DESNI TIP

ARTERIJSKE
VASKULARIZACIJE
SRCA
Pojam „dominantnost" koronarne arterije danas je zasnovan na
određivanju šeme arterijske vaskularizacije srca, po kojoj je
dominantna ona koronarna arterija (odnosno tip) koja daje
zadnju interventrikularnu granu (r. interventricularis posterior).
Tri glavna tipa arterijske vaskularizacije srca:
▪ desni,
▪ lijevi,
▪ simetrični,
sa nekoliko podtipova.
Atrioventrikularna petlja je oblikovana
posebno nejedinstveno.
Veličina a. coronaria dextra i r.
circumflexus lijeve koronarne arterije
ponašaju se obrnuto proporcionalno
jedna prema drugoj.
Isto vrijedi i za r. interventricularis
anterior i posterior na interventrikularnoj
petlji.
 DESNI TIP

Statistički znatno dominira desni tip vaskularizacije (60-85%).

▪ r. interventricularis posterior postoji kao završna grana desne
koronarne arterije.
Desna koronarna arterija opskrbljuje cijeli zid desne komore, veliki
dio septuma, i veći dio dijafragmalne stijenke lijevog ventrikula.
Ako se on kompletno opskrbljuje preko a. coronaria dextra (postoji
mali r. circumflexus), govori se o EKSTREMNOM desnom tipu
opskrbe (5%).
Desni tip arterijske vaskularizacije
srca:
A - r. circumflexus
B - a. coronaria dextra
C- r. interventricularis posterior
a. coronariae dextrae
D - sinus coronarius
E - ventriculus sinister
F - ventriculus dexter
 AKUTNI KORONARNI SINDROM

Mnoge studije su se bavile ispitivanjem prognostičkog

značaja tipova arterijske vaskularizacije srca, te
uticaja istih na kardiovaskularnu patologiju.
Rezultati relevantnih studija su pokazali da je
prognoza pacijenata sa akutnim koronarnim
sindromom i desnim tipom arterijske vaskularizacije
srca bolja u poređenju sa pacijentima sa akutnim
koronarnim sindromom i lijevim tipom arterijske
vaskularizacije srca.

Akutni koronarni sindrom (AKS) jest kliničko stanje kojemu je u podlozi

naglo nastala, kritična ishemija miokarda i podrazumijeva dva entiteta:
nestabilnu anginu pektoris i infarkt miokarda.
Stražnja silazna arterija, kao i svaka koronarna arterija, podložna je
mogućoj stenozi ili okluziji koja je posljedica nakupljanja
ateromatoznog plaka ili tromboze.
Dominacija ima važne implikacije u miokardijalnoj ishemiji i infarktu,
prikazu koronarnih arterija (CTCA i invazivna koronarna
angiografija) i planiranju koronarne premosnice.
Rezultat stenoze stražnje silazne arterije bila bi smanjena perfuzija
ili čak infarkt zadnje trećine interventrikularnog septuma, ovisno o
težini. Stoga, lokacija mogućeg infarkta ili smanjene perfuzije ovisi
o srčanoj dominaciji pojedinca.
 Postmortem koronarna angiografija.
Desni tip arterijske vaskularizacije srca.
 CT koronarni angiogram desnog tipa arterijske vaskularizacije srca.
A) r. interventricularis anterior (LAD) nije dosegnuo do vrha srca;
B) r. interventricularis posterior (PDA) kao završna grana a. coronariae dextrae
(RCA)
U desnoj dominantnoj koronarnoj cirkulaciji,
stražnja silazna arterija služi kao kolateralna žila
bazalnoj lijevoj prednjoj silaznoj arteriji kroz
septalne perforatore, što bi značilo da pacijent sa
proksimalnom stenozom lijeve prednje silazne
koronarne arterije ima dodatnu korist od mogućeg
primanja snabdijevanje iz desne koronarne arterije
ako je dominantno desno srce.
Ova kolateralna cirkulacija može biti dovoljna da
se zaobiđe blokada u lijevoj prednjoj silaznoj arteriji
kako bi se osiguralo dovoljno oksigenirane krvi da
omogući srčanom mišiću da preživi i oporavi se.
Područje opskrbe desne (crno) i lijeve (bijelo) koronarne arterije.
Horizontalni presjek ventrikula, pogled odozgo;
a. Desni tip opskrbe b. Indifenertni tip c. Lijevi tip opskrbe
 PERKUTANA KORONARNA INTERVENCIJA

Dominacija desnog srca je opisana kao

karakteristika niskog rizika za perkutanu
koronarnu intervenciju.
Pacijenti s dominantnim lijevim srcem
podvrgnuti perkutanoj koronarnoj intervenciji
imaju veću bolničku smrtnost i vjerojatnije je
da će imati simptome zatajenja srca,
kardiogenog šoka ili srčanog zastoja.
Perkutana koronarna intervencija - minimalno invazivna
intervencija u kardiologiji ili radiologiji za otvaranje
(rekanalisanje) blokiranih ili suženih koronarnih (srčanih)
arterija, nakon koje se omogućava uspostavljanje nesmetane
cirkulacije krvi u srčanom mišiću.
Reference

▪ Amna Kartal; “Tipovi arterijske vaskularizacije – Završni rad”;

Univerzitet u Sarajevu; Medicinski fakultet; 2018.
▪ https://bmccardiovascdisord.biomedcentral.com/articles/10.1186/
s12872-019-1007-5
▪ https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK537207/
▪ Ivan Vinter; “Waldeyerova anatomija čovjeka”; 1. hrvatsko
izdanje; Zagreb; 2009.