Arhitektura u

Hrvatskoj iz 19.
stoljeća u 20.
Here is where your presentation begins
Povijesne okolonosti

● Hrvatska je priznata kao samostalna država 1848.

● Hrvatsku to vrijeme još nije imala Istru, Dalmaciju,
kvarnersko otočje, vojnu krajinu i iločki kotar
● Industrija je tada bila tek u povojima a selo je bilo
osiromašeno te se uvodi Bachov apsolutizam
● Hrvatsko-ugarska nagodba omogućuje očuvanje
osnovnih elemenata državnosti ali je zabranjena
upotreba trobojnice
● Nagodba omogućuje uvođenje mađarskog jezika te
se hrvati na taj način potiču na iseljenje u Ameriku
Kulturni život u drugoj polovici 19. stoljeća

Iso Kršnjavi

• Iso Kršnjav je najznačajnija

osoba jer je predstojnik za
bogoštovlje i nastavu
• Osnivač Društva umjetnosti
• Utemeljitelj Obrtne škole
• Gradi i dograđuje zgrade
namijenjene obrazovanju,
znanosti i crkvi
Arhitektura

● Gradi se u historisticističkom stilu, strani arhitekti

i dalje dominiraju u Hrvatskoj, a najviše traga
ostavljaju Herman Bollé i Franjo Klein
● Klein gradi sinagogu i pravoslavnu crkvu u
Zagrebu, a najznačajnijim njegovim djelom smatra
se kuda Rosenfeld u Mesničkoj ulici u Zagrebu
● Pojavljuju se i značajniji domači arhitekti, Janko
Jambrišak i Janko Grahor
Franjo Klein

● hrvatski graditelj austrijskog podrijetla
● Neorenesansne građevine je naglašavao plastično-
dekorativnim pročeljima
● Ili mješavinom povijesnih stilova

kuća Rosenfeld u
Mesničkoj,
Zagreb
Herman Bollé
● hrvatski arhitekt njemačkoga podrijetla
● Herman Bollé u Hrvatsku stiže na poziv
Kršnjavoga
● Bollé  je u Hrvatskoj izgradio mnogobrojne
građevine te se smatra jednim od najplodnijih o
najuglednijih hrvatskih aritekata
● Primjer je III. Gimnazija u Osijeku
III. Gimnazija u
Osijeku

Muzej za umjetnost i
obrt u Zagrebu
Kemijski laboratorij na
Strossmayerovu
kompleks Mirogoja
 PRIJELAZ
IZ 19. U 20.
STOLJEĆE
Povijesne okolnosti

● Brada Radić osnivaju Hrvatsku pučku seljačku

stranku
● Istaknuti političari dolaze i iz južne hrvatske.
Frano Supilo iz Dubrovnika i Ante Trumbić iz
Splita
● Razvija se industrija
● Razvijaju se gradovi, najviše Zagreb
● Selo sve više zaostaje
Kulturni život na prijelazu iz 19. u 20 st

● Proučava se narodna umjetnost, arhitektura i

folklor
● 1897. osnovano Društvo hrvatskih umjetnika •
Likovni se život intenzivira
● Period nema stilsku jedinstvenost
● Središnja ličnost postaje Vlaho Bukovac koji oko
sebe okuplja mlađe umjetnike ( Šarena zagrebačka
škola )
● Osnivanje Hrvatskog salona
Arhitektura

● Najviše se gradi u Zagrebu, a najmanje u

Dalmaciji
● Veliki potres 1880. potiče izgradnju te izradu nove
regulatorne osnove grada Zagreba
● Oblikuje se Zelena potkova, perivojski okvir
tadašnjeg Donjeg grada
● U Hrvatskoj i dalje djeluju strani arhitekti, F. Pfaff
specijalizirao se je za gradnju željezničkih
kolodvora ( Rijeka, Zagreb, Osijek, Karlovac), a
Fellner i Helmer za gradnju kazališta (Varaždin,
Rijeka, Zagreb), a zajedničko im je da rade u
historicističkim stilovima
● Najznačajnija imena koja su vežu uz secesiju su
Rudolf Lubynski, Vjekoslav Bastl i Viktor
Kovačid
● Utjecaj secesije oko 1900. mnogo je jači u
arhitekturi nego u slikarstvu i kiparstvu.
● Najznačajniji graditelj ovog perioda je Viktor
Kovačić
● Učio u Beču kod Otta Wagnera.
● Osim secesije crpi inspiraciju i iz povijesnih
izvora ( Kuda Frank- firentinska renesansa, Sv.
Blaž- bizant, Burza- antika).
● Izradio i regulatorne osnove zagrebačkog Kaptola
i Dolca
zgrada Hrvatskoga narodnoga kazališta
Ivana pl. Zajca, Rijeka
Fellner i Helmer
zgrada Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu
Fellner i Helmer
zgrada Hrvatskog državnog arhiva u kuća Kallina u
Zagrebu Masarykovoj ul.,
Rudolf Lubynski Zagreb
Vjekoslav Bastl
zgrada Frank u Zagrebu
Viktor Kovačić regulatorne osnove zagrebačkog Kaptola i
Dolca
Viktor Kovačić
Zelena
potkova ili Lenuzzijeva
potkova
Milan Lenuzzi
● 27-UMJETNOST-19-STOLJEĆA-U-HRVATSKOJ
.pdf
● https://www.enciklopedija.hr/