa), a srednji
iznosi oko 15 mm Hg (2 kPa)
Srednji pritisak u lijevoj
pretkomori i glavnim plućnim
venama osobe koja leži iznosi
u prosjeku oko 2 mm Hg ( 0,3
kPa), a varira od 1 do 5 mm
Hg ( 0,11-0,7 kPa)
• Srednji pulmonalni kapilarni pritisak u plućnim kapilarama iznosi oko
7 mm Hg (0,9 kPa).
• Ovako niska vrijednost kapilarnog pritiska omogućava spor
kontinuiran protok tečnosti iz plućnih kapilara u intersticijumske
prostore.
• Kada se pritisak u lijevoj pretkomori znatnije povećava, plućni
kapilarni pritisak raste, pa tečnost počinje da se zadržava u plućima
(edem pluća).
VOLUMEN KRVI U PLUĆIMA
• Približno 450 ml što iznosi oko 9% ukupnog volumena krvi u sistemskoj
cirkulaciji
• 70 ml je raspoređeno u plućne kapilare, a ostalo u arterije i vene
• Pluća služe kao spremnik krvi s obzirom da u fiziološkim i patološkim
uvjetima količina krvi može varirati od polovine normalne količine do duple
količine te iste vrijednosti
• Npr. TRUBAČI istisnu 250 ml zbog visokog pritiska
• Patološki se krv iz sistemne cirkulacije može premjestiti u plućnu cirkulaciju
• Npr. Zatajenje lijevog srca, insuficijencija mitralnog zaliska, mitralna stenoza
dovodi do zadržavanja veće količine krvi u plućnoj cirkulaciji što je značajno
za funkciju plućnog sistema više nego što utiče na sistemsku cirkulaciju 
PROTOK KRVI U PLUĆIMA

Protok krvi kroz pluća = srčani minutni volumen; faktori koji nadziru srčani
minutni volumen nadziru I protok kroz pluća
Manjak kisika u alveolama smanjuje lokalni alveolarni protok krvi I reguliše
raspodjelu krvnog protoka u plućima
Kada se koncentracija kisika u alveolarnom zraku smanji, susjedne se krvne
žile stisnu, što povećava otpor
Važna posljedica djelovanja smanjenog kisika u plućima je usmjeravanje
protoka krvi tam gdje će on biti najkorisniji!
UČINAK GRADIJENTA HIDROSTATSKOG
PRITISKA U PLUĆIMA NA REGIONALNI PLUĆNI
PROTOK KRVI

• Krvni pritisak u stopalima 12

kpa veći nego u razini srca

• To je posljedica hidrostatskog
pritiska tj. Težine krvi u krvnim
žilama
• Udaljenost najviše i najniže tačke pluća je 30 cm
• Razlika pritiska 3,0 kPa  - 2,0 kPa iznad razine srca, a 1,0 kPa ispod
• Plućni arterijski pritisak u najvišim dijelovima pluća osobe koja stoji
2,0 kPa niži od onog na razini srca, dok je ispod srca 1,0 kPa viši
• Ovo utiče na protok krvi kroz razna područja 
• Kod osobe u mirovanju u uspravnom stavu protok u višim dijelovima
manji u odnosu na niže dijelove gdje je 5 puta veći 
• Zahvaljujući ovome pluća dijelimo na 3 zone na osnovu činjenice da
je način protoka krvi različit
PLUĆNE ZONE

Kapilare u stijenkama alveola šire se zbog krvnog

pritiska u njima, ali su istodobno s vanjske strane
pritisnute alveolarnim pritiskom. U različitim
normalnim i patološkim stanjima mogu se vidjeti tri
zone plućnoga protoka krvi
• Zona 1: nema protoka krvi
tijekom cijeloga srčanog ciklusa

• Zona 2: intermitentni protok krvi

samo u razdoblju najvišega
plućnog arterijskog tlaka

• Zona 3: kontinuirani protok krvi