ALTERNATIVNI POGONI VOZILA

NIKOLA BIJADER
 1. UVOD
 

Osnovni povodi za razvoj alternativnih pogona

• očuvanje okoliša
• nestajanje zaliha i porast cijene
fosilnih goriva
• sve veća potražnja za energijom
 

Očuvanje okoliša
Globalna koncentracija CO2 u razdoblju od 1870. do 2000. god
 
U današnje vrijeme je došlo do potrebe za smanjenjem emisije stakleničkih plinova
u atmosferu. Staklenički plinovi otežavaju izlazak dugovalnog toplinskog zračenja iz
atmosfere planeta, pa su važni za održavanje života na Zemlji koja bi bez njih bila
oko 30 stupnjeva hladnija.
Nestajanje zaliha i porast cijene fosilnih goriva
 

Sadašnja potrošnja fosilnih goriva: nafte, ugljena i prirodnog plina dovest će nas do
energetskog sloma još u ovom stoljeću.
Procjenjuje se da, ako nastavimo s potrošnjom dosadašnjim tempom, svu naftu koja
još leži ispod Zemljine kore iscrpit ćemo za manje od 40 godina, a plin za manje od
100 godina. Svijest o vrlo nezavidnoj ovisnosti o fosilnim gorivima raste
svakodnevno, zajedno sa porastom cijena nafte.

Porast cijena nafte u 21. stoljeću, prikazan cijenom jednog barrel-a

 2. ALTERNATIVNA GORIVA
 
 
Alternativna goriva su goriva koja možemo koristiti kao zamjenu za klasična
goriva u klasičnim pogonima vozila, uz male ili nikakve preinake.
 

2.1. Biogoriva  

Biogoriva su goriva koja se dobivaju iz biljnih i životinjski

izvora, poput suncokretovog ulja, svinjske masti i metana.
U posljednjih nekoliko godina proizvodnja i potrošnja
biogoriva raste, iako je proizvodnja još uvijek skuplja od
fosilnih goriva. Brazil (šećerna trska) i SAD (kukuruz)
bilježe najveću proizvodnju.

Današnja biogoriva su: biodizel, bioetanol, bioplin i biljno

ulje, a od navedenih su najkorišteniji biodizel i bioetanol.

Stanica za opskrbu biogorivima

 2.1.1. Biodizel
 

Biodizel se dobiva iz biljnih ulja, životinjskih masti ili recikliranih otpadnih jestivih
ulja. Najčešće je biogorivo u Europi, a u100%-tnom obliku u atmosferu ispušta do
50% manje ugljičnog monoksida nego fosilna dizel goriva.
Biodiesel se može koristiti kao potpuna zamjena za mineralno dizel gorivo ili kao
smjesa s njim u različitim omjerima. Bez preinaka svaki dizel motor može koristiti
dizelsko gorivo s 5% udjela biodizela.
Dobiva se miješanjem ulja sa natrijevim hidroksidom i metanolom, nakon čega iz
kemijske reakcije nastaje biodizel i glicerin. Visoka mazivost biodizela uzrokuje
manje trošenje klipova, brtvenih prstenova, stijenki cilindara itd.

Prednosti
• čišći ispuh
• najdostupnije biogorivo
• mogućnost kućne proizvodnje

Nedostaci
• higroskopan je i može uzrokovati ranu koroziju
• potrebne preinake na vozilu
Kućna proizvodnja biodizel goriva
 2.1.2. Bioetanol
 

Bioetanol predstavlja alternativu benzinu. U SAD-u se uglavnom dobiva

iz kukuruza gdje etanolske smjese čine oko 9% ukupne godišnje prodaje benzina.
U Brazilu, koji je i vodeća zemlja u svijetu u proizvodnji i primjeni etanola za vozila,
bioetanol se dobiva iz šećerne trske. Oko 15% brazilskih vozila se kreće na čisti
etanol dok preostala koriste 20%-tnu smjesu s benzinom (E20). Bioetanol se može
dobiti i od ostalih žitarica kao što su pšenica, ječam i krumpir.

Prednosti
• čišći ispuh
• veća korisnost motora

Nedostaci
• veća potrošnja
• potrebne preinake motora
 2.2. Plin
 

Plin kao alternativno gorivo dijelimo na:

• prirodni plin
• tekući naftni plin

2.2.1. Prirodni plin

 

Komprimirani prirodni plin je fosilno gorivo koje

se najvećim djelom sastoji od metana 70-98%.
Preostali udio se sastoji od etana, dušika i
ugljičnog dioksida.
Procjenjuje se da bi zalihe prirodnog plina, uz
današnju razinu iskorištavanja, mogle potrajati
još oko 100 godina.
Postoje i bivalentna vozila, koja osim plina mogu
koristiti i benzin, ali vozila pogonjena samo Mercedes-Benz E200 NGT je primjer bivalentnog
plinom imaju bolju iskoristivost. vozila sa prirodnim plinom i benzinom.
 

Prednost mu se očituje i u činjenici nepostojanja krutih čestica u ispušnoj cijevi,

buka je neusporedivo manja, a tu je i niža cijena u odnosu na dizel ili benzin.

Glavni nedostatak prirodnog plina je što njegovo skladištenje zauzima mnogo

korisnog prostora u automobilu.
Pošto je u plinovitom stanju, za razliku od benzina, zahtjeva veće, teže i čvršće
spremnike. Zato spremnici prirodnog plina obično zauzimaju cijeli prtljažnik.
Punjenje spremnika pod tlakom troši 1 kWh električne energije.
 2.2.2. Tekući naftni plin
 

Tekući naftni plin je mješavina ugljikovodika koji su u normalnom stanju plinovi, a pri
povećanju tlaka prelaze u tekuće stanje. Najvećim djelom se sastoji od
propana i butana, a u manjim koncentracijama tu su i drugi plinovi.
Čisti butan se pretvara u kapljevinu već pri tlaku od 2 bara, dok je tlak potreban za
ukapljivanje propana puno veći i iznosi 22 bara.

S obzirom da nema boje i mirisa, pa prilikom

propuštanja predstavlja potencijalnu opasnost,
dodaju mu se posebni dodaci koji daju miris i time
olakšavaju otkrivanje propuštanja.

Zbog svojih svojstava i prednosti LPG se sve više

naziva jednim od vodećih alternativnih goriva
današnjice. Na pogon vozila se potroši oko 16 000
000 tona ovog goriva godišnje.
Prometni znak koji označava benzinsku
crpku sa autoplinom
 3. ALTERNATIVNI POGONI
 
 
Vrste alternativnih pogona
 
U svijetu se radi na mnogo vrsta alternativnih pogona, kao što su:

• Elektromotorni pogon
• Hibridni pogon
• Pogon prirodnim plinom
• Pogon auto plinom
• Pogon vodikom
• Pogon solarnom energijom
 

Statistika udjela pojedinih alternativnih pogona, u ukupnoj količini prodanih vozila u

svijetu (43 milijuna), pokazuje slijedeće:

• 11,2 milijuna vozila pogonjeno je prirodnim plinom

• 3,3 milijuna vozila pogonjeno je hibridnim pogonom: elektromotor+MSUI
• 100 tisuća vozila pogonjeno je elektromotorom
 
 3.1. Pogon elektromotorom
 

Povijest

Električni automobili su bili popularni još u drugoj polovici 19. stoljeća, sve dok nije
došlo do napretka tehnologije unutarnjeg izgaranja i masovne proizvodnje jeftinijih
vozila pogonjenih benzinom. U 21. stoljeću se ponovno pojavio veliki interes za
električnim automobilima, a najviše zbog porasta cijena nafte i zagađenja okoliša.

Princip rada

Vozila koja rade na električni pogon pokreće

elektromotor koji koristi električnu energiju iz
spremnika, kao što su baterije.
Baterije su glavni nedostatak ovog pogona i glavni
uzrok njegove visoke cijene. Problem je u
njihovom ograničenom kapacitetu i vijeku trajanja.
Uglavnom su litij-ionske i mogu se puniti na
stanicama za punjenje različitim brzinama. Punjenje baterija na posebnom parkirnom
Električna vozila ne posjeduju mjenjač, pa tako mjestu za električna vozila u Londonu

imamo i olakšano upravljanje.

Usporedba sa MSUI

Prednosti elektromotornog pogona

• ekološki prihvatljiviji, jer ne emitira ispušne plinove

• jednostavnije i jeftinije održavanje
• učinkovitije iskorištavanje energije
• jednostavnije upravljanje
• neovisnost o porastu cijena nafte
• tiši rad

Nedostaci elektromotornog pogona

• skuplji zbog visoke cijene baterija

• slaba infrastruktura za punjenje baterija
• malen domet, zbog ograničenog kapaciteta baterija
• dimenzije i težina baterija
Suvremeni modeli

Nissan Leaf

• težina od 1521 kg
• motor snage 80 kW
• maksimalna brzina 150 km/h
• domet od 117 kilometara
• punjenje baterije traje 8 sati (izvor od 220 V)
• dostupan u SAD-u, Japanu i Velikoj Britaniji
po cijeni od oko 170 000 kuna
 

Tesla Roadster

• težina od 1235 kg
• motor snage 185 kW
• maksimalna brzina 201 km/h
• domet od 320 kilometara
• punjenje traje 3,5 sati (izvor od 220 V)
• dostupan u Europi i SAD-u po cijeni od oko
610 000 kuna
 3.3. Hibridni pogon
 

Uvod
 
Pod hibridnim pogonom podrazumijevamo pogon vozila koji ima više od jednog
pogon­skog izvora, primjerice elektromotor i motor s unutarnjim izgaranjem.
Cilj hibridnog pogona je iskoristiti sve prednosti različitih pogona u različitim
uvjetima.

Neke od vrsta hibridnog pogona su:

MSUI + elektromotor + baterije

MSUI + elektromotor + vanjski dovod elek­trične energije
Plinska turbina + elektro­motor + baterije
MSUI + zamašnjak
 
Od navedenih kombinacija, danas je najčešća MSUI + elektromotor sa
baterijama.
 
Princip rada
 

U vožnji na kratke udaljenosti konstantnom

brzinom, vozilo pogoni elektromotor.
Tok snage vodi se preko spojke K2 na mjenjač.

U vožnji na duge relacije, pri ubrzavanju i punom

opterećenju, vozilo pogoni MSUI. Tok snage se
vodi preko spojke K1 i K2 na mjenjač.

Između motora i mjenjača ugrađeni električni sustav sada radi kao generator i
može se iskoristiti za punjenje baterija. Spojka K1 se isključuje pri kočenju i
odspaja MSUI, a elektromotor prelazi u generatorski pogon. Pritom se preko spojke
K2 pogoni rotor, a energija gibanja vozila se pretvara u električnu i pohranjuje u
bateriju.  
Usporedba sa MSUI
 

Hibridni pogoni povezuju karakteristike motora s unutrašnjim izgaranjem i

elektromotornog pogona, pa tako i njihove prednosti:

Elektromotor

• mala buka
• nema ispušnih plinova
• visoka korisnost elektromotora
 
MSUI

• veliki radijus kretanja vozila

• velik okretni moment
• mogućnost postizanja velikih brzina
 
Isto tako povezuje i njihove nedostatke:

• baterije zauzimaju koristan prostor

• visoka cijena vozila i goriva
Suvremeni modeli

Ford Fusion Hybrid

• težina od 1690 kg
• elektromotor snage 79 kW i benzinski motor
od 113 kW
• maksimalna brzina 173 km/h
• dostupan u SAD-u, Meksiku i Brazilu po cijeni
od oko 400 000 kuna
 

Honda Insight

• težina od 1237 kg
• elektromotor snage 9,7 kW i benzinski motor
od 73 kW
• maksimalna brzina 180 km/h
• dostupan je u mnogim državama, sa cijenom
od oko 150 000 kuna
 3.4. Pogon prirodnim plinom
 

Povijest
 
Povijest vozila pogonjenih prirodnim plinom, počinje još prije Drugog svjetskog rata.
Danas se u svim zemljama mogu naći ovakva vozila, prerađena ili proizvedena sa
ovim pogonom.
 

Princip rada
 
Zemni je plin po svojim karakteristikama sličan
benzinskom gorivu. Zbog svoje visoke otpornosti
na detonaciju mora se paliti vanjskim izvorom
energije. Stoga se benzinski motori mogu bez
većih zahvata preurediti u CNG pogon.
Kod dizelskih motora troškovi pregradnje znatno
su veći: omjer kompresije mora se smanjiti i
prilagoditi otpornosti na detonaciju zemnog plina,
zamijeniti sustav ubrizgavanja sa sustavom Spremnik prirodnog plina u prtljažniku

paljenja i odgovarajućim upravljanjem.

 
Usporedba sa MSUI
 

Prednosti pogona prirodnim plinom

• čišći ispuh
• jednostavna ugradnja
• veće zalihe plina nego nafte
• tiši rad
 

Nedostaci pogona prirodnim plinom

• manji radijus kretanja

• spremnik plina zauzima koristan prostor
• punjenje spremnika troši 1kWh električne energije
• malen broj stanica za punjenje
 ZAKLJUČAK
 
 
Od najčešće korištenih alternativnih pogona koje sam obradio, elektromotornog,
hibridnog i plinskog, smatram da je budućnost u razvoju elektromotornog pogona
sa baterijama. Hibridi i vozila pogonjena prirodnim plinom su ograničeni vrlo
skorim istekom zaliha svojih pogonskih goriva, pa im se bliži kraj.

Pogon elektromotorom ispunjava sve zahtjeve budućnosti:

• ekološki je prihvatljiv
• ne ovisi o ograničenim resursima
• učinkovito iskorištava pogonsku energiju
• jednostavno se upravlja i održava
 
Potrebno je još puno rada i ulaganja na glavnom nedostatku ovoga pogona, a to
su baterije. Osim što su teške i zauzimaju mnogo prostora, one ograničavaju
jednu od najvažnijih karakteristika vozila, a to je domet.
Da razvoj tehnologije u ovom području napreduje pokazuju najnovija vozila i
koncepti, čije se baterije mogu napuniti i za 20 do 30 minuta.
 LITERATURA
 

 
1. Popović Goran, Vadjon Vladimir: Tehnika motornih vozila
2. Ilijevski, Živko: Alternativni pogon vozila za održivu pokretljivost i razvoj
3. Jeras, Dušan: Alternativni izvori energije za pogon cestovnih vozila
4. Budiša, Mirko: Alternativna goriva za motorna vozila
5. http://klima.mzopu.hr
6. http://en.wikipedia.org/wiki/Natural_gas
7. http://en.wikipedia.org/wiki/Biofuel
8. http://en.wikipedia.org/wiki/Natural_gas_vehicle
9. http://en.wikipedia.org/wiki/Alternative_fuel
10. http://en.wikipedia.org/wiki/Alternative_fuel_vehicle
11. http://vidiauto.com