Sistematika

Doc. dr. sc. Enrih Merdić

Opća zoologija
 Zadaća sistematike
 Određuje,
 opisuje,
 imenuje i
 raspoređuje
životinje u pregledne sustave na bazi
srodstvenih odnosa
 Čovjek počeo razlikovati životinje kad se iz
bilo kojih razloga počeo zanimati za njih
 Slike kromanjonca stare oko 25 000 g.
 Davao im je nazive
 Kukavica, kokoš, gavran, grlica, gugutka
 Posao determinacije, knjige, CD-i: ključevi
 Ne uzimaju svi zoolozi iste oznake i
osobine - rezutati različiti
 Školjkaš Anodonta 1,
26, 251, 400 vrsta?
 Pčela krvarica
Phecodes 3, 26, 150
vrsta?
Problemi kod određivanja vrsta
 Spolno dvoličje
 Anas platyrhynchos
 Anas boschas
 Dlačne stanice ženki
sisavaca 10% manje
 Vuna ovaca i ovnova
 Svadbeno ruho
 Ribe, vodozemci,
 Posebni mirisi mužjaka
 Mošusno govedo, jarac
 Ženke veće od
mužjaka
 Nose jaja - termiti
 Sezonsko dvoličje
 Kod vrsta koje imaju
više naraštaja
 Leptiri, vodenbuhe
 Izmjena naraštaja,
polipi - meduze
 Razlike između životinjskih vrsta odražavaju
se anatomskim i fiziološkim svojstvima
 Broj stanica u tijelu
• Kolnjak Hydatina senta ima 959 stanica
 Broj parova i građa kromosoma
• n= žaba 12, štakor 21, pas 39, čipanza 24, čovjek 23
 Rektalna temperatura toplokrvnih organizama
• Čovjeka 37º, pileta 40º, slona 35,5º, psa 39º
 Početak puberteta u mjesecima
• Čovjek 144-180, čipanze 100, mačke 6-15, štakora 3
 Broj životinjskih vrsta
 Aristotel ih navodi 520
 Karl Linne
 1748. g. 1104
 1758.g. 4208
 1767.g. 5629
 1805.g. 16 085
 Mobius početkom 20 st. 418 000
 Arndt 1941. g. više od milijun
 Danas ih je opisano više od 1 300 000
 Procjenjuje se da ih ima više od 2 milijuna
Protozoa 25 000
Platodes 12 500
Nematodes 10 000 neki misle 800 000
Mollusca 128 000
Arthropoda Oko 1 150 000
Insecta Oko 1 000 000
Echinodermata 6 000
Vertebrata 41 000
“Ribe” (C+O) 20 000
Aves 9 000
Mammalia 4 000
 Za organizaciju prirode važno da se sve to
nije nikada pomješalo, nego je u stalnom
redu
 Red se održava tako da se životinje iste
vrste privlače, a različitih odbijaju
 Pri razmnožavanju nema mješanja
 U prirodi su križanci rijetkost!
 Tri termina sličan sadržaj
 Životinjski svijet vrlo raznoličan, ali postoje
sličnosti na osnovi kojih ih svrstavamo u
pregledan sustav
 Sistematika određuje, opisuje, imenuje i
raspoređuje životinje u pregledne sustave
na bazi srodstvenih odnosa
 Taksonomija: taksis-položaj, nomos-zakon
 Klasifikacija: raspoređivanje skupina
organizama u hijerarhijske nizove
 Kako svrstati životinju
 Uzeti samo jednu
osobinu za određivanje
– pogrešno
 Dupina bi “strpali”
među ribe
 Moraju se uzeti u obzir:
morfološke,
anatomske,
embriološke,
histološke, etološke
biokemijske razlike
 Problem promjenjivost
 Promjenjivost vrsta kasno uočena, tek u 19. st.
 Najveći doprinos tome je dao Charles Darwin
 Promjenjivost najlakše uočljiva kod domaćih
životinja - selekcioniranje
 U prirodi taj proces traje duže
 U borbi za opstanak ostaju samo najbolje
prilagođeni
 Tragovi preobražavanja vidljivi kod izumrlih, ali i
kod današnjih životinja
 Novi oblici razlikuju se od predaka
 To je divergencija, osnova za postanak
novih vrsta
 Kako uočiti razlike ?
 Komparativna morfologija proučava i
utvrđuje sličnosti i razlike između organa,
organskih sustava i čitavog organizma
Čitav niz organa oblikom slični, jer su istog podrijetla

Stupanj sličnosti veći – stupanj srodnosti veći

 Homologni organi  Analogni organi

 Istog podrijetla
 Zbog promjenjene
funkcije poprimili drukčije
odlike
 Plakoidne ljuske morskih
pasa i zubi kralježnjaka
 Udovi kralježnjaka
 Dijelovi tijela koji imaju
istu funkciju
 Različitog podrijetla
 Krila ptica i krila kukaca
 Protonefridiji,
metanefridiji, Malpigijeve
cjevčice i bubrezi
 Veliku ulogu u sistematici odigrao je
 Haeckelov biogenetski zakon
 Ontogenija je kratka rekapitulacija filogenije
 Naročito od koristi kod srodstvenih odnosa i
provjeravanja homologija
 Na osnovi faza usporedbe u embrionalnom
razvoju s odraslim životinjama stvaraju se
zaključci o zajedničkom podrijetlu
 Geografska rasprostranjenost
 Doprinosi rješavanju sistematskog
položaja i srodstvenih odnosa
 Životinje su prilagđene ekološkim uvjetima
 Ekološki uvjeti se razlikuju na geografskim
područjima
 Biokemijske analize organskih
spojeva u stanici
 Svi se organizmi - Proteini pogodni za
sastoje od istih analizu
organskih spojeva - Sastoje se od lanaca
 Bjelančevine - Slijed aminokiselina
 Ugljikohidrati
važan
 Masti
- Prvo osnovni podaci
 Postoje sličnosti u - Usporedba
građi pojedinih mol. - Razlike
 Sličnosti i razlike - Srodstvena veza
tumače srodstvene
odnose
 Makromolekula
 Hemoglobin jako
pogodan za analizu
srodstvenih odnosa
 Sastoji se od 4 lanca
 Raspored aminokiselina u
slijedu organske molekule
hemoglobina različit kod
različitih ž.
 Detaljno istraživanje
ukazuje na srodnost
čovjeku bilskih ž.
 Sistematika se zasniva na vrsti
 Poznavanje i određivanje vrste
 Jedina sistematska kategorija koja stvarno
postoji
 Populacija ekološka podjedinica vrste
 Populacija je skup jedinki iste vrste, obično i zajedničkog
podrijetla, koji žive na određenom prostoru, a
međusobno se mogu stvarno ili potencijalno
razmnožavati uz uvjet da su spolno zrele, suprotna spola
i da si međusobo spolno odgovaraju
 Karakteristike populacije
0,8

 Dinamika 0,7

Relative abundance rate of mosquito species

 Gustoća
0,6

0,5

 Prostor 0,4

Natalitet
0,3
 0,2

 Mortalitet 0,1

Starosna struktura
0

 -0,1
10.5. 25. 5. 10. 6. 25. 6. 10. 7. 25. 7. 10. 8. 25. 8. 10. 9. 25. 9.

Uzrasna struktura
Date/1995-2004
 Ae. vexans Oc. sticticus Cx. pipiens c. An. maculipennis c.
Oc. cantans Oc. caspius Oc. excrucians average

 Odnos spolova
 Areal
 .....
Promjene i varijabilnosti populacije
 Prisutne u svakoj populaciji
 Rezultat su uzajmnog djelovanja genotipa
i vanjskih ekoloških čimbenika
 Progresivno razvijanje nekih oznaka kod
niza susjednih populacija
 Postupne progresivne promjene zovu se
klina
 Izoliranost – najveće promjene
 Zone dodira - intergradacije
 Važne za strukturu
populacije
 Primarne
 Raznolikost osobine
nastala postupno
 Populacije u stalnom
dodiru
 Sekundarne
 Sada povezane
postupnim
stupnjevanjem
značajki
 Prije bile potpuno Hibridne zone crne vrane
odvojene
 Definicija
 Vrsta je skupina populacija koje se stvarno
i potencijalno rasplođuju, a reproduktivno
su odvojene od drugih takvih skupina

 Simpatrične

 Alopatrične
 Stare koncepcije vrste
 Tipološka
 Osnova Platonova
filozofija
 Eidos - nepromjenjljiva
stvarnost
 Vrsta ima
nepromjenljivi,
generalizirani ili
idealizirani plan građe
 Zajednički za sve
članove
 Varijacije, smetnja
 Tip, arhetip, građevni
plan
 Morfološka
 Morfološka obilježja
 Svaka populacija
morfološki različita
priznaje se za novu
vrstu
 “reproduktivna
izolacja”
 Lako do greške –
divlja patka!
 Sadašnja koncepcija
 Biološka
 Vrste se mogu razlikovati ne samo po vanjskim
oznakama i veličini nego i:
 Boji
 Fiziološkim procesima
 Strukturi stanica
 Razlikama u kemijskom sastavu (bjelančevine i
nukleinske kiseline)
 Ekološkim zahtjevima
 Ponašanju
 Sadašnja koncepcija
 Suvremeni sistematičar koristi
 Veliki broj jedinki
 Jedinke s različitih lokaliteta
 Obilježja cijele populacije
 Genetsku analizu za dokaz pripadnosti
 Sestrinske vrste – sibling species
 Morfološki identične
 Razlika u mnogim
biološkim
karakteristikama
 Mnogo primjera kod
kukaca
 Anopheles
maculipennis kompleks
 Anopheles maculipennis kompleks
melanoon messeae maculipennis atroparvus labranchie sacharovi

Boja jaja Sva crna Poprečne Dvije pruge Pjegavo s Pjegavo s Siva bez šara
(subalpinus pruge na svijetloj crnim malim crnim
tamne pruge osnovi točkama točkama

Plivajući Velik i gladak Velik i hrapav Velik i hrapav Malen i Vrlo malen i Nema ga
mjehur gladak hrapav

X kromosom Standardan Veći broj Standardan Standardan Standardan Mala inverzija

inverzija
3. kromosom Inverzija na Inverzija na Inverzija na Standardan Standardan Inverzija na
des. kraku des. kraku des. kraku lij. kraku
stanište Rižina polja Hladna Hladna Hladna nešto Većinom Plitka stajaća
stajaća sporotekuća bočata v. topla slana v. bočata v.
kopnena v. kopnena v.
hibernacija Ne Da Potpuna Ne Ne Ne

Hrana ? Ponekad Ne Da Da Isključivo

čovječja krv

Vektor Ne Ne Ne U manjem Vrlo opasan Vrlo opasan

malarije stupnju

resprostranje Sredozemlje Kontinentalna Kontinentaln Sjeverna Južna Istočno

nje Europa a Europa Europa Europa Sredozemlje
 Malaria Journal, 2007
 The Maculipennis complex formally
comprised 12 Palearctic members
including Anopheles atroparvus, An.
beklemishevi, An. labranchiae, An.
maculipennis, An. martinus, An.
melanoon, An. messeae, An. sacharovi,
An. persiensis, An. daciae, An. lewisi and
An. artemievi
 Agamospecies
 Čiste linije, nespolno razmnožavanje, od
jednog roditelja nastaje skupina istog
genotipa
 Podvrsta
 Skupina fenotipski sličnih populacija koji
nastanjuje geografski dio areala, a
taksonomski se razlikuje od drugih populacija
te vrste
 Trinominalna nomenklatura
 Dem
 Skupina jedinki jedne populacije koja živi na
vrlo ograničenom prostoru
 Monotipske vrste
 Monomorfne
 Malo promjenljive
 Malo je takvih
 Gorska zeba Fringilla
montifringilla
 Politipske vrste
 Polimorfne
 Promjenljivost (veća i
manja)
 Različiti oblici koji se
mogu razmnožavati
 Kućni miš Mus
musculus
 Ekotipovi - okoliš
 Geotipovi - mjesto
 Specijacija
 Proces nastanka novih vrsta
 Dugotrajan proces
 Dva osnovna oblika specijacije
 Filetička ili sukcesijska
• Mutacijom dolazi do promjena koje se prenose dalje

A → B →C →D
• Homo habilis → Homo erectus → Homo sapiens
 Specijacija u užem smislu
 Populacija prostorno odvojene
 U svakoj se odvijaju promjene neovisno o
drugoj populaciji
 Jedna se pretvara u više novih vrsta
B
A C
D
 Specijacija brže teče na odvojenim otocima ili na
planinskim vrhovima, nego u umjerenim
kontinentalnim pojasevima
 Specijacija kod morskih životinja teče znatno
sporije
 Specijaciju utvrdio Darwin kod zebovki
Geospizine na otočju Galapagos (oblik kljuna
igra ključnu ulogu)
 Specijacija na našem tlu

 U Hrvatskoj
 Na otocima
 Brojne pod vrste
 Lacerta melisellensis
krška gušterica

 Lacerta sicula
primorska gušterica

 Svaki otok nova

podvrsta
 Izolacijski mehanizmi
 Reproduktivna izolacija najvažniji kriterij
vrste
 Alopatrija važna izolacija
 Kod simpatričnih populacija postoje
biološka svojstva koja sprečavaju križanje
različitih populacija, podvrsta ili vrsta koja
se zovu izolacijski mehanizmi
 Neki djeluju prije, a neki nakon sparivanja
 Prije:
 Odvojenost staništa
 Razlike u sezoni i
vremenu
razmnožavanja
 Ponašanje –
stvaranje vidnih
slušnih ili kemijskih
podražaja
 Poslije:
 Spermiji uginu prije
oplodnje
 Ne dođu do jajne st.
 Ne mogu ući u jajnu st.
 Ako uđe – hibridizacija
 Mortalitet vrlo visok
 Hibridna invarijabilnost
 Sterilnost
 Ako ne !?!?
 Nomenklatura
 Nomen – ime, calare – zvati po imenu
 Treba zvati određenim imenima
 Međunarodna pravila
 Osnovna svrha pravila
 Spriječiti da dvije različite vrste imaju isto ime
 Spriječiti da ni jedna vrsta nema više od
jednog validnog imena
 Osigurati da se jedno, validno ime trajno
koristi
 Početak binarne (binominalne) nomenklature
 Deseto izdanje Linneova djela Systema
nature 1758. godine
 Latinski jezik, italic
 Canis lupus, C. vulpes
 Pravilo prioriteta
• Nomen oblitum – zaboravljeno ime
• Nomina rejecta – odbačeno ime
• Nomen dubium – nedovoljno dokumentirana
 Hijerarhijsko razvrstavanje
 Svojte ili taksoni su prirodna skupina koje
su se razvile od zajedničkog pretka
 Arthropoda, Insecta, Diptera, Culicidae,
Culex

Taj je poredak hijerarhijski

 Sistematske kategorije
Vrsta Species Skupina populacija
Tribus ini

Rod Genus Monofiletička

inae
skupina

podporodica

Porodica Familia idae Bliži srodstveni

oidae
odnosi
Nadporodica
Podred

Red Ordo Stalna relativno

opća obilježja
Nadred
Podrazred

Razred Classis Opće značajke

Koljeno Phylum Glavni pravac

razvoja
 Rodoslovno stablo
 Život na Zemlji se počeo razvijati prije 3,8
milijardi godina (najstariji fosili 3,6)
 Sadašnji oblici nastajali iz predaka
 Raspored životinjskog svijeta utemeljen je
na srodstvenim odnosima
 Prikazuje se u obliku razgranjena stabla
 Rodoslovno ili filogenetsko stablo
 Grane predstavljaju divergentne
evolucijske pravce